Tema 4 Mankju gl. 26
description
Transcript of Tema 4 Mankju gl. 26
Copyright © 2004 South-Western
TemaTema 44Mankju gl. 26Mankju gl. 26
Štednja, investicije i finansijski sistem
Copyright © 2004 South-Western
Finansijski sistem
• Finansijski sistem se sastoji od grupe institucija u privredi koje pomažu da štednja jedne osobe odgovara investiciji neke druge osobe.
• Finansijski sistem usmerava retke privredne resurse od štediša ka zajmotražiocima.
Copyright © 2004 South-Western
FINANSIJSKE INSTITUCIJE
• Finansijski sistem čine finansijske institucije koje koordiniraju aktivnosti štediša i zajmotražilaca.
• Finansijske institucije mogu da se grupišu u dve kategorije: finansijska tržišta i finansijski posrednici.
Copyright © 2004 South-Western
FINANSIJSKE INSTITUCIJE
• Finansijska tržišta• Tržište akcija • Tržište obveznica
• Finansijski posrednici • Banke• Investicioni fondovi
Copyright © 2004 South-Western
FINANSIJSKE INSTITUCIJE
• Finansijska tržišta su institucije preko kojih štediše direktno nude sredstva osobama koje traže zajam.
• Finansijski posrednici su finansijske institucije preko kojih štediše indirektno nude sredstva onima koji traže zajam.
Copyright © 2004 South-Western
Finansijska tržišta
• Tržište obveznica• Obveznica je potvrda o zaduženosti u kojoj su
navedene obaveze zajmoprimca prema imaocu obveznice (finansiranje dugom).
• Karakteristike obveznice: • Rok: vremenski period nakon kojeg obveznica dospeva.
• Kreditni rizik: verovatnoća da zajmoprimac neće uspeti da isplati deo kamate ili glavnicu duga.
• Poreski tretman: način na koji poreski zakoni tretiraju kamatu ostvarenu od te obveznice.
• Primer: obveznice lokalnih organa izuzete su od saveznih poreza u SAD
Copyright © 2004 South-Western
Finansijska tržišta
• Tržište akcija• Akcija predstavlja pravo na određeno učešće u
vlasništvu nekog preduzeća, a time i pravo na profit koji to preduzeće ostvari.
• Prodaja akcija radi prikupljanja dodatnog novca zove se finansiranje akcionarskim kapitalom ili dokapitalizacija.
• U poređenju sa obveznicama, akcije znače veći rizik, ali i potencijalno veći prinos.
• Akcijama se trguje na organizovanim tržištima koja se nazivaju berze
Copyright © 2004 South-Western
Finansijska tržišta
• Tržište akcija• Većina dnevnih novina objavljuje tabele akcija koje sadrže
sledeće informacije:• Cena akcije
• Obim trgovanja (broj akcija prodatih prethodnog dana)
• Dividenda (deo profita isplaćen akcionarima)
• Odnos cene i prihoda po akciji (P/E≈15) • Št. greška u knjizi: yld→stopa prinosa; div→dividenda
Copyright © 2004 South-Western
Finansijski posrednici
• Finansijski posrednici su finansijske institucije preko kojih štediše mogu indirektno da nude sredstva onima koji traže zajam.
Copyright © 2004 South-Western
Finansijski posrednici
• Banke• primaju depozite od onih koji žele da štede, a te
depozite koriste za odobravanje kredita onima koji žele da dobiju zajam.
• plaćaju deponentima kamatu na njihove depozite, a zajmoprimcima naplaćuju nešto višu kamatu na odobrene zajmove.
Copyright © 2004 South-Western
Finansijski posrednici
• Banke• Banke pomažu da se kreira sredstvo razmene tako
što omogućavaju ljudima da napišu čekove koji se realizuju isplatom sa njihovih depozita.
• Sredstvo razmene je takav predmet koji ljudi mogu lako da koriste u transakcijama (ranije pomenuti kreditni novac).
• To olakšava kupovinu dobara i usluga.
Copyright © 2004 South-Western
Finansijski posrednici
• Investicioni fondovi• Investicioni fond je institucija koja prodaje akcije
širokoj javnosti i koristi tako dobijen novac da kupi portfelj (jedan skup) raznih vrsta akcija, obveznica, ili i jednih i drugih.
• Omogućava ljudima koji poseduju malu sumu novca da na jednostavan način diversifikuju svoja ulaganja.
• Pomoć u upravljanju investicijama (?)
Copyright © 2004 South-Western
Finansijski posrednici
• Ostale finansijske instuticije • Kreditno-štedne zadruge (i štedionice)• Penzioni fondovi• Osiguravajuće kompanije• Lokalni zelenaši (!)
Copyright © 2004 South-Western
ŠTEDNJA I INVESTICIJE U RAČUNIMA NACIONALNOG DOHOTKA
• Videli smo kako finansijski sistem i njegove institucije koordiniraju štednju i investicije
• Znamo da su štednja i investicije važne determinante dugoročnog rasta BDP-a i životnog standarda
• Sada možemo da sagledamo štednju i investicije na nivou cele privrede uz pomoć tzv. makroekonomskih računa
Copyright © 2004 South-Western
ŠTEDNJA I INVESTICIJE U RAČUNIMA NACIONALNOG DOHOTKA
• Podsetimo se da bruto domaći proizvod (BDP) istovremeno predstavlja i ukupne dohotke i ukupne izdatke za kupovinu dobara i usluga u jednoj privredi:
Y = C + I + G + NX
Copyright © 2004 South-Western
Nekoliko važnih identiteta
• Pretpostavimo primer zatvorene privrede koja nije uključena u međunarodnu trgovinu:
Y = C + I + G
Copyright © 2004 South-Western
Nekoliko važnih identiteta
• Oduzećemo C i G od obe strane jednačine:
Y – C – G = I
• Leva strana jednačine predstavlja ukupan dohodak u ekonomiji koji preostaje pošto se plate potrošnja i državni izdaci; taj iznos se zove nacionalna štednja, ili samo štednja (S).
Copyright © 2004 South-Western
Nekoliko važnih identiteta
• Ako Y – C – G zamenimo sa S, poslednju jednačinu možemo napisati kao
S = I
Copyright © 2004 South-Western
Nekoliko važnih identiteta
• Tada je nacionalna štednja (ili štednja) jednaka
S = I
S = Y – C – G
S = (Y – T – C) + (T – G)
Iznos koji ubira država, porezi
Copyright © 2004 South-Western
Značenje štednje i investicija
• Nacionalna štednja• Nacionalna štednja (štednja) je ukupni dohodak u
privredi koji preostaje pošto se plate potrošnja i državni izdaci.
• Lična štednja• Lična štednja je dohodak koji domaćinstvima
preostaje pošto plate poreze i svoju potrošnju.
Lična štednja = (Y – T – C)
Copyright © 2004 South-Western
Značenje štednje i investicija
• Javna štednja• Javna štednja predstavlja iznos poreskog prihoda
koji preostaje državi kada plati za svoje izdatke.
Javna štednjaJavna štednja = (T – G) = (T – G)
Copyright © 2004 South-Western
Značenje štednje i investicija
• Suficit i deficit• Ako je T > G, država (vlada) ima budžetski suficit,
jer dobija više novca nego što ga troši.• Višak T – G predstavlja javnu štednju. • Ako je G > T, država (vlada) ima budžetski deficit,
jer troši više novca nego što dobija u vidu poreskog prihoda.
Copyright © 2004 South-Western
Značenje štednje i investicija
• Za privredu u celini, štednja mora biti jednaka investicijama.
S = I
• Šta (ili ko) koordinira ljude koji hoće da štede i ljude koji hoće da investiraju?
Copyright © 2004 South-Western
TRŽIŠTE ZAJMOVNIH SREDSTAVA (kapitala)
• Finansijska tržišta koordiniraju štednju i investicije u jednoj privredi na tržištu zajmovnih sredstava.
Copyright © 2004 South-Western
TRŽIŠTE ZAJMOVNIH SREDSTAVA (kapitala)
• Tržište zajmovnih sredstava je tržište na kojem oni koji žele da štede nude sredstva, a oni koji žele da pozajmljuju radi investiranja traže sredstva.• Sada razmišljamo uz pretpostavku o samo jednom
tržištu (model)
Copyright © 2004 South-Western
TRŽIŠTE ZAJMOVNIH SREDSTAVA (kapitala)
• Izraz zajmovna sredstva (ili zajmovni kapital) odnosi se na celokupni dohodak koji su ljudi odlučili da štede i daju na zajam, umesto da ga troše na sopstvenu potrošnju.
Copyright © 2004 South-Western
Ponuda i tražnja zajmovnih sredstava
• Ponuda zajmovnih sredstava potiče od ljudi koji poseduju višak dohotka koji žele da uštede i daju kao pozajmicu.
• Tražnja za zajmovnim sredstvima potiče od domaćinstava i preduzeća koja žele da dobiju pozajmicu radi investiranja.
Copyright © 2004 South-Western
Ponuda i tražnja zajmovnih sredstava
• Kamatna stopa je cena zajma.
• Ona određuje iznos koji zajmoprimci plaćaju za zajam i iznos koji zajmodavci stiču od svoje štednje.
• Kamatna stopa na tržištu zajmovnih dobara je realna kamatna stopa.
• Realna kamatna stopa je nominalna stopa minus očekivana stopa inflacije:
r = i - πe
Copyright © 2004 South-Western
Ponuda i tražnja zajmovnih sredstava
• Finansijska tržišta funkcionišu na isti način kao i sva druga tržišta u privredi.• Ravnoteža ponude i tražnje zajmovnih sredstava
određuje realnu kamatnu stopu.
Slika 1 Tržište zajmovnih sredstava
Zajmovna sredstva(milijarde dolara)
0
KamatnaStopa Ponuda
Tražnja
5%
$1.200
Copyright © 2004 South-Western
Ponuda i tražnja zajmovnih sredstava
• Vladine mere i politike koje utiču na štednju i investiranje• Porezi i štednja• Porezi i investicije• Deficiti državnog budžeta
Copyright © 2004 South-Western
Politika 1: Podsticaji za štednju
• Porez na dohodak od kamate značajno smanjuje buduće isplate od sadašnje štednje i kao rezultat toga smanjuje podsticaje za štednju.
Copyright © 2004 South-Western
Politika 1: Podsticaji za štednju
• Smanjenje poreza dovodi do povećanja podsticaja za domaćinstva da štede po bilo kojoj datoj kamatnoj stopi.
• Kriva ponude zajmovnih sredstava pomera se na desno.
• Ravnotežna kamatna stopa se smanjuje.• Količina traženih zajmovnih sredstava se
povećava.
Slika 2 Povećanje ponude zajmovnih sredstava
Zajmovna sredstva(milijarde dolara)
0
Kamatnastopa
Ponuda, S1 S2
2. . . . što
smanjuje
ravnotežnu
kamatnu stopu . . .
3. . . . i povećava ravnotežnu
količinu zajmovnih sredstava.
Tražnja
1. Poreski podsticaji
za štednju povećavaju
ponudu zajmovnih
sredstava . . .
5%
$1.200
4%
$1.600
Copyright © 2004 South-Western
Politika 1: Podsticaji za štednju
• Ukoliko bi se promenom poreskih zakona podstakla veća štednja, rezultat bi bile niže kamatne stope i veće investicije.
Copyright © 2004 South-Western
Politika 2: Podsticaji za investicije
• Poreskim olakšicama na investicije povećava se podsticaj za uzimanje sredstava na zajam.
• Povećava se tražnja za zajmovnim sredstvima.• Kriva tražnje se pomera udesno.• Dolazi do povećavanja kamatne stope i
povećavanja štednje.
Copyright © 2004 South-Western
Politika 2: Podsticaji za investicije
• Ukoliko bi se promenom poreskih zakona podstaklo veće investiranje, rezultat bi bile više kamatne stope i veća štednja.
Slika 3 Povećanje tražnje za zajmovnim sredstvima
Zajmovna sredstva(milijarde dolara)
0
Kamatnastopa
1. Poreske olakšice nainvesticije povećavajutražnju za zajmovnimsredstvima . . .
2. . . . što dovodido povećavanja
ravnotežne
kamatne stope . . .
3. . . . i povećavanja ravnotežne
količine zajmovnih sredstava.
Ponuda
Tražnja, D1
D2
5%
$1.200
6%
$1.400
Copyright © 2004 South-Western
Politika 3: Deficiti i suficiti državnog budžeta
• Kada država troši više novčanih sredstava nego što prikupi putem poreskih prihoda, tada kažemo da postoji budžetski deficit.
• Svi prethodni akumulirani budžetski deficiti nazivaju se državni (ili javni) dug.
Copyright © 2004 South-Western
Politika 3: Deficiti i suficiti državnog budžeta
• Uzimajući pozajmice kako bi finansirala budžetski deficit, država smanjuje ponudu zajmovnih sredstava koja stoje na raspolaganju domaćinstvima i preduzećima za finansiranje njihovih investicija.
• Taj pad investicija zove se istiskivanje. • Država istiskuje privatne zajmotražioce koji
pokušavaju da finansiraju svoje investicije.
Copyright © 2004 South-Western
Politika 3: Deficiti i suficiti državnog budžeta
• Budžetski deficit smanjuje ponudu zajmovnih sredstava.• Kriva ponude se pomera ulevo. • Ravnotežna kamatna stopa se povećava.• Ravnotežna količina zajmovnih sredstava se
smanjuje.
Slika 4 Efekat deficita državnog budžeta
Zajmovna sredstva(milijarde dolara)
0
Kamatnastopa
3. . . . i smanjenja ravnotežnekoličine zajmovnih sredstava.
S2
2. . . .što dovodido porastaravnotežnekamatne stope. . .
Ponuda, S1
Tražnja
$1.200
5%
$800
6% 1. Budžetski deficitsmanjuje ponuduzajmovnihsredstava . . .
Copyright © 2004 South-Western
Politika 3: Deficiti i suficiti državnog budžeta
• Kada država smanjuje nacionalnu štednju usled deficita, kamatna stopa raste, a investicije opadaju.
Copyright © 2004 South-Western
Politika 3: Deficiti i suficiti državnog budžeta
• Budžetski suficit povećava ponudu zajmovnih sredstava, smanjuje kamatnu stopu i stimuliše investicije.
Slika 5 Državni dug SAD
ProcenatBDP-a
1790 1810 1830 1850 1870 1890 1910 1930 1950 1970 1990
Revolucija
2010
Građanskirat I svetski rat
II svetski rat
0
20
40
60
80
100
120
Copyright © 2004 South-Western
Rezime
• Finansijski sistem čini mnogo različitih vrsta finansijskih institucija, kao što su tržište obveznica, tržište akcija, banke i investicioni fondovi.
• Zadatak svih tih institucija jeste da usmere sredstva domaćinstava koja žele da uštede deo svog dohotka u ruke domaćinstava i preduzeća koja žele da uzmu zajam.
Copyright © 2004 South-Western
Rezime
Identiteti u računima nacionalnog dohotka otkrivaju neke važne međusobne odnose između makroekonomskih varijabli.
Konkretno, u slučaju zatvorene privrede, nacionalna štednja mora da bude jednaka investicijama.
Finansijske institucije predstavljaju mehanizam kroz koji ekonomija povezuje štednju jedne osobe sa investicijama druge osobe.
Copyright © 2004 South-Western
Rezime
• Kamatnu stopu određuju ponuda i tražnja za zajmovnim sredstvima.
• Ponuda zajmovnih sredstava potiče od domaćinstava koja žele da uštede jedan deo svog dohotka.
• Tražnja za zajmovnim sredstvima potiče od domaćinstava i preduzeća koja žele da uzmu zajam radi investiranja.
Copyright © 2004 South-Western
Rezime
Nacionalna štednja jednaka je zbiru lične štednje i javne štednje.
Deficit državnog budžeta predstavlja negativnu javnu štednju, pa prema tome, smanjuje nacionalnu štednju kao i ponudu zajmovnih sredstava.
Kada deficit državnog budžeta istiskuje investicije, on smanjuje rast produktivnosti i smanjuje rast BDP-a.