Kaqchikel CholtzijKolon Chuqa’ K’ak’a
Taq Tzij
KAQCHIKELKOLON CHUQA’ K’AK’A TAQ TZIJ
CHOLTZIJ
Kaqchikel Cholchi’ K’ulb’il Yol Twitz Paxi
K’amöl taq b’ey pa Kaqchikel Cholchi’ 2008—2011
K’amöl b’ey: Lolmay Pedro Oscar García MatzarRuka’n K’amöl b’ey: Mynor Wankar Chacach CatúAjtz’ib’: Vitalina Mactzul CanuxAjpwäq: Ama Floricelda Yucuté CutzánNab’ey To’onel: Silvia Esperanza Conjón GonzálesRuka’n To’onel: Celedonia Xico GómezRox To’onel: Rosa María García Balán
Rub’i’ wuj: Kaqchikel choltzij, kolon chuqa’ k’ak’a taq tzij
Nuk’üy taq tzij: Rony Arnoldo Chipix OtzoyRafael Hernández Huit
Nik’öy rupam ri wuj: Pedro Morejon PatzánJuan Esteban Ajsivinac
Ajya’öl na’oj: Pedro Oscar García MatzarPeter RohloffRobert Henderson
Xenik’on taq tzij: Levi Carmelina Lix Darwin Alvaro BalaByron Vinicio Socorec Victor ParAlfonso Batz Israel RaxjalJuan Patal Maricela MarroquinTomás Chioc Cruz ZurdoAngélica Ajú Fidel Calel Castro
Nuk’üy rupam wuj: Robert Henderson
To’onel taq molaj: Wuqu’ Kawoq chuqa’ Kaqchikel Cholchi’
RUPAM WUJ
Rupam wuj II
Nab’ey taq tzij 1
Nab’ey peraj
Retamab’alil ch’ab’äl 7
Retamab’alil kajulew 41
Retamab’alil ajilanem 101
Retamab’alil winäq 141
Retamab’alil kematz’ib’ 157
II
Ruka’n peraj
Artes del idioma 201
Ambiente natural 235
Ambiente social 293
Matemáticas 307
Informática 347
Cholwuj 389
NAB’EY TAQ TZIJ
Ri Kaqchikel Cholchi’ ruq’a’ ri K’ulb’il Yol Twitz Paxil nuya’apon chiwäch re jun wuj rub’i’ “Kaqchikel choltzij, kolon chuqa’k’ak’a’ taq tzij”, akuchi’ nucholajij apo jalajöj k’ak’a’ taq tzij pa ruwi’ch’ab’äl, ruwach’ulew, ajilanïk, winäq chuqa’ richin kematz’ib’, rumari’ re jun wuj re’ ch’aron pa wo’o’ tanaj. Ri nab’ey peraj yecholajij ritaq tzij pa Kaqchikel ch’ab’äl, ri ruka’n tanaj yecholajij apo pa kaxlantzij.
Ri nab’ey peraj rub’ini’an Kaqchikel choltzij, ri k’o wo’o’ tanajchupam: ri nab’ey tanaj rub’ini’an “Retamab’alil ch’ab’äl, k’ak’a’taq tzij” ri nuk’üt jalajöj taq tzij nisamajïx richin ch’ab’äl chuqa’richin ruk’utik ri qach’ab’äl. Ri ruka’n tanaj rub’ini’an “Retamab’alilkajulew, kolon chuqa’ k’ak’a’ taq tzij” nucholajij jalajöj taq tzij paruwi’ kib’i’ taq wachinäq e k’o pa ruwach’ulew chuqa’ ye’aq’oman.Ri rox tanaj rub’ini’an “Retamab’alil ajilanem, k’ak’a’ taq tzij” nuk’üttaq tzij pa ruwi’ ri maya’ ajilanïk chuqa’ jalajöj taq tzij richin rikaxlan ajilanïk. Ri rukaj tanaj rub’ini’am “Retamab’alil winäq, kolonchuqa’ k’ak’a’ taq tzij”, pa re jun tanaj re’ nicholajïx jalajöj taq tzij paruwi’ k’ayij, kimoloj winäq, taq to’ïk, chuqa’ juley chik. Ri ro’ tanaj
1
rubini’an “Retamab’alil Kematz’ib’, K’ak’a’ taq tzij”, re jun peraj re’nuk’üt taq tzij ri ye’okisäx pa ruwi’ kematz’ib’ chuqa’ ri jalajöj taqtzij yeqïl chupam ri jalajöj taq rusamajib’al ri kematz’ib’.
Ri ruka’n peraj chi re re choltzij rub’ini’an Vocabulario kaqchikel,chupam re re’ yecholajïx pa kaxlan ri taq tzij Artes del idioma,Ambiente natural, Matemática, Ambiente social chuqa’ Informática.
Re jalajöj taq choltzij re’ nokisäx richin chi ri qach’ab’äl xtokisäxpa ri jalajöj taq k’ojlib’äl ruma ri’ jalajöj taq rusamaj xtub’eb’ana’ richwa’q kab’ij. Re jun wuj re’ jun jeb’ël samajib’äl, ri nik’atzin richinrusamajixik ri tijonïk chuqa’ netamäx kib’i’ ri taq tzij man qetaman tachuqa’ tikirel ütz nkokisaj ri winaqi’ ri e k’o kirayb’äl richin nketamajchuqa’ nkik’üt ri kaqchikel ch’ab’äl chupam ri kik’aslem, yalanxtik’atzin chi ke konojel ri tijonela’ yesamäj chupam ri jalajöj taqtijonïk, chuqa’ jun jeb’ël samajib’äl pa nimatijob’äl.
Rik’in rutz’uk’ik re k’ak’a’ taq tzij re’, nqaya’ jun, ka’i’, oxi’ taqxak richin nqajotob’a’ ruk’u’x ri kaqchikel ch’ab’äl, po k’a nik’atzinrukanoxik ri k’ak’a’ taq tzij richin nqanimirisaj chuqa’ nqajunumajri qach’ab’äl achi’el rub’anon ri kaxlan ch’ab’äl, ruma ri’, k’atzinelrutaluxik ri k’ak’a’ taq tzij chupam ri jalajöj molojri’ïl, pa taq tijob’äl,pa taq k’ayib’äl chuqa’ pa qochoch richin niqetamaj chuqa’ niqokisajri chwa’q kab’ij apo.
Ronojel ri ch’ob’oj chuqa’ ri na’oj xqokisaj richin xqatz’ük re junk’ak’a’ tzij, xqelesaj chupam ri sik’iwuj: Rukemik k’ak’a’ taq tzijtz’ib’an pa Kaqchikel Cholchi’ achoq chupam nusik’ij jalajöj taq na’ojrichin runuk’ik jun tzij, achi’el ri nub’ij chi k’atzinel noqäx rukemchi’
ri ch’ab’äl, ri taq tzij k’o chi man kan ta e yuquyäq (nïm kaqän) chuqa’k’o chi noqäx rub’eyal kich’ob’oj qati’t qamama’.
Richin rub’anik re jun samaj re’ chuqa’ xeqak’ulb’ej xqachäp rikina’oj xkiya’ kan ri qach’alal xeto’on pa taq moloj ri xeqanük’. Ritaq tzij echolajin chupam re jun choltzij re’ e k’o pa rub’eyal pakaqchikel-kaxlan chuqa’ pa kaxlan-kaqchikel akuchi’ nqïl jujun taqtzij e junam kitz’ib’axik po ma junam ta kiq’ajarik.
Xtik’atzin ta k’a re jun wuj re’ chi ke konojel ri qach’alal kaqchikela’chuqa’ chi ke konojel ri qach’alal nikisamajij chuqa’ nikajo’ niketamajri qach’ab’äl.
Pa ruk’isib’äl janila nqak’awomaj chi ke konojel ri winaqi’ xojkito’ chirutz’etik, runuk’ik chuqa’ runik’oxik ri taq tzij chuqa’ nqamatyoxij chike konojel ri qachib’il ri yesamäj pa Kaqchikel Cholchi’ ruma ronojelkito’ik chuqa’ kina’oj xkiya’ kan chupam ronojel rub’eyal rutz’ukik rik’ak’a’ taq tzij richin ri qach’ab’äl. Janila niqamatyoxij chi re ri molojWuqu’ Kawoq ruma ronojel ri to’ïk chuqa’ ronojel ri na’oj xkisipajchi qe richin xqanük’ chuqa’ xqak’isb’ej re jun samaj re’.
•
NAB’EY PERAJ
KAQCHIKEL⇒ KAXLAN
5
RETAMAB’ALIL CH’AB’ÄLk’ak’a taq tzij
ach adjuntoach’alal ch’ab’äl lenguaje infor-
mal o familiarach’q’ajarïk tzij meronimiaachb’ab’ subordinadoachb’ab’anem subordinaciónachi masculinoachib’il referenteachib’il tzij correferenciaachib’ilal comitativoachik’ fantasíaachik’anem imaginaciónachk’ojlem vinculaciónachlajil relaciónachq’ajanil hiponimiaachtunu’n anaptixis
achwäch tzij metonimiaajilab’äl númeroajilab’alil numeralajilab’alil jalt’as adjetivo nume-
ral (k’)ajilanem numeraciónajilanem na’ojb’äl lógico mate-
mático (inteligencia)ajilanïk tzij escandirajilanïk jalb’anoj cardinalajowanel afectivoajowanem apreciaciónajowanil afectividadajpwäq económicoajwax proclíticoajwinäq personaje
7
ak’axab’äl b’eyalil wakami
ak’axab’äl audiciónak’axanem comprensiónak’axanem comprensiónak’axanïk escucharak’axoma’, ak’axanela’ audito-
rioalaxil endógenoapo’inem participaciónapon futuroapon potencial (tiempo/aspecto)atowab’äl conveniob’ab’ oraciónb’ab’al sinécdoqueb’äl instrumento/locativob’alel instrumentalb’an prácticab’anab’eyal disciplinab’ananem mímicab’anayom antipasivab’anayom ch’ab’äl voz antipasi-
vab’anayom rub’anenil antipasiva
de enfoque agentivob’anb’anel ergativob’anb’anel molaj juego ergativo
(je)b’anb’anelil ergatividadb’anel agenteb’anel sujeto
b’anem praxisb’anïk construirb’anikil manerab’anikil estilob’anikilal indicativob’anob’ab’ causalb’anob’äl culturab’anoj verbob’anoj ch’ob’otzij sintagma ver-
balb’anoj k’aptzij frase verbalb’anoj pach’unem verbal conju-
gaciónb’anoj q’ajarib’äl predicado ver-
balb’anoj t’as sustantivo verbalb’anojil verbalb’ayb’öt vibranteb’eyak’utïk técnicab’eyak’utunem técnicamenteb’eyal norma, reglab’eyal apon aspecto potencialb’eyal b’ano aspecto perfectivob’eyal kan aspecto completivob’eyalil metodologíab’eyalil aspectob’eyalil kemchi’ aspecto grama-
ticalb’eyalil wakami aspecto incom-
8
b’eyanel ch’ob’onem na’ojb’äl
pletivob’eyanel normadob’eyna’oj cognitivab’i’aj nombreb’i’aj t’as sustantivo propiob’i’aj winäq antropónimob’ijinel jutzij perifrásticob’ijnem enunciativab’in dichob’itz fonemab’ixanel entonadorb’ixanem entonaciónb’ixïk enunciadob’ixikil expresiónb’och’inem persuasiónb’ojb’aq’ajanil implosivob’ojb’on explosivob’on pinturab’onib’äl temperab’onil colorb’oninïk colorearb’eyatijonïk didácticab’onib’äl crayónch’a’äl cortesíach’a’onem ch’ab’äl lenguaje
oralch’a’onïk hablarch’ab’äl idiomach’ab’äl lenguaje
ch’ab’äl idiolectoch’ab’äl pa jay lenguaje colo-
quialch’ab’äl ch’ab’anch’ab’alinel hablantech’ab’anel articuladorch’ab’anel dialogantech’ab’anem articulaciónch’ab’aq’ajanil fonoch’ab’elil diálogoch’ab’enïk articularch’ach’atzij pleonasmoch’ach’el tensach’ach’el k’uxatz’ib’ vocal ten-
sach’akulq’ajanem dorsalch’akultz’ib’ consonantech’akultz’ib’ tzij guturalch’arpach’ encabalgamientoch’ayom tzij debatech’ob’oj consultach’ob’oj opiniónch’ob’olil nuk’na’oj fundamen-
to filosóficoch’ob’ona’oj parámetroch’ob’onel analíticoch’ob’onem análisisch’ob’onem na’ojb’äl inteligen-
cia verbal
9
ch’ob’otzij cholajin
ch’ob’otzij sintagmach’ob’otzijnel sintagmáticoch’ob’öy tzij escritura técnicach’owem expresiónch’owem weqosamaj expresión
artísticach’oweyonil monólogoch’ut apóstrofe, saltillo, glotalch’uti’etal detallech’utib’i’aj siglasch’utijuch’ guión menorch’utin simplech’utirisanel diminutivoch’utirisanel k’ajtzij partícula
diminutivach’utirisanem resumen, reduc-
ciónch’utirisanem simplificaciónch’utitz’ib’ minúsculach’utitzijol notach’utül tzij cuñacha’oj seleccióncha’on clasificadocha’onel clasificadorcha’onel ajilab’alil clasificador
numéricocha’onel t’as clasificador nomi-
nalcha’onem clasificación
cha’onïk clasificar, seleccionarcha’onel winaqilal clasificador
personalchajinem conservaciónchajinem previsiónchajinïk conservarchanina’ojem intuiciónchapayonil autososteniblechäw atributivochawem atribuciónchawil atributochayun na’oj análisis críticocheqeq’ajanil mojadochi’aj labioschi’eyaj labiodentalchib’ejitz,ch’utijitz grafemachilab’anem asignaciónchitüy ministerio (educación)chiwuj revistachoj comúnchojajilab’äl número cardinalchojb’ey continuochojmib’anoj direccionalcholaj columnascholajib’äl ordinalcholajib’äl jalt’as adjetivo ordi-
nalcholajil tzij orden básicocholajin estructurado
10
cholanem itzq’ajanil
cholanem estructuracholaq’ajanil articulatoriocholatijonem dosificacióncholatijonïk guía curricularcholatzij léxicacholch’ab’äl sintaxischolmayij dictamencholoj discurso ceremonialcholoj b’ab’ oración indicativacholonem tzij oratoriacholöy tzij oradorcholtz’ib’ alfabetocholtzij glosario, vocabulariocholwuj bibliografíachub’anikil intencionalchuq’atuq’ punto y comachuq’unem puntuaciónelesab’äl moldeelesan tzij elipsiseltijoxel promocióneta’n mensurativaetab’äl medidaetal datoetalem marcadoetalem mediciónetalema’ perístasisetalwäch pictogramasetamanel aprendienteetamanel,samajel técnico
etamanem aprendizajeetamanïk saberetamanil capacidadetanïk mediretatz’ib’, retal tz’ib’ diacríticoetawachib’äl tzij sentido figura-
doetz’anem dinámicaetz’anem juegoewab’anel sujeto implícitoewana’oj pretericiónewana’oj implícitaewanem tz’ib’ criptografíaewanïk tzij cifrarichinab’äl posesivo (adjetivo)ichinan kexeb’iaj pronombre po-
sesivoichinan t’as sustantivo siempre
poseídoichinanel poseedorichinanem posesiónichsolchi’ paralingüísticaijaq’ postdorsalik’owinäq avanzadoik’owinem adelantamientoik’owinem tzij anticipaciónilinem operativoiqikinem oficialización (k’)itzq’ajanil cacofonía
11
ixoqilal jalq’ajanil ch’akultz’ib’
ixoqilal femeninoja’s glotal (sonido)ja’s ch’akultz’ib’ consonantes
glotalizadasja’s tzij palabras glotalizadasjachel ajilab’äl número distribu-
tivojachk’oxom cadenciajachoj diseminarjacholil distributivojacholil jalb’anoj adverbio distri-
butivojachon asignadojachon ch’ab’äl adstratojachonel partitivojachonem distribución (k’)jachq’ajanil deponentejachsamaj denominativojajil palataljajk’oxom palatizaciónjajq’ij pospositivojalajöj diversificadojalajöj na’ojb’äl inteligencia
múltiplejalajojil diversificaciónjalatajinel innovadorjalatajinem innovaciónjalb’anelil adverbializadorjalb’anoj adverbio
jalb’anojil adverbialjalb’anojil pajtzij cláusula ad-
verbialjalb’anojil ch’ob’otzij sintagma
adverbialjalb’eyal histerologíajalb’itz’il alófonojalch’ab’äl sustratojalch’ab’anem transposiciónjalel variablejalel molapach’ versificaciónjaljitz alomorfojalk’ojlem metátesisjalk’oxom metafoníajalk’uxatz’ib’ t’as sustantivo
cambia vocaljalkojolib’al tzij anástrofejalna’oj fluctuaciónjalo’n variaciónjalo’n tzij discusiónjaloj cambiojalojb’äl susceptiblesjalonel modificadorjalonïk cambiarjalq’ajan antonomasiajalq’ajanem transiciónjalq’ajanïk disimilarjalq’ajanil mutaciónjalq’ajanil ch’akultz’ib’ vocali-
12
jalt’as ju’unem, nimanem
zaciónjalt’as adjetivojalt’as ch’ob’otzij sintagma adje-
tivaljalt’asil adjetivizadorjalt’asinïk adjetivarjaltinamït transmigraciónjaltzij antítesisjalwäch disfrazjalxe’ sustantivo supletivojantape’ siemprejantapelil persistenciajantaqb’äl cuantificadorjaqäl k’oxom compacto/difusojaqäl nuk’unem sistema abiertojaqit’as sustantivo invariablejaru’il cuantitativojaru’il cantidadjaru’il jalb’anoj adverbio de can-
tidadjasinem glotalizaciónjeb’ël q’ajarïk dicciónjeb’ël samaj perfeccionismojeb’etzijoxïk concinidadjech’ujnem excepciónjech’uq’ajanem disimilaciónjik’ulab’i’ determinante (artícu-
lo)jikib’anel aseverativa
jikib’anem aseveraciónjikib’anïk definirjikïl afirmativajikïl b’ab’ oración afirmativajikïl k’ajtzij partícula afirmativajikïl k’ulab’i’ artículo determi-
nantejikïl rub’eyal régimenjikinel determinativojikinem afirmación (adverbio)jikinem validaciónjil desinenciajilil desinencialjiq’inem sollozaciónjitz morfemajitzq’ajanil estridente/matejorjor faringejotay epentética (vocal)jotay k’uxatz’ib’ vocal epentéti-
cajotayil derivaciónjotayin derivadojotayin jalt’as adjetivo derivadojotayinel enfáticojotayinïk derivarju’il ritmoju’un inductivoju’unel subordinadorju’unem, nimanem sometimien-
13
ju’unïk k’a
toju’unïk inducirjub’anel sujeto simple (k’)jub’anoj verbo intransitivojuch’ líneajuch’ab’äl lenguaje generaljuch’b’i’aj firmajuchi’ soltzij diccionario mono-
lingüejujalel modificador directojujap monosílaba (k’)jujik afirmativojujik positivojujik k’ajtzij partícula determi-
nantejujunal individualjuk’atinamital internacionaljuk’axaj facilitaciónjuk’uxatz’ib’ vocal cortajunab’ey previojunam similitudJunam ruxe’el raíz similarjunamanel equilibradojunamaq’ajuj sinónimo, sinoni-
miajunamaq’ajuj soltzij diccionario
de sinónimosjunaq’ajanil asonanciajunaq’ajarïk variación libre
junawäch cognadojunem relativojunil singularjunil katz’ib’ monosílabajunilal singularidadjunilem neutralizaciónjunumach’ab’äl tipologíajunumach’ab’äl contrastivojunumaj asimilaciónjunumanel comparativojunumanem coherenciajunumaq’ij democraciajunumatzij símiljunumaxïk katzij paronimiajunumaxïk tzij parónimajuq’ajanil homonimiajuq’ajarïk monosemiajuq’ajarïk tzij acepciónjuq’ajan homónimajutaqil frecuenciajutaqmul,jutaqil frequentativojutijonel unidocentejutijonïk áreajutz’ib’anem homografíajutz’ib’ homógrafajutzij q’ajanem zeugmajuxunïk rayarjuxunïk subrayark’a hasta, desde, pues
14
k’ajb’ab’ k’ojlemal
k’ajb’ab’ enclíticok’ajna’oj síntesisk’ajtzij partículak’ak’a’ nuevak’ak’a’ tzij neologismok’ak’ab’anem reformulaciónk’ak’ab’anikil reconstrucciónk’ak’ab’eyalil reconversiónk’ak’ak’ modernismok’ak’ana’oj reformak’ak’anuk’ulem recomposiciónk’ak’arisanem modernizaciónk’amanil deductivok’amaxelal deducciónk’amaxïk deducirk’amb’äl tzij catacresisk’asetal valek’aslemal tzij currículok’aslemanel dramáticok’aslemanem dramatizaciónk’atzinem benefactivok’awomanem agradecimientok’awomanem taqowuj carta de
agradecimiento (k’)k’axk’ob’el imitativak’ayewal conflictok’ex pronominalk’exeb’i’aj pronombre personalk’exoj relevo
k’exoj ch’ab’äl relevos del len-guaje
k’exoj pwäq chequek’exonel pronominalizadork’exonem sustituciónk’exonem tzij obtestaciónk’ib’anel sujeto compuestok’ib’anob’äl multiculturalidadk’ich’ab’äl multilingüismok’ipalb’al multigradok’iq’ajarïk polisémicok’iq’ajarïk polisemiak’isinïk concluirk’ison chuq’ punto y finalk’istz’ib’ última letrak’ix, ris tz’ib’ tildek’iyib’anob’al pluriculturalk’iyilal pluralidadk’iyilem pluralizaciónk’iyinel pluralistak’iyinel pluralizadork’iyirisanel eficienciak’iyirisanel generadork’iyirisanem producciónk’iyirisanem q’ajarïk extensión
semánticak’ojilib’äl locativok’ojlem estativok’ojlemal posicional
15
k’ojlib’äl jalb’anoj k’utb’anel
k’ojlib’äl jalb’anoj adverbio delugar
k’ojolib’äl ámbitok’ojolib’äl lugark’ojolil localismok’olotz’ib’ góticak’otonel experimentadork’otonem indagaciónk’otonïk indagark’otoxïk experimentark’oxom acentok’oxomal acentuaciónk’oxomatzij palabra afectivak’oxomb’äl qulaj, k’amqulaj
cuerdas vocalesk’oxotz’ib’ ortográfico (acento)k’ulab’i’ artículok’ulajt’as sustantivo mas sustan-
tivok’ulanel interlocutork’ulantzij heteronimiak’ulb’anayom activak’ulb’anayom ch’ab’äl voz acti-
vak’ulb’anel molaj juego absoluti-
vo (ja)k’ulb’anel tzij receptork’ulb’i’aj determinadok’ulel objeto (k’)
k’ulel b’anoj objetos verbalesk’ulel wuj recibok’uljap rimak’ulna’oj pensamiento holísticok’ultzijol dialogismok’ulum beneficiariok’ulunel pacientek’ulunem recepciónk’ulüy taqowuj destinatario (co-
rrespondencia)k’ulüy, k’ulunel recipientek’uluyom pasivak’uluyom ch’ab’äl voz pasivak’ulwach perfectivok’ulwachi’n hechok’ulwachinem anecdóticok’ulwachinem solchi’ incidencia
lingüísticak’ulwachitäj pronósticok’ulwachixik relatok’utb’äl manifestaciónk’utb’äl k’ajtzij partícula direc-
cionalk’utb’äl k’exeb’i’aj pronombre
demostrativok’utb’äl na’oj propuestak’utb’äl samaj cualitativok’utb’äl tzij esquemak’utb’anel agentivo
16
k’utel kajux
k’utel guíak’utna’ojil lógicak’utsamaj socializaciónk’utu’etal na’oj neumak’utuj etamab’äl entrevistak’utulel demostrativok’utuna’oj comportamientok’utunel indicadork’utunel b’ab’ oración interroga-
tivak’utunel k’ajtzij partícula inte-
rrogativak’utunem interrogaciónk’utunem cuestiónk’utunem identificaciónk’utunem k’ajtzij partícula inte-
rrogativak’utunïk interrogark’utunïk enseñark’ututzil solicitudk’utuwachib’äl multimediak’utuweqoj escenografíak’utuwuj instanciak’utüy ch’ab’äl lenguaje expresi-
vok’utüy jalb’anoj deíctico o dei-
xisk’utüy k’exeb’i’aj neutrok’utwäch cualidad
k’uxal esencialk’uxatz’ib’ vocalk’uxlanem concienciaciónk’aptzij frasek’iyil pluralka’i’ ch’ab’äl, kachi’ bilingüeka’i’ rub’eyal disyuntivoka’ik’ bimestralka’okisaxïk ambiguokab’anel transitivizadorkab’anoj verbo transitivokab’tz’ib’ dígrafokachi’ soltzij diccionario bilin-
güekachi’aj bilabialkachuq’ dos puntoskajalel modificador indirectokajap bisílabakajlajpach’ sonetokajnaq’ alveoloskajnaq’k’ox alveolarkajtz’uk cuadrokajtz’uk b’itz’ cuadro fonémicokajtz’uk cholochoj cuadro sinóp-
ticokajtz’uk q’alatz’ib’ cuadro foné-
ticokajtz’ukb’äl gráficakajux corchete
17
kak’u’x kowilem
kak’u’x duda (adverbio)kak’u’x jalb’anoj adverbio de
dudakak’ulel objeto indirectokak’uxatz’ib’ vocal prolongadakak’uxil dubitaciónkamu’x diptongokamub’i’aj poliptotonkamul simultáneakamulel tópicokamulem reduplicaciónkamultzij conversiónkamulub’i’aj topicalizaciónkamulun ch’ab’äl batologíakamulun jitz geminaciónkamulun na’oj anáforakamulun tz’ib’anel coloristakamulun tzij conduplicaciónkamuluna’oj conmoraciónkamulunem repeticiónkamuna’oj tautologíakamutzij complexiónkamuxtuq’ comillas (k’)kan completivo (pasado)kanonem consecuciónkanulil investigativakanunem exploraciónkanunïk localizarkaq’ajarïk anfibología
karejqalem bivalenteskasamaj sinergiakasetesïk na’oj mapa mentalkat’as sustantivo de sustantivokatijonel polidocentekatz’ib’ sílabakatz’ib’al silábicokatz’uj diéresiskatzijolil ambigüedadkawäch semejanzaskawinaqil recíprocokaxe’ t’as sustantivo compuestokaxe’ q’ajarib’äl predicado com-
puestokaxe’, yo’xtzij compuestokaxlan ch’ab’äl castellanokemchi’ gramáticakemchi’nem gramaticalmentekemtzij coordinadokiwäch taq nuk’ clase de códi-
gosko’etal abreviaturakoch’onem toleranciakojo’eyaj interdentalkojolem género (gramatical)kojolib’äl contextokojolil diferenciaköw sólidakowilem duración
18
kulwachitajnäq mejikil
kulwachitajnäq antecedentekuq’ub’äl k’u’x sensibilizaciónkuqul wuj, k’utunel k’aslem
obra teatralkuqulib’äl teatro, escenario, lu-
garkutamil basekutirisanïk contraerläj superlativoläj jalt’as adjetivo superlativolatz’ relajadalatz’ k’uxatz’ib’ vocal relajadalem novelalema’ cuentolema’ sik’iwuj módulo literariolema’ tzij tema, idea, principallema’il literariolemalil ch’ab’äl lenguaje litera-
riolemana’oj lecciónlematzij antologíalemawuj obras literariaslemawuj obralemïk literaturalemotzij narraciónlil kemchi’ elemento gramaticallil q’ajanem elemento fónicolil solchi’ elemento lingüísticolil t’el elementos del enunciado
lilch’ab’äl linealidadloman regularlomanel moderativomalatzij b’ab’ conector oracio-
nalmaya’ ajilanem numeración ma-
yamayatz’ib’ epigrafíamayatz’ib’ escritura maya, jero-
glíficomayatzij protomaya (k’)mayel admirativa (oración)mayel b’ab’ oración admirativamayoj admiraciónme’ichinan t’as sustantivo usual-
mente no poseídome’uchuq’a’ kachi’aj implosivo
bilabialmeb’ab’ oración negativameb’anel negación del sujeto es-
tativomeb’anoj negación del verbomeb’anoj q’ajarib’äl predicado
no verbalmejalatel t’as sustantivo absolu-
to (k’)mejalatel tzij interjecciónmejaloj tzij interjectivomejikil indeterminado
19
mejikil k’exeb’i’aj molot’as
mejikil k’exeb’i’aj pronombreindefinido
mejikil k’ulab’i’ artículo indeter-minante
mejikil k’utb’äl k’ajtzij partícu-la indeterminante demostrativa
mejunam contrariomejunan xe’el raíz distintamek’ajtzij partícula negativamek’isel infinitivomek’isel jalt’as adjetivo indefini-
domek’isel, mejikil indefinidomek’oxom átonomek’oxotz’ib’ prosódico (acen-
to)mek’oyal ausentemek’ulab’i’ indeterminante (ar-
tículo)mek’ulb’anoyom negación del
beneficiariomek’utb’äl na’oj alegoríamek’utna’oj antífrasismemtz’ib’ líquidomeq’alaj na’oj reticenciameq’alaxel indeclinablemeq’aton q’ajanil vocálicomeqel jalb’anoj adverbio de ne-
gación
meqel tzij negación de respuestameqel, manäq, me negación, ne-
gativomeqitzij irrealmeqitzij k’ajtzij partícula irrealmeqitzij tzijonem mitomerijtzij t’as sustantivo pierde
sufijomesamajib’äl negación del ins-
trumentometojil no privativametz’aqät defectivometz’aqatil incompletivometz’etel abstractivometz’etil t’as sustantivo abstrac-
tometzijol proxémicamewinaqilal gerundiomexe’el antietimológicomexib’in seguridadmeya’om negación del dativomoch’öch’ leyendamol álbummolaj sectormolaj winäq comunalmoloj, tunu’n agrupaciónmolojil institucionalmolon cúmulomolot’as sustantivo colectivo
20
motzaj nojel
motzaj párrafomulunel muletillamuxtuq’ comanuk’ulem na’oj metacogniciónna’il percepciónna’och’ab’äl ideogramana’och’ab’äl lenguaje científico
o técnicona’oj ideana’ojb’äl inteligenciana’ojil actitudinalna’ojil samaj obra de artena’ojin wuj, ch’ob’on samaj te-
sisna’ojinel científicona’ojitzij expletivona’onem exclamaciónna’owäch exclamativona’owinäq ideologíana’öy intelectualnab’äl intrapersonalnab’ey primera (persona)nab’ey k’iwinaqil primera perso-
na pluralnab’ey pach’unem primera con-
jugaciónnab’ey rupalb’al primarionab’ey rupalb’al primero prima-
ria
nab’ey samaj bocetonab’ey tojtob’enïk evaluación
diagnósticanab’ey juniwinaqil primera per-
sona singularnäj q’ijul pretéritonaqaj inmediativonaqatinamït, ruxikin tinamït se-
miurbananaqil participio perfectonaqoq’ajanil interruptornatajxik tzij recapitulaciónnatawuj memorianataxïk, k’uxlanïk recuerdonib’ refránnik’ajal centralnik’ana’oj atenuaciónnik’onem revisiónnimab’eyal métodonimajuch’ guión mayornimalil creencianimanil confianzanimatz’ib’ mayúsculanimil superioridadnimirisan b’ab’ oración comple-
janimirisanel aumentativonimirisanem ampliaciónnojel global
21
nojelem petenil
nojelem globalizaciónnojina’oj hipótesisnojixaxïk equipamientonojsawuj formularionub’ sacapuntasnuk’ códigonuk’jitz’oj morfología (k’)nuk’jitzinel morfológiconuk’lema’ epílogonuk’samaj planificaciónnuk’tzij lexemanuk’ub’itz’ fonologíanuk’ub’itz’il fonológiconuk’ulem recopilaciónnuk’unel coordinadornuk’unem coordinaciónnuk’unem codificaciónnuk’unem programaciónnuk’unem q’ajanil coarticula-
ciónnuk’unïk organizarnuk’utunu’ conjunción coordina-
tiva (k’)nuk’üy, nuk’ulal sistemáticoochochib’äl dirección (residen-
cial)ojer históricoojer tzij primitivookisanem aplicación
okisanem implementaciónokisaxel aplicativookisaxïk aplicada (lingüística)oqachuq’ punto y seguidooxchuq’ puntos suspensivosoxik’ trimestraloxk’ob’e’n metáforaoxpach’ tercetopach’ versopach’il versivopach’un tzij poemapach’unem conjugaciónpach’unem tzij poesíapachi’ aberturapajsamaj autoeficaciapajtzij cláusulapaq’chi’ golpetepaq’paq’ ictuspatan k’aslem destinoperaj etapaperaj categoríaperaj cholaj tijonïk parte curri-
cularperaj ramaj períodoperaj samaj sesiónperaj tzij textopertzij clíticoperwuj cartelpetenil gentilicio
22
petenil t’as q’axab’äl
petenil t’as sustantivo gentiliciopeyonem invitaciónpeyonem taqowuj carta de invi-
taciónpirtzijol fragmentopirwuj fichapixa’ consejopixa’ lema’ apólogo, fábulapixanem orientaciónq’a’chi’ dialecto, vernáculoq’aja’eyaj dentalq’ajab’ixikil prosodiaq’ajachi’aj labialq’ajajorjor faringealq’ajak’am fricativoq’ajan jitz velarq’ajanel oxk’ob’e’n metagogeq’ajanem significativoq’ajanem chi’aj labializaciónq’ajanem tz’ib’anem escritura
fonéticaq’ajanil sonidoq’ajarib’äl predicadoq’ajarïk significadoq’ajatz’ib’ fonéticaq’ajatzij definiciónq’ajöy chuq’ punto y aparteq’akanem interpersonalq’alaj b’ab’ oración aclarativa
q’alajb’äl virtualq’alajel k’ajtzij partícula enfáti-
caq’alajil explicitoq’alajirisab’äl descifrarq’alajirisanel descodificadorq’alajirisanïk describirq’alajisab’äl rótuloq’alajisan na’oj conceptoq’alajisanel implicaturaq’alajisanem implicaciónq’alajisaxïk rotulaciónq’alajixïk intensivoq’alajnel intensificadorq’alarisan tzij críticaq’alatzij concesiónq’alaxan translúcidoq’anchi’ inglésq’asana’oj foroq’asöy transferenciaq’asöy tzij asistenteq’atana’oj extenuaciónq’atayom retenciónq’atb’äl barreraq’aton tzij concesivoq’atonem interrupciónq’atonem tzij contradicciónq’atq’ajarïk adversativoq’axab’äl canal
23
q’axanel na’oj rajq’ajel
q’axanel na’oj capacitadorq’axanem na’ojb’äl inteligencia
interpersonalq’axanïk canalizarq’eb’aq’ajem antonimiaq’eb’aq’ajuj antónimoq’eb’aq’ajuj soltzij diccionario
de antónimosq’ejelonem saludoq’eqatz’ib’ negrillaq’etenem afianzamientoq’etz’ib’ letra cursiva (k’)q’i’ logroq’ijem permisiónq’ijil valorativaq’ijul tiempo (verbal)q’ijul apon tiempo futuroq’ijul kan tiempo pasadoq’ijul wakami tiempo presenteq’ijul, b’eyal, taqo’il tiempo,
modo, aspectoq’ojom na’ojbäl inteligencia mu-
sicalq’olon tzij carientismoq’oloj chiste, broma, engañoqajanel calcoqajinäq bajoqajkemchi’ calco semánticoqajon tzij préstamo
qajsolchi’ calco lingüísticoqajtzij declinaciónqajtzijonel declinableqajtzijoxïk declinarqasanil neoliberalqasaq’ij predominioqasatzij desvalorativaqasöy q’ij despectivoqichin autonomíaqitzij autenticoqupik’oxom aféresisrach’alal ch’ab’äl familia de
idiomasrach’alal q’ajatzij hiperonimiarachalal solchi’ familia lingüísti-
carachib’il pajtzij cláusula relativarachjotay tzij parasíntesisrachtunuj kemchi’ parataxisrajilab’al kemchi’ número gra-
maticalrajilab’al q’ij, ruq’ilul fecharajilanem cuentarajowanel desiderativorajowanem competenciarajowanem optaciónrajowaxik efectivorajq’ajan onomatopeyarajq’ajel onomatopéyico (k’)
24
ralaxinem retamab’alil nak’uxaj
ralaxinem generaciónraqän ch’olti’ chol propio (k’)raqän kiti’ chuj propioraqän poqom poqom propioraqän qachi’ k’ichee’ propioraqän qoti’ q’anjob’al propioraqän tyol mam propio (k’)raqän tzi’ ixil propioraqän tzoltal tzotzil propiorayb’äl deseorayb’äl objetivorayb’anel competenterayb’exïk propósitorayinil ansiedadreb’eyalil solchi’ proceso lingüís-
ticorech’ech’ fluidezrejqalem samaj ponderativorelesan k’istz’ib’ elidirreqaja’j aq’aj velo del paladarretal señalretal huellaretal ajilab’äl claveretal ch’ab’äl superestratoretal cholajil incisoretal k’aslem historiaretal k’utïk éticaretal loq’oj comprobanteretal q’ajanil fonograma
retal q’ijul marcador de tiemporetal retamab’alil q’ajarïk se-
masiológicaretal tzij actaretal wuj diplomaretalil k’utunem signo de interro-
gación (k’)retalil q’ajanem ch’ab’äl trans-
cripciónretalil solchi’ significanteretalil tijonïk diplomadoretalil tz’ib’ signos de puntua-
ciónretamab’al destrezaretamab’alil cholatzij lexicolo-
gíaretamab’alil ch’ab’äl artes del
idiomaretamab’alil ch’ob’oj mayoj fi-
losofíaretamab’alil cholatzij lexicogra-
fíaretamab’alil ewanem criptolo-
gíaretamab’alil k’aslemal funda-
mento antropológicoretamab’alil na’owinaqil episte-
mologíaretamab’alil nak’uxaj psicolo-
25
retamab’alil nimawinäq rub’eyal jalb’anoj
gíaretamab’alil nimawinäq andra-
gogíaretamab’alil q’ajarïk semánticaretamab’alil soltzib’ criptoanáli-
sisretamab’alil tijonïk pedagogíaretamab’alil ulew topografíaretamab’alil winaqil sociologíaretamab’alil winasolchi’ socio-
lingüísticaretamana’oj factorretamanem cognoscitivoretamaxïk memorizaciónrichin peculiaridadrichinan t’as sustantivo poseídorij k’oxom tonemarij tzij sufijoro’ quintorochochib’al dirección generalrokisaxik na’ojil tecnologíaroqin tzij indirectarox tercerorox juwinaqil tercera persona sin-
gularrox k’iwinaqil tercera persona
pluralrox pach’unem tercera conjuga-
ción
rub’anem casorub’anik acciónrub’anikil manera (adverbio)rub’anikil ch’ab’äl irregularrub’anikil cholch’ab’äl lexicali-
zarserub’anikil jalb’anoj adverbio de
manerarub’anikil jalb’anoj pajtzij
cláusula adverbial de causarub’anikil kemchi’ construcción
gramaticalrub’anikil talutzij estilo perio-
dísticorub’anikil wiqo’n estéticarub’anikilal perfilrub’anikilem constructivismorub’atz’il xikinaj nervio auditivorub’ey tzij andamiorub’ey k’oxomal onda sonorarub’ey na’oj deontológicarub’ey samaj procedimientorub’eyal controlrub’eyal modalidadrub’eyal ch’ab’äl dialécticarub’eyal ch’o’onem modo de ar-
ticulaciónrub’eyal jalb’anoj adverbio de
modo
26
rub’eyal k’aslem rucholajem kemchi’
rub’eyal k’aslem autodetermina-ción
rub’eyal lemotzij aspecto de lanarración
rub’eyal na’ojb’äl aptitudrub’eyal na’ojinem autocontrolrub’eyal nuk’u’etal simbolismorub’eyal nuk’ub’itz’il proceso
fonológicorub’eyal ruk’utik guía metodo-
lógicarub’eyal rutz’ib’axik regla orto-
gráficarub’eyal samaj instrucciónrub’eyal solchi’ estrategia lin-
güísticarub’eyal wixalem reflexión me-
todológicarub’eyalil estrategiarub’eyalil b’anoj modo del ver-
borub’eyalil jalb’anoj pajtzij cláu-
sula adverbial de propósitorub’eyalil kemchi’ regla grama-
ticalrub’eyalil silonem movimiento y
direcciónrub’eyalil taqonem b’anoj mo-
do imperativo / exhortativo
rub’eyalil tzij pragmáticarub’eyna’oj cogniciónrub’i’ lema’ títulorub’i’ tinamït topónimorub’ixikil pronunciaciónrub’ixikil b’anikil descriptivorub’ixikil b’i’aj vocativorub’ixikil jalna’oj parresiarub’ixikil jutzij perífrasisrub’ixikil na’oj asociaciónrub’ixikil tzij catáforaruch’ab’exik ch’ab’äl metalen-
guajeruch’akul taqowuj cuerpo de la
cartaruch’akulb’alil tz’ib’ consonán-
ticoruch’ob’oj kajulew cosmovisiónruch’ob’onem lemalil análisis li-
terarioruch’ob’onem solchi’ análisis
lingüísticoruch’utirisanem lema’ epítomeruchi’ margenruchi’ q’ajanil lingualruchi’il perímetrorucholab’äl tzij copulativorucholajem ordenrucholajem kemchi’ categoría
27
rucholajem samaj ruk’isib’äl tzijonem
gramaticalrucholajem samaj mecánicarucholajil estructuralrucholajil samaj lineamientorucholajil, ruxe’ patrónrucholanem estructuraciónrucholanem ajilab’äl enumera-
ciónrucholanem ch’ob’nem tzij es-
tructura sintagmáticarucholanem kaxlan cuenta gre-
gorianarucholanem kemchi’ estructura
gramaticalrucholanem lema’ disposiciónrucholanem maya’ maya (cuen-
ta)rucholanem ojer ch’ab’äl cultis-
mo sintácticorucholanem retalil estructura de
signosrucholanem samaj programarucholanem tzij constituyenterucholch’ab’äl sintácticaruchuq’a’ intensidadrujachel samaj productorujalel b’anel modificadores del
sujetorujalel q’ajarib’äl modificado-
res del predicadorujalel t’as modificadores de sus-
tantivorujaloj cholachij cambio lexicalrujaloj k’uxatzib’ apofoníarujaloj q’ajanil cambio alofóni-
corujaloj q’ajarïk cambio semánti-
corujotayil energéticarujotayil b’anoj derivación de
verborujotayil t’as derivación de sus-
tantivorujotayil tzij palabra derivadarujul kaq’ïq’ glotisruk’amaj t’as sustantivo sustrac-
tivoruk’exel sustitutoruk’exel jalb’anoj enálageruk’exel tzij eufemismoruk’isib’äl finalruk’isib’äl b’anotzij catástasisruk’isib’al k’oxom agudoruk’isib’äl pajtzij terminaciónruk’isib’äl samaj resultadoruk’isib’äl tzij conclusiónruk’isib’äl tzijol idolopeyaruk’isib’äl tzijonem peroración
28
ruk’iyinem rukamulunem samajib’äl
ruk’iyinem rendimientoruk’ojlem achi género mascu-
linoruk’ojlem ch’ob’otzij sintagma
estativoruk’ojlem tzij correcciónruk’ojlemal ajilab’äl posición
numéricaruk’ojlemal jalt’as adjetivo posi-
cionalruk’ojlemal k’ojib’äl posición
tópicaruk’oxomal acentualruk’oxomal ch’akultzib’ api-
coalveolarruk’u’x núcleoruk’u’x tinamït urbanaruk’u’x b’anel núcleo del sujetoruk’u’x k’aslemal antropocéntri-
caruk’u’x lema’ situación centralruk’u’x na’oj temaruk’u’x q’ajanem énfasisruk’u’x q’ajarib’äl núcleo del
predicadoruk’u’x tzijonem confirmaciónruk’utb’al modeloruk’utb’al tijonïk propuesta edu-
cativa
ruk’utunem weqojitz interroga-ción retórica
ruk’utunik retroalimentaciónruk’uyilal pluralismoruka’n achtzij consecuenteruka’n q’ajanil troporukab’ segundorukab’ k’iwinaqil segunda per-
sona pluralrukab’ juwinaqil segunda perso-
na singularrukab’ k’oxom graverukab’ pach’unem segunda con-
jugaciónrukab’ q’ajarïk denotativorukab’ ruchalajem tzij constitu-
yentes secundariosrukab’ tijonem básico (educa-
ción)rukaj cuartorukak’uxnem dubitativorukamulun duplicaciónrukamulun juna’oj expoliciónrukamulun na’oj anafóricarukamulun weqojitz epanalep-
sisrukamulunem k’ulum topicali-
zación del beneficiariorukamulunem samajib’äl topi-
29
rukamulunem ya’om runuk’ ewanem
calización del instrumentorukamulunem ya’om topicaliza-
ción del dativorukamuluxik k’oxom alitera-
ciónrukamuluxik na’oj epanáforarukojlem ixoqilal género feme-
ninorukojolem epicenorukojolem ikiq’alil grado positi-
vorukojolem junumanel grado
comparativorukojolem k’aslemalil género
dramáticorukojolem k’uxaj genero líricorukojolem lemalil género litera-
riorukojolem q’ajarïk diferencia
fonológicarukojolem sik’inem género na-
rrativorukojolem tz’ib’anem género
periodísticorukojolib’al lema’ área curricu-
larrukojolil q’ajarïk pertinenterukotz’ijal florecimientorukowil durativo
rukowilem consistenciarulewal contornorulewal kaqti’ división yukatekarulewal q’anti’ división occiden-
talrulewal q’eqti’ división orientalrulewal saqti’ división wastekarumujal siluetaruna’oj actitud mentalruna’oj tz’ib’anel teoríaruna’ojil etopeyaruna’otzij conceptualrunab’al na’ojb’äl inteligencia
intrapersonalrunab’eyal pajtzij cláusula prin-
cipalrunab’eyal, ruk’u’x principalrunik’ajal intermediorunimilem tamañorunimilem volumenrunimilem kojolem grado super-
lativorunimilem pach’ escasiónrunimilem t’as especificativorunimilem weqojitz epanortosisrunimirisanem cholatzij amplia-
ción léxicarunuk’ ewanem código cripto-
gráfico
30
runuk’ retamab’alil na’oj ruq’ajanil q’ajanijitz
runuk’ retamab’alil na’oj códi-go epistemológico
runuk’ solchi’ código lingüísticorunuk’ uchuq’ajanem código
paralingüísticorunuk’ik formulaciónrunuk’ik lil elemento compositi-
vorunuk’ik samaj gestiónrunuk’ik tijonïk fundamento cu-
rricularrunuk’ulem organizaciónrunuk’ulem sistematizaciónrunuk’ulem sistemarunuk’ulem morse sistema mor-
serunuk’unem composiciónrunuk’uxik, nuk’unem forma-
ciónrupach’unem b’anoj conjuga-
ción verbalrupaläj gestualrupalb’al gradorupam intrínsecorupam kajtz’ik casillarupam lema’ contenidorupam q’ajarïk dominio semán-
ticorupam taqowuj partes de una
cartarupam tzij infijoruq’a’ ruralruq’a’ tzij inflexiónruq’a’ ch’ab’äl lenguaje regio-
nalruq’a’ cholti’ rama ch’olruq’a’ mayataan rama yukatekaruq’a’ q’ajanem onomasiológi-
caruq’a’ qoti’ rama q’anjob’alruq’a’ tyool rama mamruq’a’ wasteka rama wastekaruq’ajanik chi’aj labializarruq’ajanil fónicoruq’ajanil ch’ak’ultz’ib’ alveo-
palatalruq’ajanil ch’akultz’ib’ eyaj so-
nido dentalruq’ajanil chi’aj sonido labialruq’ajanil k’oxomïk sonido al-
veolarruq’ajanil k’uxatz’ib’ sonido
vocálicoruq’ajanil kojo’eyaj sonido in-
terdentalruq’ajanil kowiq’ajanil sonido
palatalruq’ajanil q’ajanijitz sonido ve-
31
ruq’ajanil q’ajatz’ib’ rutz’aqat ch’akultz’ib’
larruq’ajanil q’ajatz’ib’ sonido fri-
cativoruq’ajanil setech’ut sonido ovu-
larruq’ajanil tz’apik’oxom sonido
africadoruq’ajanil tz’apiq’ajanil sonido
oclusivoruq’ajanil xakaq’ajajil sonido
resonanteruq’ajarik ch’ab’äl propiedadruq’ajarik ojer ch’ab’äl cultis-
mo semánticoruq’ajatz’ib’ ch’ab’alil fonética
preceptivaruq’ajatz’ib’ xikinaj fonética
acústicaruq’ij valorruq’ij nuk’na’oj fundamento le-
galruq’ijonem valoraciónruq’ijul épocaruq’ijul jalb’anoj adverbio de
tiemporuq’ijul jalb’anoj pajtzij cláusu-
la adverbial de tiemporuq’ijul juna’ cicloruq’ijul lemotzij momento de la
narraciónrusamaj rolrusamaj q’ajarik papel semánti-
corusamajinem manipulaciónrusamajixik funciónrusilonem agilidadrusilonem k’oxomal sonororusotz’ib’ criptolexemiarusutil mediorut’ facturarutaqen marcorutaqil jalb’anoj pajtzij cláusu-
la adverbial de condiciónrutikersaxik q’ajanem punto de
articulaciónrutikirib’al principio, comienzorutikirib’al ch’ob’olil principio
filosóficorutikirib’al samaj aprestamientorutikirisaxik b’anelil incoativorutikirisaxik pajtzij concatena-
ciónrutunem na’oj connotativorutz’aqät complementorutz’aqat b’anayom antipasivo
de incorporaciónrutz’aqat ch’akultz’ib’ conso-
nante compuesta
32
rutz’aqat pajtzij ruxe’ retamab’alil tzijoxikil
rutz’aqat pajtzij clausula decomplemento
rutz’aqat q’ajanil epéntesisrutz’aqat q’ajarib’äl predicati-
vorutz’aqat samaj anexorutz’aqatil componenterutz’aqatil ch’ab’äl acusativorutz’aqatil k’ajtzij parasintéticorutz’etik b’anelil enfoque agen-
tivorutz’etik samaj monitoreorutz’etonem perspectivarutz’ib’anem ch’ab’äl lenguaje
escritorutz’ib’axik inscripciónrutz’ukik junumatzij analogíarutz’ukik kach’ab’äl compositi-
vorutza’m ápicerutzaqik cholch’ab’äl anacolutorutzij barbarismorutzijol noticiarutzijol na’oj epifonemarutzijoxikil comunicativorutzijoxikil wachna’oj sinópticorutzil enderezarutzil resoluciónrutzil k’utunem petición
rutzilem normalizaciónruwäch claseruwäch b’anoj forma verbalruwäch ch’owen forma de expre-
siónruwäch k’aslem parábolaruwäch na’oj valor (actitudes)ruwäch q’ij climaruwäch tzij prefijoruwachib’äl figura, gráficaruwachib’al lema’ figura litera-
riaruwachib’äl weqojitz figura re-
tóricaruwächtzij hablaruwaq sextoruwi’ aq’aj paladarruwi’ samaj encabezadoruwinaqilal kemchi’ persona
gramaticalruwixal xiltzij afijo de flexiónruxe’ causaruxe’ aq’ajanil epiglotisruxe’ b’anoj base verbalruxe’ chapayom patrón básicoruxe’ jalt’as adjetivo radicalruxe’ na’oj fundamentoruxe’ retamab’alil tzijoxikil
fundamento pedagógico
33
ruxe’el soloj na’oj
ruxe’el etimológicoruxe’el fuenteruxe’el origenruxe’el b’anoj raíz verbalruxe’el ch’ab’anoj postverbalruxe’el ch’ach’el raíz afectivaruxe’el jub’anoj raíz intransitivaruxe’el kab’anoj raíz transitivaruxe’el katzij étimoruxe’el ojer ch’ab’äl cultismoruxe’el rupalb’al preprimariaruxe’el tzij etimologíaruxe’el raízruxikin lateralruyonil automáticaruyonil individualistaruyonil cholatzij semantemasamaj ejercicio, trabajo, debersamaj actividadsamaj profesiónsamaj proyectosamajel profesionalsamajib’äl instrumentosamajib’äl materialsamajib’äl herramientasamajib’äl recursosamajit’as sustantivo instrumen-
tal o locativosamajtz’ib’ escritura práctica
saqab’anel sujeto explicitosaqik’aslem realismosaqil claridadsaqil na’ojil romanticismosaqil xek’aslemal subrealismosaqk’aslem futurismosaqna’oj pensamiento explícitoseteb’äl ejesetech’ut úvula, campanillasetelinem liberalismosetetz’ib’ letra de moldesetil q’ajanil asonantesik’inem dictadosik’inem lecturasik’inïk leersik’iwuj librosilin lírico (género literario)silob’anikil habilidadsilonel promotorsilonem movimientosilonem k’ajtzij partícula de mo-
vimientosolchi’ lingüísticasolchi’ soltzij diccionario lingüís-
ticosolïk desarrollarsolna’oj desarrollosoloj desenlacesoloj na’oj seminario
34
solonem tijonïk
solonem descodificaciónsoltz’ib’ criptogramasoltzij diccionariosuq’aq’ trabalenguast’as sustantivo, nominalt’as ch’ob’otzij sintagma nomi-
nalt’as k’aptzij frase nominalt’asanel sustantivizadort’ast’as sustantivo complejot’elb’i’aj nomitativot’ojem ch’akultz’ib’ ensordeci-
mientot’ojk’oximanïk aspirart’ojk’oxom sordot’ojk’oxomal aspiradotajin progresivotajin b’eyal aspecto progresivotajinel progresistatajinem integraltaluj tz’ib’anem periodismotalunem expansióntalutz’ib’ periódicotalutzijonem locucióntaqanem mandato o exhortacióntaqatzij telegramataqayom kemchi’ gramática de
referenciataqchinem inducción
taqel imperativa, exhortativataqil circular, memo (k’)taqo’il modotaqo’n mensajetaqon k’ajtzij partícula subordi-
nadorataqonel remitentetaqonel tzij emisortaqonem correotaqonem exhortativotaqonem b’ab’ oración imperati-
va o exhortativataqonem tunutzij apódosistaqowuj cartataqtzij condicionaltawila’ adivinanzatijob’äl talutz’ib’ periódico esco-
lartijoj escolartijonel docentetijonel facilitadortijonem capacitacióntijonem educacióntijonijay aulatijonïk alfabetizacióntijonïk capacitartijonïk cursotijonïk enseñanzatijonïk taller
35
tijonil tz’etelil
tijonil educativatijoxel académico, estudiante,
aprendiztikirib’äl inicialtikirib’alil iniciativatikirisanem tzij introduccióntikoj coeficientetikoj na’onel coeficiente intelec-
tualto’onel auxiliarto’onel b’anoj verbo auxiliartojay privativatojil wuj pagarétojotob’äl testtojtob’an samaj lista de cotejotojtob’enïk diagnósticotojtob’enïk evaluacióntojtob’enïk prueba, examentorin tzij satíricotunel apositivotunem consolidacióntunem unificacióntunem na’oj connotartuntz’ib’ paragogetuntz’ib’anil paragógicotunu’ conjuncióntunub’anem inclusióntunuch’ab’äl coinétunuj aditivo
tunujitz yuxtaposicióntunül correlacióntunül choltz’ib’ alfabeto unifica-
dotunül t’as sustantivo según com-
posicióntunül tzij preposicionaltunun katzij vocablotunun tzij aposicióntununem colectivotunuq’ajanil prótasistunutimamital naciones unidastunutzij contraccióntunüy kana’oj paradojatunüy tzij proposicióntz’ajb’äl wuj editorialtz’apijnem oclusióntz’apik’oxom africadotz’apin q’ajanil oclusivotz’aqatb’ab’ consecutivotz’aqatel completotz’aqatenel complementizadortz’aqatil b’ab’ oración compues-
tatz’eteb’äl ejemplo, model, mues-
tratz’etek’aslemal dramatz’etël visualtz’etelil observación
36
tz’etenem tzijonel
tz’etenem visibilizacióntz’eto’n, ch’etem costumbretz’etoj enfoquetz’etonem supervisióntz’etonil expectativatz’etoxïk verificacióntz’ib’ signo, letra, grafía, caráctertz’ib’an apuntetz’ib’an wuj ensayotz’ib’anel autortz’ib’anem acuerdotz’ib’anem redaccióntz’ib’anikil ortografíatz’ib’anöy teóricotz’ib’asik’ij lectoescrituratz’ib’atajnäq inscritotz’ib’awuj libreta, cuadernotz’ilanem discriminacióntz’ub’alil na’oj visual espacial
(inteligencia)tz’uj, chuq’ puntotz’ukna’oj paradigmatz’ukulel temáticatz’ukulel k’uxatz’ib’ vocal temá-
ticatz’ukunel junumatzij analógicotz’ukunem creacióntz’uküy na’oj paradigmáticotz’uküy tzij neologista
tz’aqatb’äl apéndicetzalajuch’ guióntzalan transversaltzalan juch’ guión, diagonaltzalatz’ib’ itálica (k’)tzalq’omij tzij hipérbatontzalq’ominem interpretacióntzamch’akultz’ib’ apicaltzamq’ajanem nasalizacióntzamq’ajanil nasaltzaqalil continuativotzaqatb’anoj suplementotzaqb’itz haplologíatzaqotz’ib’ elisióntzaqtzij apócopetzib’anel compositortzib’anem escrituratzij palabratzij términotzijem activacióntzijob’äl comunicacióntzijob’alil elemento de la comu-
nicacióntzijol informacióntzijol ch’ab’äl lenguaje informa-
tivotzijona’ojil, ch’owinel expresivatzijonel comunicadortzijonel narrador
37
tzijonem witzij
tzijonem discursotzijonem conversacióntzijonem conferenciatzijonem kemchi’ gramática des-
criptivatzijonil explicativotzijotijonem pedagógicotzijowäch descripcióntzijowuj crónicatzijoxikil exposicióntzijoxikil winäq hipotiposistzijöy b’anob’al historiadortzirana’oj pensamiento tácitotzolij tzij respuestatzub’al visióntzub’alil cósmicauchub’anem eficaciauchuq’a’ energíauchuq’ab’äl hegemoníauchuq’ab’alil hegemónicauchuq’ab’il fenómenouchuq’alil cinéticauchuq’anem potencializaciónuk’a’ paréntesisuk’ulel objeto directouk’wanem conducciónuk’wanïk manejaruk’wanil manejoumanel causativo
umanelil factitivouxlak’u’x tzib’anem acuerdo de
pazwachib’äl dibujowachinem figuradowachna’oj mapa conceptualwachsoltzij diccionario ilustradowachtzi’b’ logotipowachtzijol diagramawakami presente (tiempo)waqinem semestralweqb’i’ hipocorísticoweqkuqunel escenógrafoweqoj na’ojb’äl inteligencia
creativaweqojitz retóricaweqojitz kamutzij epímoneweqonel creativoweqonem creatividadweqosamaj artísticaweqot’as jalb’anoj adjunto ad-
verbialweqot’as t’as adjuntos nominaleswinana’ojil sociopolíticawinaqil personalidadwiqo’n diseñadowiqo’n sik’inïk lectura creativawiqoj diseñowitzij hipérbole
38
wixal yuqutz’ib’
wixal flexiónwixal tzij palabra flexionadawixalal flexionalwixalem reflexiónwixalïk reflexionar (k’)wixanïk flexionarwixöy reflexivowuj documentowujb’äl bibliotecawujilal documentaciónxak nivelxakaq’ajanil resonantexakil renglónxalq’at circunstancialxe’b’anoj complejo (sustantivo)xe’el identidadxena’oj criterioxenab’al proceso (histórico)xilonem na’oj segmentaciónxiltzij afijoximïk concordarximïl concordanciaximöy relacionalximöy ch’utitzij preposiciónximt’as sustantivo relacionalximt’as ch’ob’otzij sintagma sus-
tantivo relacional
ximtzij preposicionalximtzij ch’ob’otzij sintagma pre-
posicionalxol combinaciónxolöl na’oj interactivoxolöy tz’ib’ anagramaxukulil ceremonialxulajilanem gradaciónxupk’oxomal aspiraciónya’om dativoya’onem datismoya’oq’ararïk matizyakb’äl libreroyakb’äl carpetayakna’oj fábula, apólogoyako’n ocultoyakok’u’x convencionalismoyakok’u’x impulsoyojb’äl wuj refutaciónyokob’anïk demoraryoq’onel peyorativayoq’onem conminaciónyoq’onem xenofobiayoq’otzij sarcasmoyujun sik’inïk lectura integrado-
rayuqutz’ib’ letra de carta
39
RETAMAB’ALIL KAJULEWkolon chuqa’ k’ak’a taq tzij
a’aj musloab’äj cálculoab’äj piedraab’äj ya’ hieloab’ajem congelamientoach parte, componenteach’ixäm, at’ixäm estornudoachalaxinem dilataciónachäq, kïs masilla, hecesachaq’omanel paramédicoachb’ey na’onemil subtálamoachch’amichäq alcaloideachetab’äl pesaacheyaj partes de los dientesachi’el como, sonachij chäj pino macho (hoja gran-
de)achij tzatzq’or lóbulo occipitalachïk’ pesadilla, sueñoachixk’i’j, achalawina mentaachjiq’ob’äl partes del frutoachk’oxok’uxb’äl littmannachkär pez (clases)achkotz’i’j partes de la florachlemiwach queratinaachpospo’y lóbulo pulmonarachq’anal caloríaachq’atb’ey mixtuq’ ciproteronaachsipojïk sase’ hepatitis d cróni-
caachtz’ukut’arat’ïk alérgenoachwach frontal
41
achwi’ amoröy
achwi’ parietalachxaq partes de la hojaachya’ajb’äl aerosolaj pa juyu’ salvaje (animal)aj pa q’ayïs silvestre (animales)aj pa ya’ acuáticoaj ruq’a’ tinamït ruralaj ulew terrestre (animal)ajache’l matazanoajaq’omalaqul reumatólogoajaq’omasal alergólogoajawarem señoríoajb’aqinel osteópataajchajine’y neonatólogoajeyaj dentistaajeyaj odontólogoaji’j caña de azúcarajib’öch’ neurólogo(a)ajichaj herbívoro (animal)ajkïk’ hematófagoajkiq’anik’aj hemisferio izquier-
doajmeway ayunadorajowak’uxulew geofagiaajowalil voluntadajowatzaqoj aborto artificialajti’ojil invertebrado (animal)ajtinamït habitanteajtzaqonel abortadora
ajwachaj estilistaajxik’ aéreo (animales voladores)ajxokon izquierdoajxokonik’aj hemisferio derechoajya’ulew, ajtewk’aslem anfibio,
batracioak’ chian, chiaäk’ gallina (toda clase)ak’ak’, ak’ pecasak’wal niñoak’wal ik’, saqmoyomöy cuarto
creciente (S.337-338)ak’walil fetoal azacuánal densidadalal pesoalanel órgano reproductoralanx naranjaalaxib’äl fuente (reproductor fe-
menino)alaxinem nacimiento, partoalaxpüj absceso, empiemaalaxya’ edemaalch’ich’ estañoalk’utu’ jüt gusano medidoräm arácnidoamolo’ mosca (toda clase)amolo’em moscadaamoröy ronrón (clase) (P.G.41)
42
amuley atz’am
amuley chichicasteamuley, k’ik’ache’ ortiga (de ho-
ja pequeña)anima almaanin, chanin, aninäq aceleradoanix anísantun ch’ök clarinero, zanate ma-
choanx ajoaq cerdoaq’a’l carbónaq’aj lenguaaq’alil carbonoaq’awinäq mapacheaq’om medicina, medicamento
(general)aq’omab’äl jay clínica, hospital,
centro de saludaq’omajayil hospitalarioaq’omak’ul lienzoaq’omak’wal pediatríaaq’omak’walal pediátricoaq’omanel médicoaq’omaqanel podólogoaq’omawäch oftalmólogo. ocu-
listaaq’omäy ak’wal pediatraaq’omäy b’eykïk’ angiólogoaq’omäy ilinib’äl gastroenterólo-
goaq’omäy k’ayena’oj psiquiatraaq’omäy kik’b’äl cardiólogoaq’omäy kinäq’ hepatólogoaq’omäy nima’ixkolöb’ colo-
proctólogoaq’omäy oki’unum endocrinólo-
goaq’omäy q’aych’a’k oncólo-
go(a)aq’omäy sachjotay cancerólogoaq’omäy tutz’ ginecólogo(a)aq’omäy tz’ikïn urólogoaq’omäy uxlab’äl neumólogoaq’omäy xikinaj otorrinoaq’omäy xikitzamaqul otorrino-
laringólogoaq’omäy yab’ichi’ estomatólogoaq’omäy yab’itz’umal dermató-
logoaq’omikex caseínaaq’omixöq ginecologíaaq’omiya’ sueroaq’alil orgánicoaqaj panal (avispas P.G.41)aqanaj piernas, inferiores, pieaqati’ij jamónatiyalil aluminioatz’am sal
43
atz’amipoqolaj b’okpowo’
atz’amipoqolaj bicarbonato desodio
atz’amya’ sales mineralesawäj doméstico (animal)awäs, runaq’ grano (alimentos)aws habaaxalin cangrejos de mar (P.G.42)ayi’ saurio o lagarto (reino)b’a’ bolo alimenticio (Saenz 51)b’ajb’äl martillo (oído)b’ajib’äl martillob’alam tigreb’alam pamalax mariposa gran-
de (de monte)b’alam kinäq’ frijol pintob’ana’oj actitudb’anachib’anel radiológicob’anelal hábitob’anikem técnicab’anikil formab’anikilal factorb’aniwäch modelob’anob’aq osificaciónb’anoch’ab’q’aq’ radiografíab’anotzaqoj abortifacienteb’anöy chi’achäq colostomíab’anöy jotakik’elal hematopoye-
sisb’anöy k’ojleq’anal lipoescultu-
rab’anöy tzaqoj aborto criminalb’anq’oloj simuladorb’aq agujab’aq huesob’aqak’im grama (P.G.19)b’aqamalax esfenoidesb’aqchi’ maxilarb’aqib’äl sistema óseob’aqijolom cráneob’aqilel vertebrado (animal)b’aqtza’j tortilla (masa ordinaria)b’aqwachaj frontalb’ätz’ hilob’atz’ib’äl libélulab’ayb’onem vibriónb’ayb’ot k’uxaj arritmiab’enäq k’uxaj adicción, obses-
siónb’eyaje’m transitoriob’eyich’at camillab’eyichulaj uretrab’eyike’enal tubo digestivob’iq’ ingerirb’iq’ib’a’ degluciónb’is tristezab’o’j algodónb’ok glóbulob’okpowo’ fibrina
44
b’olo’s kinäq’ ch’amikäq’
b’olo’s kinäq’ frijol redondob’olosaqil bombillab’oloxaq ondulada (hojas)b’on color (vista)b’onich’akul cromosomab’onilem coloraciónb’oniwachaj coroides (vista)b’oq’ tamal de masa grandeb’oqinem tamal (hacer grandes
de masa)b’osab’äj litiasisb’osil germinativob’osk’, chuwachi’ mal aliento
(C.269)b’oxach’ich’ estufab’ususaqxim compresab’uyub’äq cartílago (oído)b’uyül suave (general)b’ajb’il mongolito (X.87)b’aqjey víbora cola seca (P.G.37)b’atz’ monob’atz’el q’ayïs planta textilb’ay taltuzab’olob’ïk cilíndricob’onitz’ clorofilab’op espongiariob’oqöl sïb’ golondrina (P.G.46)b’otöl sik’, muqül rati’t abejón
(P.G.46)
b’uchsi’j clavelch’a’äl tiloch’a’k acnéch’ab’ach’akul síntomach’ab’äq lodoch’ab’ayab’il patológico(a)ch’ab’q’aq’ rayo xch’ajb’äl eyaj cepillo de dientech’ajb’äl t’ot’ acetilcisteínach’ajch’oj limpiach’ajch’ojib’äl purificadorch’ajch’ojil higienech’ajch’ojirisanïk limpiezach’ajch’orisanem purificaciónch’ajïk desinfectarch’ajixikib’äl aurílavoch’ajlil boroch’ajo’n menstruaciónch’akulaj cuerpoch’akulal organismo (P.13)ch’akuxaril cianosisch’äm ácidoch’amalanx limónch’amch’äq aminoácidoch’amch’äq ixim zeínach’amch’öj agrioch’amich’aqil glicoproteína, glu-
coproteínach’amikäq’ guayaba agria
45
ch’amikaxlit ch’ilakan
(P.G.1)ch’amikaxlit tamarindoch’amil acidezch’amitzätz crema agriach’amitzikab’ aspirina (ácido
acetilsalicílico)ch’amuchuq’a’ vitamina cch’an, kaqwuluwuj ruwi’ calvo
(P.G.1678)ch’äq materiach’aräl kupuki’ij espina bífida
ocultach’atal mesach’ekaj rodillach’ekën zompopoch’i’l gallina de plumas paradasch’i’p meñiquech’ich’ carroch’ich’il hierroch’ima’ peruleroch’imatulül zapote injerto
(P.G.1)ch’in zincch’ipal plutonioch’ipich’umil plutónch’iwu’ maguey (clase)ch’o’l ik chile seco pequeñoch’ob’onel racionalch’ob’onem análisis
ch’ob’q’oloj delirioch’ojch’ïk coágulo, tromboch’ojch’iknel plaquetach’op piñach’opichaj alcachofach’oy ratónch’oy ik chile colorado y picantech’u’ pececilloch’uch’ub’äl frigoríficoch’uch’uch’akul crioterapiach’uch’ulil litioch’uch’urisan enfriadoch’umil estrellach’uti alanx mandarinach’uti rab’asaqil otoscopioch’uti, ko’öl minich’uti’ojil atrofiach’utich’ak microorganismoch’utikiy agudoch’utinuk’ulem microsistemach’utiritz’umaj mama reductivach’utisotinem circulación menorch’utiwarab’äl colchonetach’utxaq asaeteada (hoja)ch’ab’äq kumätz víbora (clase)ch’e’t estilo (flor)ch’ich’ metalch’ikik’amal raíz típicach’ilakan gusano (clase) (P.G.31)
46
ch’imach’öy chojichi’
ch’imach’öy orquídea silvestrech’ipch’ip chipech’ojöb’ malvach’omoch’i’ gusano genéricochäj pinochajäl jay cucaracha caserachajäl siwan, k’ilin siwan guar-
dabarrancochaji’il vigilanciachajich’akul inmunitariachajich’akulil inmunológicochajil potasiochajin cuidado, vigiladochajinel ch’akulal anticuerpochajinel k’ajkab’ insulinachajinel yapamaj antidiarreicochajinem precauciónchajinem protecciónchapab’äl pinzachapel, kowiläj sólido (general)chaq’ich’umil neptunochaq’ixnakät hinojochaq’okal tomillochaq’raxtzuy higochaq’sik’i’j artemisachaqi’alaxinem xerotocinachaqi’j secachaqi’j chi’aj sedchaqi’j jiq’obäl fruto seco
chaqi’ij kumätz víbora (clase)(P.G.38)
chaqi’j ojöb’ pulmonía, neumo-nía
chaqijib’äl toallitachaqikexu’ queso secoche’ madera, árbolche’elche’ q’ayïs planta (general)chetz’ib’ab’äl lápizchi’aj bocachij carnerochiköp animalchiköp infecciónchiköp eyaj infección dentalchikopikinäq’ pielonefritischikopil bacteria, germen (gene-
ral), cirrosischïp, kulantro cilantro, culantrochiyichaj espárragocho’m camarónchojalich’akul estáticachojalil equilibriochojalin equilibradochojb’äl barrachojb’anikil normalchojb’ey, cholajem secuenciachojb’eyil, rucholol secuencialchojichi’ entera (hoja)
47
chojiq’anya’ etatzopib’äl
chojiq’anya’ impétigochojmilal disciplinachojmilil plomocholk’atik secuela de quemaduracholtzij listachonkis coronaditochoxoj kamïkchoxokïk’ derrame de sangrechoxopüj piorreachoy lagochub’aj salivachub’unem insalivaciónchulab’äl sistema urinariochulab’alil urinariachulaj orinachulajotayinelal urogenitalchumatew heladachun calciochunab’äj yesochupüy q’aq’ bomberochupüy q’aq’ luciérnagachuq’elya’ punciónchutichoy piscinachuw, k’ok’ olor desagradable,
mal olorchuwab’äj azufrechuxikin ladoejqal maletínejqiche’ encino blanco
elch’aqunum secreciónelch’ojch’iknel plaquetoféresiselech’ojch’ïk embolectomíaelekïk’ hemorragiaelesöy chajich’akul absorción de
anticuerposelesöy chikopixkoya’ cefradinaelesöy rusipojik laqul fepranidolelesöy tz’apitza’m fenilefrinaeleya’ extravasaciónelk’asya’ eyaculaciónelkik’chi’ queilorragiaelmek’atzin ureaeluxla’ espirar, exhalarelyatz’umajb’äl sacalecheeqana’ojin bradipsiquiaeqanab’ena’il bradistesiaeqayab’il virulenciaeta’uchuq’ab’äl dinamómetroeta’uxlab’äl pulsioxímetroetab’äl báscula, medidoretal signosetamab’alil cienciaetan retal controletant’ot’ carbocisteína, carboxi-
metilcisteínaetaqanb’äl tallímetroetasurib’äl espectrofotómetroetatzopib’äl pulsómetro
48
etawosb’äl ixk’ale’t, ixtutz’
etawosb’äl absorciómetroetb’ana’oj testetch’akulajil anatómicoetk’atän termómetroetk’ayew alertaetq’aq’ electrogramaetq’om dosisetz’anem deporteetz’anil deportivaewakowil criptorquideaeya’ pericóneyaj dienteeyajem denticióneyajil dentaleyajinel/aq’omäy yab’ichi’
odontólogo/estomatólogoeyalil flúorib’ochinel nerviosoib’ochinel q’atwa’im anorexia
nerviosaichaj ik chile no picanteichajilal vegetalichinaj collarija’tz polen (semilla)ijaj espaldaijatzulem polinizaciónijb’aq occipitaliji’y envés (hoja)iji’unum glándula exocrina
ik chile (todo género)ik’, ati’t lunaik’ch’umil astroik’oy güicoyikan gallina ciega (gusano)ikoq’ij, ik’oq’ij venusikuy guachipilínilib’äl instrumento (alimento)ilinaq’ canolailinelal nutritiva(o)ilinem nutriciónilinemil nutrienteilinibäl aparato digestivoilinïk nutririliya’ab’äj mineral (alimento)inup ceibaiqipospo’y pulmón derechoiqiq’ul válvula tricúspideïs velloitz’ saviaitzaq’om venenoitzb’ana’oj agresiónitzb’ana’ojem agresividaditzel maloitzelil virusitzeq’anal transaturadaitzk’amawach glaucomaixim awas cebadaixk’ale’t, ixtutz’ rana P.G.43
49
ixk’äq jikoj
ixk’äq uñaixk’i’j alawinaixki’tz cuteteixko pistilo (flor)ixkolöb’ intestino (P.G.1242)ixkoya’ amígdalaixkoya’ tomateixmukür tórtolaixpa’ch lagartija (P.G.33)ixpe’ anurosixpëq sapo (P.G.33)ixpumüy paloma cantoraixq’aychaj gusano peludo (clase)
(P.G.39)ixtolök lagartija (clase)ja’j paladarjäb’ lluviajachel aislamientojachilinb’äl centrífugajachiq’ hemoglobinajachkïk’ tzatzq’or cerebrovascu-
larjachochikopil vectorjachosanäm hipófisisjachöy kïk’ vascularjachtzatzq’or cisura o surcojalawäch estado de cuerpojalch’ab’ach’akul somatización,
histeria
jalch’akul cirugía estéticajalem metamorfosisjalkik’ hematosisjaloj, jalowäch recambiojaloto’ïk rescatejanik’ïy suficientejanila muy, mucha(o)janiq’oxomal neurético(a)janisamaj hiperactividadjaniwa’ ortorexiajantape’ frecuentementejaqajäb’ primaverajaqäl abiertajaqchib’äl abrebocajaqkekoj enzimajeb’e’ixtän belladonajek’on jaladojek’paläj estiramiento facial com-
pletojek’üy, tuyuq’ cicatrizjik’ach’ich’ magnética, imánjik’öy b’aniwachib’äl resonan-
cia magnéticajik’ulew gravedadjikib’ey inductivojikilite añiljikisamaj profesionaljikiwäch condiciónjikoj masaje
50
jiq’ junamaq’ajuj
jiq’ goloso, antojojiq’ab’äl aspiradorjiq’akwalil aborto quirúrgicojiq’alil nitrógenojiq’anal liposucciónjiq’anïk respirarjiq’anil respiratoriojiq’il, jiq’om ahogadojiq’ob’äl, ruwäch che’ frutajiq’onem ahogamientojiq’uxla’ aspirarjiq’anem respiraciónjiq’ojöb’ tosferinajïs ejote de vaina suavejitz’qulem estrangulamientojob’init’ equinoccio de inviernojok’ tamalito de elotejok’on licuadojolomaj cabezajorjör faringejosjïk q’ayïs romerojotati’ojil tejido celularjotaxa’ojil citotóxicojotay yema axilar, terminal (árbol,
arbusto)jotayil genjotayilal genitaljotayinem reproducciónjotayiwäch tejido ocular
jotib’öch’ vena cava superiorjoto’uchuq’alil hipervitaminosisjotok’atän hipertermiajotokab’ hiperglucemiajotöl alto(a)jotolen niveljotomeq’anal hiperlipidemiajototz’umaj levantamiento de
busto, pexiajotz’aqat continuajoxok’ sarnaju’ijal epicarpio (fruta)jub’üj enjambre (P.G.41)jub’ül che’ canelajub’uq’ayïs laureljub’usi’j oréganojub’ül olor agradablejuchumay medida del codo a la
munuera (P.G.57)jujun algunajuk’u’x monocotiledónjul hoyojuley adicionaljulib’öch’ flebotomíajulil cavidad (cuerpo)julül sabor (buen)jun chik otrojunal simplesjunamaq’ajuj sinónimo
51
junelïk k’atöy q’ijolaq’om
junelïk constantejunilal unidadjupir sachna’oj demencia seniljupitz’ apretónjupoch’omich’ blefaroplastia
simplejupoch’oxikin otoplastia simplejuraqän huracánjuretz contusiónjurok jurochjüt gusano (toda clase)jutaqil frecuenciajutas duramadrejutu’ ápodosjuxikich’akul unilateraljuyu’ cerrok’ajlaqub’aq trapezoide (hueso)k’ajolajotay blastok’ak’a’ nuevak’alk’a’x costadok’alk’a’x, meske’l axila, sobaco
(P.58)k’amab’äl sistema nerviosok’amab’alil neurológicok’amajotay neurona, célula ner-
viosak’amajotayil neuralk’amak’axab’äl nervio auditivok’amal nervio
k’amalem nerviosak’amalil fibra nerviosak’amati’ojil fibra (músculo)k’amib’öch’ capilark’amti’ tendónk’anixt catárnica, seña de veranok’anti’ ya’ cantil de aguak’apil mordedurak’apil k’äq tifusk’apil sip enfermedad de lymek’äq pulgak’aqi’etal dermatitis numular,
dermatitis eccematosak’arär, t’arär vibratoriak’asach’akul ortopediak’asb’anem resucitaciónk’asel ser vivok’asil vitalk’asleq’ayïs salvia (P.G.15)k’asöy silonem fisiatrak’asya’ semenk’asya’al seminalk’atän fiebre, calentura, calor, ca-
liente, temperaturak’atanil térmicak’atïk quemadurak’atinäq quemadok’atinem incendiok’atöy q’ijolaq’om termoterapia
52
k’atzinel k’iyuchuq’a’ ch’amichäq
k’atzinel esencialk’ay vesícula biliark’äy amargok’ayalanx naranja agriak’aychum quilo (masa)k’aychuminem quilificaciónk’aye’ difícilk’aye’il severak’ayeb’an deformek’ayenuk’ deformidadk’ayesach crisisk’ayesik’inem dislexiak’ayetzatzq’or malformación de
Chiari Âak’ayetzu’ ojo vago, ambliopíak’ayew, k’aya’ complicadak’ayewab’aq raquitismok’ayewal dificultadk’ayinelil productok’e’p equinodermok’ël pericok’etch’akul dermatitis atópica,
eccema atópicok’ewex päkk’exek’amati’ojil neoplasiak’exob’anikil deformadak’exoj alteración (salud)k’exonïk alterar (salud)k’expüm avispa (hace panal en
pared)k’ichelaj bosque, selva, monta nak’ilinaq’ cacahuate, maník’in b’anosinanilk’iqumuya’ potomaníak’isïs ciprésk’isk’ olor de orinak’isk’amati’ojil abrasiónk’isöy itzaq’om antídotok’iw bulbo raquídeok’ix güisquilk’ixaq dentada (hoja)k’ixjiq’ licha (rambután)k’ixsi’j rosak’ïy demasiadak’iyal abundancia, abundantek’iyikaxkate’ mentoplastiak’iyinem crecimientok’iyiritz’umaj mama aumentati-
vak’iyisaqab’ok leucocitosisk’iyiti’ojil sarcomak’iyitz’umaj mastopatíak’iytaq excesivak’iyti’ij herniak’iytz’umaj mama supranumera-
riak’iyuchuq’a’ ch’amichäq hiper-
lipoproteinemia
53
k’iywäch k’ixachi’
k’iywäch múltiplek’ochb’anëy, k’ochib’an múlti-
plek’ojlemal sitiok’ojlemalil substanciak’ojli’aq’ lengua geográficak’ojlich’ab’an ortofoníak’ojlipoch’onem quirófanok’ojlitzamaj rinoplastiak’ojliyawanel hospiciok’olaj balón, pelotak’olo’ik siete caldo (chile)k’olöl mercuriok’olopospo’y alvéolok’oltiko’n cosechak’oxk’ob’al, ixk’ob’el cerezak’oxoch’akul percusiónk’oxomak’uxb’äl fonendoscopiok’oxomal sonido (general)k’oy q’enüm jocote de agostok’u’p miriápodosk’üch zopilotek’ul manta, telak’ulaxaq alterna (hoja)k’ulb’ajb’äl yunquek’ulu’m bahído (vértigo), desma-
yok’ulukïk’ aurículak’uluma’n accidente (primeros
auxiliosk’ulunem adaptaciónk’ulutzaqoj aborto habitualk’ulwachaj retina (vista)k’um ayotek’utïk señalk’utik’ métodok’utusanäl afectok’utusanem afectividadk’ututzaqoj aborto a demandak’uxaj corazón, cardiok’uxalem cardiacak’uxaq corazonada (hoja)k’uxb’ej probabilidadk’uxil sustanciak’uxlaj preocupaciónk’uxuchäj pino coloradok’uxuchuq’a’ ch’amichäq nu-
cleoproteínak’uxüy jotati’ojil degenerativa
(enfermedad)k’amati’ojil tejidok’anixt cafámicak’asal vivíparok’echekumätz víbora montañesa
(clase) (P.G.38)k’ël chocoyok’ische’ cedrok’ixachi’ hoja dentada
54
k’ixawuch’ kaqab’ok
k’ixawuch’ puerco espínk’olok’amal tuberosak’oxpon abejón de miel (P.G.40)k’oy micok’ulaxaq hoja alternak’ulu’m desmayo (Coto 151)ka’ey molar (P.G.3741)ka’iq’il óxidoka’ijal mesocarpiokab’ panela, dulce, azúcarkab’aq’al carbohidratokab’il dulzura, sacarosakab’raqän terremotokab’yab’il diabeteskäch’ membrillokach’inem masticaciónkaj cielokajasaqil lámparakajb’aq estribokajilal espaciokajitza’m víbora cuatro trompas
(P.G.37)kajnäq’, ti’ey encíakajpamaj rumiante (animal)kajpamajem rumiaciónkajraqän cuadrúpedokajulew universokak’u’x dicotiledónkakaw cacao
kakojolwinaqil bisexualkami’aq’om ak’walil aborto quí-
micokamichikopil germicidakaminäq ak’walil aborto diferi-
dokamiral aborto embriónicokamisab’äl ni’x insecticidakamisab’äl oköx fungicidakamisab’äl q’ayïs herbicidaskamisanel asesinakamisanel sachjotay radiotera-
piakamiyawab’il peste, epidemiakan ofidio o serpientekane’s chorizo, longanizakani’ urodelokaplin guapinolkapoch’omich’ blefaroplastia
completakapoch’oxikin otoplastia com-
pletakäq rojokäq’ guayabakaq’ïq’ airekaq’ïq’ jäb’ lluvia con vientokaq’iq’al atmósferakaq’ixe’el raíz aéreakaqab’ok glóbulo rojo
55
kaqach’ojch’ïk kinäq’
kaqach’ojch’ïk trombo rojokaqach’op pitayakaqachäj pino rojokaqakinäq’, k’ajlik frijol rojokaqalanx toronjakaqaq’oq’ sandíakaqasi’j rosa de jamaicakaqasip garrapata pequeña
(P.G.34)kaqatokan frambuesakaqatulül chicozapotekaqatz’amil yodokaqatz’umal eritrosiskaqaxtän hongo (clase)kaqayib’ ciruela rojakaqb’aq gota (enfermedad)
(P.G.51)kaqch’umil martekaqib’öch’ arteriakaqiboch’ilal arterialkaqik’üch rey zopekaqirem enrojecimientokaqit’arat’ïk urticariakaqïx guacamayakaqixkök tortuguitakaqolajay truenokaqrab’ papayakaqtumutüj faisán (ave)kaqwäch remolacha
kaqwololöj ruwi’ zopilote aurakaqxe’ rábanokaqximal granadakär pezkarna’l granadillakatas aracnoides (cerebro)kawiq falanginakawkab’ golosina de chocolatekaxa cajakaxikich’akul bilateralkaxkate’ mentónkaxkate’y maseterokaxlanwäy pankaywachel radiólogoke’en masake’enal digestiva(o)keb’e’ médulakej caballokenke’x hongo (clase)kexb’ekïk’ varicekexu’ quesoki’ dulceki’ sabor dulcekïk’ sangrekik’ache’ palo de hulekik’b’äl aparato circulatoriokik’elal sanguíneokik’ichul hepatomegaliakinäq’ frijol
56
kinäq’ kupuki’ij
kinäq’ riñónkinaq’il renalkinaq’omanel nefrólogokite’ ib’öch’, te’ib’öch’ aortakite’ kumätz salamandrakiwäch tipo, clasekiwäch kumätz serpiente (reino)kiwäch xe’el raíz (clases)ko’öl pequeñoko’p crustáceokob’aq albaricoquekob’aq aqanaj peronéköj leónkojolwinäq sexokojolwinaqil sexualkojolwinaqilem sexualidadkök tortugakokal, poxaj costilla (P.58)kolajem finalizar de comerkoljek’paläj mini estiramiento fa-
cialkoljolomaj microcefaliakoljolomiq’a’ abraquicefalia,
abraquicéfalokolk’öj mascarillakolob’äl refacciónkolq’a’ abraquiakolq’oxom lesiónkonojel general
konojel b’ey generalmentekosinem cansanciokosinemk’u’x insuficiencia car-
diacakot águilakotichaj apiokoto’ijaj escoliosiskotob’aq hueso arqueadokotoche’el ijaj cifosiskotz’i’j flor (toda clase)kotz’i’j aq’om manzanilla (medi-
cina) (P.G.15)kotz’ijal corola (flor)kotz’ijal che’ planta ornamentalkotz’kom onda (P.G.382)kowib’aq hueso durokowil naq’kowiläj kej macho, mulakowin capacidadkowirinem solidificaciónkoyopa’ relámpagokuk ardillakulix coleskumätz culebra (general)kumätz reumatismokumätz kär anguila (P.G.42)kumatzch’umil júpiterkupb’aq cigomático (hueso)kupuki’ij espina bífida, mielodis-
57
kuruchïch, tuk tuk may
plasiakuruchïch, tuk tuk pájaro car-
pinterokutub’aq hueso cortokutuch’akät tabureteküx saqb’inkuxin paternalab’ pétalolab’ichaj acelgalab’itzetz bledolamlöj ruchi’ desdentadolanäq samajich’akul abordajelante’ llanténläq platolaqich’ich’b’äl autoclavelaqub’aqil locomotorlaqul articulaciónlatz’unïk filtrarlej tortilla delgadalel agua salubre, sabor de fruta en
descomposiciónlem espejolemotz’eteb’äl kawelemow vidriolemowäch anteojos, lentes, gafaslet’et’ bicicletaley ortiga (de hoja grande)li’p ninfa o crisálidalilöj kab’yab’il prediabetes
lilöj kab’yab’inel prediabéticoliq’liq’, jiliq’, kolkob’ babosalitz’litz’ gavilancillo, gabilán pen-
queño (P.G.5)löl esperanzaloq’ob’äl viruelalotajinem escaldaduralotz trébolloxapwäq platinoloxil argónloyalaxel ovíparo (animal)luslil neurasteniamajk’u’y hierba moramajmoyïk paludismo, malariamalax mariposa (todo género)malaxb’aq pelvis (hueso)mama’ äk’ gallomap, tolon ch’ich’ coyolmaqr hierba año nuevomasat venadomataq’tami’ ballena (P.G.43)matz’ätz’ tuerto (de un ojo)matz’itz’, syan kinäq’ frijol (co-
lores)matz’ixim, mutz’ixim arroz, tri-
gomatz’ätz’ ciego (ojo vacío)
(P.G.52)may tabaco
58
mayoj mena’onem
mayoj ansiedadme’ach’ojch’ik kïk’ antitrombi-
name’ajowachulaj enuresisme’ajowak’wal aborto psicológi-
come’ajowaksin encopresisme’ajowalil abuliame’ajowan silonel balismome’aläx b’aq osteoporosisme’aläx mixtuq’ oligoespermiame’aq’alil inorgánicome’ilinem desnutriciónme’iq’ ti’ojil anoxiame’jotayinem esterilizaciónme’q’oxom analgésicome’uchuq’a’ débilme’uchuq’anem debilidadme’utzijul fístulame’utzna’ incomodame’utzna’il incomodidadme’uxla’ cuerpo inodoromeb’inem isquémicomech’ab’äl disfoníamech’ab’exïk afoníamech’ajo’n amenorreamech’arel ch’äq áto-
mo/moléculamech’ob’onel irracional
mechaji’il vulnerabilidadmechajich’akul inmunodeficien-
ciamechojalil desequilibriomejalon virginidadmejiq’ apneamejiq’anem inhalaciónmejotay estérilmejotayem esterilizadamejotayib’äl esterilizadormek’achoj terminal (enferme-
dad)mek’aslem inanimadomek’atzin deshechomek’iyil chikopil bacteriostáticomek’iyinem b’uyub’äq acondro-
plasiamek’uxb’en aventurameki’ insípidamekojolwinäq asexualmekowin incapacidadmekowinäq aq’omajay unidad
especial (médica)mekowinem resistenciamelaqul gonoartritismem mudomena’oj inconcienciamena’on faltamena’onem falta de sensación
59
menel chulaj much’
menel chulaj anuriamenojisan insaturadamenuk’uti’ojil ataxiamepaxik k’ojlija’tz anovulaciónmeq’ajan silenciosameq’aläj ausenciameq’anal lípidomeq’ën caliente (tibio)meq’ijil insolaciónmeq’tewul climamerupam yakchulaj micciónmesi’j criptógama (planta)mesilon neutromesilonel inmovilizadormesilonem akinesiamesilowäch antideslizantemesipojïk antiinflamatoriomesolo’ inexplicablemestansya colinabo (humor frio)met’ot’e’pamaj aborto cervicalmeteb’a’ chilcametz’aj cejametz’aqatzaqoj aborto incom-
pletometz’eto me’etamanmetzub’al cegueramewaril insomniomeway ayunomewayjal anorexígeno
mewayjanem ayunarmewichikop vihmewinaqilem privadomeya’al wachaj ojo secomeyak’aslem infertilidadmeyawa’ ixöq anticonceptivomi’p artrópodomich’ pestaña (P.G.55)mixku’ manzanilla (fruto)mixtuq’ espermatozoidemo’ papagayo (P.G.45)mok’ob’aq omóplato, escápulamolaj paquetemoloch’akul aparatomolochikopil salmonellamoloj bloquemolojotayil genotipomololem, mololen chatarramolosamajib’al equipomolxaq ovalada (hojas)moq’oq’ pantorrillaMoxirïk oq’ej cólicomoy ciego (ojo claro) (P.G.52)moyew nieblamoyoj depresión, distimia, psica-
teniamu’q cochinillamu’y juilin (P.G.42)much’ chipilín
60
muj nik’ajal ak’axab’äl
muj sombra (general)mujanem sombreado (general)mül ruchi’ labio leporino, quei-
losquisismuluch’umil alch’umilmulun k’uxaj, na’oxa’oj nauseamunib’äl venta de golosinasmunil fruto (carnoso), golosinamuniläj, mün glotónmuqmöj madrugadamuquch’ak cuerpo opacomuqül nubladomuqül rati’t abejón (entierra lo
que caza)mutül oj aguacate pequeñomuxu’x ombligona’il metabólicona’o estimulaciónna’oj conocimientona’ojil teoría (ciencia)na’ojin mentena’ojinal mentalna’ojinem mentalidadna’ok’uxanel psicólogo(a)na’ok’uxanem psicológicona’on estímulona’onem sensación, metabolismona’onemil estímulo sensorialna’onil sensibilidad
na’oq’aq’ electroestimulaciónnab’ena’il percepciónnab’ey primeronab’eyal hidrógenonab’eyanem hidrogenaciónnab’eyem precoznab’uchuq’alil provitaminanab’ya’al tz’umaj calostronab’äl tijikil papilas gustativasnajil distancia (vista)najtz’etb’äl telescopionajtzu’ presbicianajtzub’äl binocularnak’b’äl adhesivanak’ik’ul esparadraponak’ojinel analizadornakäl sonso, atontadonakanïk retraso mentalnaok’uxanel/aq’omäy k’ayena’oj
psicólogo/psiquiatranaqonil itzelnaqtzu’ miopía (vista)naqtzub’äl retinoscopionaws colinabo (humor caliente)nchaqi’j ch’akulaj deshidrata-
ciónne’y bebéni’x insectonik’ajal ak’axab’äl oído medio
61
nïm nojisan
nïm mayornïm itzq’aq’ sífilisnima’ayin cocodrilonima’etzelal mayor riesgonima’ik chile guaquenima’ixkolöb’ colon, intestino
gruesonima’q grandesnimach’a’k llaganimach’akät wi’aj cojínnimachaqi’j ojöb’ tuberculosisnimachun hipercalcemianimajek’üy queloidenimajikitzu’ obsesiónnimajiyab’il hipocondríanimak’atän fiebre tifoideanimak’ayewal desastrenimak’ilinaq’ nueznimak’wanel q’anal lipoproteí-
nanimakiy gravenimamixku’ manzananiman tzij respeto (C.280)nimanem honra (C.276-277)nimanuk’ulem macro sistemanimapajb’äl ya’ cubetanimapixtun tortilla (grande y
gruesa para atol)nimaq’a’ mañana (tiempo)
nimaq’ab’aj queiromegalianimaq’atb’ey kïk’ émbolo sóli-
donimaq’ij ferianimaq’o’s zacatónnimasaq’ul plátanonimasotinem circulación mayornimati’ojil obesidadnimatunay dalianimatuq’ uvanimatz’amipolaj reserva alcalinanimawa’im banquetenimawaran hipersomnianimaxa’ojil intoxicaciónnimaxa’ojil q’utu’n botulismonimaxe’el raíz principal (árbol,
planta)nimaxib’iril pániconimejqal maletanimiren dilatadanimoyowal irritabilidadnimoyowanel irritablenimuchuq’ab’ hipertensiónnimupam profundonit’ equinoccionitz’tz’etb’äl microscopionkitij consumennojilin entera (alimento)nojisan saturada
62
noxti’ peq
noxti’ tuna (P.G.40)noxti’ noxtanuk’rikil dietanuk’ulem coordinación, sistemanuk’una’oj plasticidad neuralnukalul chub’aj higrostomíanukowirisaj endureciéndolanumq’eq hongo (clase)nupch’umil saturnonupq’a’ anular, anillonupxikinaj canal semicircularo’on, inay iguana (P.G.32)oj aguacateojöb’ catarro, tos, gripaokal eucaliptooki’unum glándula endocrina,
sistema endocrinooköx hongo (P.G.13)okoxkolöb’ histoplasmaoroqöm colmena (P.G.41)oto’y cantil de sapootzoy, mok’ok’ camaroncillo
(P.G.42)oxaq verticilada (hoja)oxi’ ajawa’ cinturón de oriónoxijal endocarpiooxlaqub’aq trapecio (hueso)oxtas piamadre (vena)oxwiq falangeta
oyöl jäb’ cenzontleoyon llamadooyonib’äl teléfonooyowal enojo, pleitooyowal irapa’k rajadura de la piel, dureza de
la pielpa’k aqän pie de atletapach’uxaq escamada (hoja)pajäb’ inviernopaktz’in guanabapaläj carapalow marpamaj estómagopamilaqul meniscopanixkolob’ interior intestinopar zorrilloparkïy izoteparutz’ flor de muertopatän encinopatän roblepaxi’ab’äj litotriciapaxkuku’y paloma de montepaxläq verdolagape’y gallina de patas cortaspejïk ejotepemech conchapeq costra de cabello (niño recién
nacido)
63
peqës punpün
peqës escrotopeqeti’ojil q’ayich’a’kpeqeya’ bursaperech almejapi’y pavo (hembra)pich’ pájaro de abusiónpilow, tapakäl piloy, frijol gran-
depïm gruesapimajek’üy cicatriz inestéticapiniyo’x b’aq cúbito y radiopisaq’om tabletas (medicina)pisb’äl vendaspisoj vendar (herida)pisolqul membrana sinovialpison rikil enlatadaspisonem vendajepitz’el opresivapitz’ik’ay colesitectomíapitz’ik’ojlija’tz anexectomíapitz’iq’aytz’eb’ metroplastiapitz’ixkoya’ amigdalectomíapiwi’y peciolopixïk’ bellotapixnak’, xu’y mezqiono, verruga
(P.G.50)pixtun tortilla delgada y gruesapoch’ochi’ queilostomatoplastiapoch’ojek’üy queloplastía
poch’ok’ay colesitostomíapoch’okik’b’äl neurocirugíapoch’okik’b’anel neurocirujanopoch’omich’ blefaroplastiapoch’onel cirujano(a)Poch’onel ak’wal cirujano pedia-
trapoch’onem operación, cirugíapoch’oxikin otoplastiapoch’öy sachjotay cirujano can-
cerólogopojüy mochuelo (P.G.44)poq piedra pomapoqok’ol pimientopoqolaj polvopoqolaj anx ajo en polvopoqon sufrimientopoqotew criopatíapospo’y pulmónpowo’ filamento (parte de la flor)pu’ch gallina con plumas resalta-
das en la carapuch’ cheles (legañas)püj materiapum latidopunkeb’e’ médula oblongapunpu’x hongo (clase)punpün hongo (clase)punpün pato
64
punpuna’ q’atowi’
punpuna’ ganso o pato negropur juteq’a’äl reclinableq’ab’aj brazo, manoq’ab’ib’aq metacarpianoq’ajïk fracturaq’ajinem quebraduraq’alajirisanem manifestaciónq’aliwäch asimilaciónq’än ulew arcilla (suelo)q’anab’alam, kolb’alam tigre
(pequeno)q’anach’akul ictericiaq’anach’äm limalimónq’anach’amil ácido úricoq’anach’äq cuerpo cetónicoq’anachulaj acidosisq’anakab’il kïk’ acidosis diabé-
ticaq’anal grasaq’analanx limaq’anam nísperoq’anapäk anona amarillaq’anapwaq oroq’anaq’oq’ melónq’anaq’or incaparinaq’anatz’ujal xantorreaq’anawäch zanahoriaq’anayib’ ciruela amarilla
q’anch’umil mercurioq’anjub’ q’ayïs mejoranaq’anq’alil, atz’amil sodioq’anq’öj amarillentoq’ansi’j eneldoq’antu’l mameyq’anya’ ampollaq’aq’ fuegoq’aq’ rayoq’aq’ b’oxach’ich’ calefactorq’aq’anem, sipojnem inflama-
ciónq’aq’anil fósforoq’aq’ch’a’k estomatitis (aftas)q’aq’i’aq’om electrología, elec-
tromedicinaq’aq’il eléctricoq’aq’ya’ ácido (químico)q’asna’j escorpiónq’asta’l abeja, avispaq’atb’ey kïk’ émbolo, emboliaq’atb’ey mixtuq’ progesteronaq’atch’ajo’n menopausiaq’atchikopil tetraciclinaq’aton obstruida(o)q’atonel ch’ojch’ïk anticoágula-
doq’atonem obstrucción, limitaciónq’atowi’ abstinencia
65
q’atöy ch’ojch’ïk q’eq saqikïy
q’atöy ch’ojch’ïk anticoagula-ción
q’atöy elekïk’ antihemorrágicoq’atöy k’ayewab’aq antirraquíti-
coq’atöy kaq’ïq’ biomboq’atöy nimuchuq’a’ valsartán,
xipamidaq’atöy panixkolöb’ estreñimien-
toq’atöy rub’ey atz’am carbama-
zepinaq’atöy sachiq’ antioxidanteq’atöy sachjotay cobalto 60q’atöy sikisotil ropinirolq’atöy sikiti’ojilal anticonvulsi-
voq’atöy tzoliq’utu’n rabeprazolq’atöy ub’u’il antitiroideoq’atwa’im anorexiaq’atxa’oj antieméticoq’atz’utuj avispa amarillaq’axak’wal pubertadq’axanem yab’il transmisión de
enfermedadq’axaq palmeadaq’axäy uchuq’a’ adenosinaq’axb’äl bombaq’axch’ajo’n dismenorrea
q’axchulaj uréterq’axo’ij lumbago, lumbalgiaq’axojiq’ disneaq’axojolom jaquecaq’axomal dolorq’axonem bombearq’axoti’ojilal mialgiaq’axowach queratalgiaq’axöy ilinemil cardiovascularq’axöy k’amajotay neurotrans-
misorq’axöy k’amal axónq’axül hongo (clase)q’axwachaj cristalino (vista)q’axwi’ abusoq’äy podrido (fruta o madera en
descomposición)q’ayimes valerianaq’ayiq’anal margarinaq’ayiq’ijolaq’om fitoterapiaq’ayïs plantaq’ayïs kumätz víbora (clase)q’aynäq ch’a’k lepraq’aytz’eb’ tumorq’aytz’eb’ unum adenomaq’aytz’eb’em oncológico(a)q’enüm jocoteq’ëq lunarq’eq saqikïy cigüeña
66
q’eqak’anti’ qaji’ub’u’il
q’eqak’anti’ víbora (clase)q’eqakinäq’ frijol negroq’eqakot, k’atinäq kot águila ne-
gra (P.G.44)q’eqal jäb’ temporal (lluvia con
viento)q’eqamolo’ jejénq’eqatulül zapote negro (P.G.1)q’eqawa’im cenaq’equlew tierra negraq’equm oscuroq’eteb’äl abrazaderaq’ij solq’ijlem prevalenciaq’ijnem dignidad (C.166)q’ijob’äl relojq’ijolaq’om tratamiento, terapiaq’ilanem prevenciónq’och q’ab’aj hombro al codo
(P.G.1172)q’ochïk plegableq’ochoch’ekaj sartorio (múscu-
lo)q’ochonem flexiónq’olib’äl gomaq’omanem curaciónq’omik’ul curitasq’oq’ chilacayoteq’oral medida de masa para una
tortillaq’orinem quimificaciónq’osïy ajas camarón hembraq’otzaj mejillaq’ul válvulaq’uq’ quetzalq’utaq’oxe’ jengibreq’utu’n rikilq’utuk’oxb’al garbanzoq’utül chocolate (bebida)q’utusimaj clavo (especia)q’ab’aj aqanaj extremidadq’anak’anti’ víbora amarilla
(P.G.37)q’anchi’ culebra (clase)q’antil, k’anti’ víbora (clase)
(P.G.37)q’antzüy hongo de san juanq’aq’anïk inflamarq’aq’b’elen víbora (clase)q’ayïs k’anti’ víbora (clase)q’elchan víbora (clase) (P.G.38)q’eqik’as víbora (clase) (P.G.37)q’ochoch’ekaj músculo sartorioq’ochojolomaj músculo esplenioq’ochopamaj oblicuo (músculoq’otzüm floripondio (P.G.6)q’usq’üj dulce (poca dulzura)qaji’ub’u’il hipotiroidismo
67
qaji’uchuq’ab’ rachchajixik yawa’ixöq
qaji’uchuq’ab’ hipotensiónqajichun hipocalcemiaqajik’u’x aburrimientoqajikab’ hipoglucemiaqajipa’exïk paresíaqajisaqab’ok leucopeniaqajnäq bajaqajnäq ch’amich’äq escorbutoqajnäq chajich’akul inmunode-
presiónqajuchuq’alil avitaminosisqanib’aq metatarsianoqas ki’ sabrosoqasmoyil paroxetinaqasöy b’ayb’öt antiarrítmicoqasöy chäm antiácidoqasöy k’atän antipiréticoqasöy mayoj ansiolíticoqasöy moyoj antidepresivoqasöy ojöb’ antitusígenoqasöy q’axolaqul paracetamolqasöy q’axomal benzocaínaqasöy sinanem andropausiaqasöy tzub’al endoftalmitisqasöy uchukïk’ nadololqasöy uchuq’am antihipertensi-
voqasq’anal mantequillaqate’ ruwach’ulew suelo (tierra)
qejoj huertoqi’ anhídrido carbónico, óxido de
carbono, dióxido de carbono,gas carbónico
qiriqïk, qäs aspero (P.G.50)qo’ch, joj cuervoqo’l pavoqoq olor a cenizaqulaj cuello, gargantaquluch’ bocioqumq’ayïs, pe’, ruya’al q’ayïs
téqumul oralqupib’äl cuchilla, tijeraqupinel eyaj incisivoqupinem amputaciónqupiti’ojil bisturíra’ muslo (de él)rab’aj chulab’alil litiasis urina-
riarab’arïk aciculada (hoja)rab’asaqil linternarach’achi’ queilorrafiarach’ojch’ik kik’elal trombinarach’ulew, k’ajlik frijol del sue-
lorachäq amolo’ gusano de carne
P.G.9rachchajixik yawa’ixöq tocolo-
68
rachtzatzq’or raxakinäq’
gíarachtzatzq’or cerebelo (cerebro)rachwa (tzatzq’or) lóbulo fron-
talrachwi’ (tzatzq’or) lóbulo parie-
talrachxe’ (tzatzq’or) lóbulo tem-
poralral embriónral äk’ pollito (P.G.45)ral ik’ satéliterala’s wachaj pupila (vista)ralal ch’akul peso corporalralal kaq’ïq’ presión atmosféricaralaxib’äl ya’ nacimiento de
aguaralaxil meq’enal fuente de calorralaxil saqil fuente de luzralaxpüj k’ay absceso biliarralaxpüj laqul absceso artrifluen-
teralaxpüj meske’l absceso axilarralaxpüj pospo’y empiema pul-
monarralaxpüj ti’ey absceso gingivalralaxpüj ti’ojil supuraciónralaxpüj tz’umaj absceso de ma-
maralaxpüj tzatq’oril absceso cere-
bralralaxpüj xul absceso de laringeralaxq’anal ti’ojil celulitisralaxya’ pospo’y edema pulmo-
nar, absceso pulmonarralaxya’ xepamaj ascitisraq juyu’ coche monte, puerco
de monte, jabalí (P.G.31)raq’ masat hongo (clase)raq’ochamen, chameb’äl cal-
manteraq’om qajch’amich’äq anties-
corbúticoraq’om tiko’m insumo agrícolaraq’om ya’ clororaq’omaj ch’a’k tretinoínaraq’omajay nimawinäq geria-
tríaraq’omaqul pospo’y broncodila-
tadorraq’omawäch colorioraqän extremidad inferiorraqän jäb’ hongo (clase)raqän q’ayïs herbáceo (tallo)raqän ya’ ríoräx verderaxab’äj piedra de ríoraxakan víbora (clase)raxakinäq’ soya
69
raxaq’än retal na’il
raxaq’än víbora (clase)raxb’o’j ichaj brócoliraxche’ encino (otro género)raxik chile verderaxjiq’ kiwiraxk’oxb’al olivaraxkej calambreraxkök tortuguilla (larva de
maíz)raxnaqil saludraxnaqil ch’akulaj salud físicaraxnaqil k’aslemal salud repro-
ductivaraxnaqil k’uxaj salud del cora-
zónraxnaqil na’oj salud mentalraxnaqil winaqilem salud públi-
caraxnaqilem saludableraxon perico verde (P.G.45)raxq’ab’ sereno, rocíoraxq’equmaj verde oscuroraxsolöt reptil (general)raxtew paludismo, malaria (esca-
lofrío)raxtzuy peraraxwäch abeja negra de miel
(P.G.40)raxwonön ronrón negro que pica
(P.G.41)raxya’ agua fría y purarel chulkïk’ hematuriareleb’al kaq’ïq’ nortereleb’al q’ij orienterelekïk’ tutz’ colporragiarelekïk’ tzamaj epistaxisrelesik tepamaj histerectomíarelesöy q’axomal acetanílidarelesöy ralaxq’anal ti’ojil ácido
hialurónicorelesöy sipok’amal tiamina, anti-
neuréticorelesöy xa’oj antiheméticorelïk comúnrelkïk’ xikinaj otorragiareset wachaj músculo orbicularretab’al b’aq densiometría ósearetab’al k’oxoxikin timpanóme-
troretab’al kaq’ïq’ barómetroretab’al nimuchuq’a’ tensióme-
troretab’al pospo’y espirómetroretab’al q’ochijaj raquíometroretab’al wosaq’alil cooxímetroretab’al xikinaj audiómetroretal referenciaretal na’il síndrome metabólico
70
retal yab’il retamab’alil winaqilem
retal yab’il síndromeretal, ruk’atik mancharetamab’alil b’eykïk’ angiolo-
gíaretamab’alil ch’akulaj anatomíaretamab’alil chajine’y neonato-
logíaretamab’alil che’ q’ayïs botáni-
caretamab’alil chiköp zoologíaretamab’alil chulub’äl urologíaretamab’alil eyaj odontologíaretamab’alil ik’ch’umil astrono-
míaretamab’alil ilinib’äl gastroente-
rologíaretamab’alil iq’al ecologíaretamab’alil jotayil genéticaretamab’alil k’amab’äl neurolo-
gíaretamab’alil k’ayena’oj psiquia-
tríaretamab’alil kamïk yawab’il
epidemiologíaretamab’alil kik’b’äl cardiolo-
gíaretamab’alil kinäq’ hepatologíaretamab’alil kumätz reumatolo-
gía
retamab’alil moloch’akul apara-tología
retamab’alil na’ok’uxaj psicolo-gía
retamab’alil naq’wäch oftalmo-logía
retamab’alil nima’ixkolöb’ co-loproctología
retamab’alil nimilem geometríaretamab’alil oki’unum endocri-
nologíaretamab’alil q’aytz’eb’ oncolo-
gíaretamab’alil ri’jnem gerontolo-
gíaretamab’alil ritzech’akul trau-
matologíaretamab’alil ruwach’ulew geo-
grafíaretamab’alil sal alergologíaretamab’alil samajch’akul fisio-
logíaretamab’alil sikiriya’ anestesio-
logíaretamab’alil tiko’n agronomíaretamab’alil uxlab’äl neumolo-
gíaretamab’alil winaqil sociologíaretamab’alil winaqilem antropo-
71
retamab’alil xikitzamaqul rixk’äq köj
logíaretamab’alil xikitzamaqul oto-
rrinolaringologíaretamab’alil yab’ichi’ estomato-
logíaretamab’alil yab’ikinäq’ nefro-
logíaretamab’alil yab’il patologíaretamab’alil yab’itz’umal der-
matologíaretki’il sinanem clímaxretq’anal ch’akul plicómetroretq’aq’ tetzatzq’oril electroen-
cefalogramaretq’aq’ ti’ojilal electromiogra-
maretq’aq’b’al ti’ojilal electromió-
graforetyab’il asperjer síndrome de
aspergerretyab’il ixöq gestosisretyab’il own síndrome de downretz’etik xikinaj audiometríaretzaj rasguñoretzaj wachi’ queilosisrexil perejilri’j ik’ cuarto menguanterij aqanaj dorso del pierij awän frijol de milpa
rij ija’tz tegumentorij k’uxaj caja torácicarij k’uxaj epicardio (músculo)rij moq’öq’ tríceps (músculo)rij pisaq’om capa entéricarij q’ab’aj dorso de la manorij qulaj nucarij wachaj párpadorik ch’oy chilteperik’on k’uxaj diástolerikilal alimentorikilem alimentariarismachi’ qo’ch lorocorismal jäb’ musmülrismal jotayilal vello púbicorismal wi’aj, wi’aj cabelloritzaq’om ponzoñaritzech’akul traumatismoritzel ch’uch’uch’akul criociru-
gíaritzel molochikopil salmonelosisritzel okoxkolöb’ histoplasmosisritzel tetzatzq’oril anencefaliaritzelal riesgo, peligroritzelal chiköp zoonosisritzelal q’anal grasa saturadarïx ustedesrixk’äq anx ajonjolírixk’äq köj diente de león
72
rixk’äq tz’ikïn rub’aqil q’ab’aj
rixk’äq tz’ikïn hongo (clase)rixkolob’ ulew lombriz (de tie-
rra) (P.G.39)rok’oxom xikinaj timpanometríaroköx k’ïm champiñónronkej casampulgaroqoj infusiónroqonem borboteorora rudarot’, mok’ tuertorox tercerroxaq hoja verticuladarub’anik juxikin reconstrucción
oreja unilateralrub’anik kaxikin reconstrucción
oreja bilateralrub’anikil rikilal estado de los
alimentosrub’anikil xexikin corrección ló-
bulo oreja completarub’anikil ya’ estado de aguarub’ank’ojlem ja’j malforma-
ción congénita paladarrub’ank’ojlem ruwachi’ malfor-
mación congénita labiorub’ank’ojlem wi’aqän malfor-
mación congénita de dedos delpie
rub’ank’ojlem wiq’a’ malforma-
ción congénita de dedos de lamano
rub’ankamik chikopil antisep-sia
rub’aqil kutamil hueso del tron-co
rub’aqul q’ab’aj escafoidesrub’aqwi’ q’ab’aj falange distalrub’ey ak’walil canal del partorub’ey atz’am canal de sodiorub’ey k’amajotayil tubo neuralrub’ey k’amak’axab’äl canal se-
micircularrub’ey k’ay vía biliarrub’ey kïk’ vaso sanguíneorub’ey mixtuq’ canal deferenterub’ey na’onemil tálamorub’ey palama’ saqb’erub’ey saqaya’al vaso linfáticorub’ey ya’ arroyo, canal, conduc-
torub’oj kïk’ émbolo gaseosorub’osab’äj kinäq’ nefrolitiasisrub’uyu’l blandorub’aqil aqanaj hueso del pierub’aqil chi’aj hueso maxilarrub’aqil paläj hueso de la cararub’aqil q’ab’aj hueso de la
mano
73
rub’aqil q’ab’aqanaj ruchoxoj tzatzq’or
rub’aqil q’ab’aqanaj hueso lar-go (manos pie)
ruch’ab’ q’ij rayo solarruch’aja’ eyaj pasta dentalruch’ajchojil estético(a)ruch’ajik jotayilal aseo perinealruch’ajik kamijotay microder-
moabrasiónruch’akat q’ajïk férularuch’akat wi’aj almohadillaruch’amil yujuti’ojil úlcera gás-
trica, pépticaruch’arel ch’äq electroforesisruch’at q’ajïk férularuch’ich’ aq’omab’äl ambulan-
ciaruch’ich’ol olor a manta quema-
da (C.269)ruch’ojch’ïk kik’elal trombosisruchachal b’ey verbenaruchachal q’ij víbora (clase de
galápago)ruchajinel mixtuq’ próstataruchajixik yawa’ixöq obstetriciaruchajiya’ k’amak’u’x líquido
cefalorraquídeoruchaq’ kakaw, peq cacao (va-
riedad), pataxteruche’el ijaj, che’ijaj columna
vertebralruche’el k’amajotay dendritaruche’el k’ojlija’tz trompa de fa-
lopioruche’el pospo’y tráquearuche’el jolomaj músculo trape-
cioruchi’ borderuchi’ pamaj boca del estómagoruchi’ tepamaj cerviz/ cérvixruchi’ tutz’ vulvaruchi’ ya’ riberaruchikopil che’ políaruchikopil eyaj cariesruchikopil ixim palomillaruchikopil naq’wachaj tracomaruchikopil pixnak’ papilomaruchikopil pospo’y bronconeu-
moníaruchikopil sase’ cirrosis hepáticaruchikopil t’ot’ipamaj helico-
bacter pyloriruchojalil kajulew equilibrio
ecológicoruchoxkïk’ lemwach queratohe-
miaruchoxkïk’ tepamaj aborto
inevitableruchoxoj tzatzq’or derrame ce-
74
ruchoxokïk’ chi’aj ruk’amal uxlab’äl
rebralruchoxokïk’ chi’aj hematemesisruchumay q’ab’aj, chumayq’a’
antebrazoruchuq’a’ ch’amich’äq proteínaruchuq’a’ chaqichi’ polidipsiaruchuq’a’ ilinem fibra alimenta-
riaruchuq’a’ k’aslem ginsengruchuq’a’ ti’ojil ácido lácticoruchuq’ab’ sanäl abreacciónruchuq’alil ruwach’ulew ener-
géticoruchuq’elya’ lemwach querato-
centesisruchuq’upam jolomaj intracra-
neanaruchuwil chi’aj halitosisrujachol yuquti’ojil luxaciónrujalon b’on daltonismorujek’na’onil pamaqän tunel
tarsianorujek’üy pospo’y fibrosis pulmo-
nar idiopáticarujik’ach’ich’ yab’il magnetote-
rapiarujiq’anal aqän liposucción pier-
na, lifting piernarujiq’anal moq’oq’ liposucción
pantorrilla, lifting brazorujiq’anal q’ab’aj liposucción
brazorujiq’anal xepamaj abdomino-
plastiarujiq’ik yak’aqatil rinitisrujiq’ipoqol sanayil silicosisrujolom xar xkampranyarujotay k’aslemal célularujotokab’ kïk’ coma diabéticorujotol q’anach’amil hiperurice-
miarujotoq’anal sase’ ehgnarujub’ulil aq’a’ huele de noche
(P.G.7)rujujotay k’aslem unicelularrujul wachaj órbitarujulil cueva (de animal)rujulil ak’axab’äl conducto au-
ditivorujulil ch’akulaj poro (cuerpo)rujulil tzamaj fosa nasalrujüt pamixkolöb’ oxiuraxisrujutzop taquicardiaruk’achjolom amoldamientoruk’amal cintaruk’amal ib’öch vaso capilarruk’amal uxlab’äl nervio olfato-
rio
75
ruk’amal wachaj, k’amawach rukamisel chikopil
ruk’amal wachaj, k’amawachnervio óptico
ruk’aq ixim gorgojo (C.251)ruk’aqatil picazónruk’atanal jok’ke’em metabolis-
mo basalruk’atik choxokïk’ petequiaruk’atik q’aq’ya’ dermatitis irri-
tativaruk’ayesach k’amal crisis ner-
viosaruk’aykab’ q’utu’n cominoruk’ijotay k’aslem multicelularruk’isb’al mewichikop sidaruk’iyem runum ya’ adenopatíaruk’iyem yajaqkekoj alcalosisruk’iyi’ala’s wachaj midriasisruk’iyijotay tzatzq’or gliomaruk’iyik samajich’akul hipertro-
fiaruk’iyinem kajotay oncogenesruk’iyiq’anal nuk’rikil dieta ce-
togénicaruk’ojlib’al eyaj mandíbularuk’ojlib’al ija’tz ovario (góna-
da), anteraruk’oxomal ak’axab’äl tímpanoruk’oxtz’ib’ ecografíaruk’oxtz’ib’ doppler doppler
ruk’u’x ichaj repolloruk’u’x ija’tz almendra, albu-
menruk’u’x k’amajotay somaruk’u’x na’onemil hipotálamoruk’u’xb’e ch’ab’an cuerpo ca-
llosoruk’uxil itzaq’om toxinaruk’amal nab’äl nervio gustati-
voruk’ok’il eyaj cemento (diente)ruk’u’x ija’tz cotiledónruk’u’x pemech perla (P.G.43)ruka’iq’il jachiq’ oxihemoglobi-
naruka’n segundorukab’ yatz’umaj lactosa (mamí-
fero)rukajtz’ukal juna’ estaciones
del añorukamik ataque, infartorukamik b’aq osteonecrosisrukamik k’amati’ojil gangrenarukamik k’uxaj ataque de cora-
zón, infarto de corazónrukamik ti’ojil necrosisrukamik tzatzq’or ataque cere-
bralrukamisel chikopil amoxicilina,
76
ruka’n te’ej rume’utzil na’oj
ácido clavulánicoruka’n te’ej nodrizarukanoxik yab’ikab’ curva de
glucemiarukaqib’öch’ pospo’y arteria
pulmonarrukaqil ch’akul eritemarukaqil chi’achäq erupción del
pañalruke’e’ïk digestión estomacalruke’em ch’akul masa corporalruke’em eyaj placa bacterianarukeb’e’ kumätz médula espinalrukel wachaj irisrukematz’ib’al elwachib’al to-
mografía computarizadaruki’il sinanem orgasmoruki’il saborrukinaq’ ch’oy frijol silvestre,
frijol de arrozrukinaq’ ulew, rukinaq’ ku-
mätz frijol de culebrarukis ch’umil cometarukïy k’uxaj anginaruko’elq’anal xepamaj miniab-
dominoplastiarukojo’ala’s wachaj anisocoriarukojol kokal intercostalrukojol tzamaj tabique
rukojol xikixkolöb’ yeyunorukokal ya’ galápagorukolsach na’oj síncoperukosik k’uxaj, q’itäj k’uxaj
cardiopatíarukotz’i’j ixöq placentarukowil eyaj marfilrukowil rukeb’e’ kumätz escle-
rosisrukowil tetzatzq’oril encefalos-
clerosisrukumatzil k’uxaj mal en el ba-
zorukup pedúnculo (flor)rukup pamaj pílororukupukik ijaj espina bífida
abiertarukutub’aq jolomaj etmoidesrulaquche’el ijaj anfiartrosisrulem eyaj esmalterulem wachaj, lemwach córnea
transparente (vista)rulewal hábitatruloq’te’ jotay célula glialrume’al q’ij planetarume’ilinem ti’ojilal amiotróficarume’uchuq’a’ k’u’x psicaste-
niarume’utzil na’oj disfórico
77
rumeki’il sinanem runum wachaj, ruxe’ wachaj
rumeki’il sinanem anorgasmiarumolochikopil nima’ixkolöb’
flora intestinalrumul ya’ remolino de aguaruna’oj etamab’alil teoría antro-
pológicarunab’al wachaj vista (sentido)runab’al ak’axab’äl oído (senti-
do)runab’al aq’aj gusto (sentido)runab’al b’aqilal óseo (sistema)runab’al ib’och’il sistema senso-
rialrunab’al tz’umal tacto (sentido)runab’al uxlab’äl olfato (senti-
do)runab’al winäq hombre (senti-
do)runaq’ wachaj ojorunaqajb’aq q’ab’aj falange
proximalrunik’aj tzatzq’oril hemisferio
cerebralrunik’ajal tzatzq’or diencéfalorunik’ajb’aq q’ab’aj falange
mediarunik’ajal wachaj frontal-
occipital, frenterunimab’aq aqanaj tibia
runimab’aqil aqanaj fémurrunimab’aqil q’ab’aj húmerorunimaq’aq’ ch’a’k chancrorunimawi’ tzatzq’oril neocórtexrunimayawa’ kïk’ septicemiarunimq’axom qulaj tortícolisrunimuchuq’a’ kïk’ albúminarunimuchuq’a’ kïk’ chulaj albu-
minuriarunuk’ulem q’ij solar (sistema)runuk’ulem jolomaj partes de la
cabezarunuk’ulem paläj partes de la ca-
rarunum chub’aj glándula salivarrunum ixkolob’ glándula intesti-
nalrunum kinäq’ glándula suprarre-
nalrunum pamaj glándula gástricarunum q’anal glándula sebácearunum saqaya’al ganglio linfáti-
corunum tz’i’ orzuelo (vista)runum tz’ojpil glándula sudorí-
pararunum ub’u’ glándula tiroide
(C.184)runum wachaj, ruxe’ wachaj
78
runum ya’ ruq’ajik b’aqchi’
glándulas lagrimalesrunum ya’ gangliorupa’exik parálisisrupa’exik aqanaj paraplejíarupa’exik nik’ajich’akul hemi-
plegiarupa’exik q’ab’aqän cuadriple-
jíarupalb’äl gradorupam aqanaj planta del pierupam b’aq médula o tuétanorupam eyaj pulpa (diente)rupam jachkïk’ intravascularrupam k’uxaj endocardiorupam q’ab’aj palma de la manorupam tepamaj endometriorupaxik k’ojlija’tz ovulaciónrupeqës ixkolöb’ divertículo de
meckelrupeqeti’ojil ak’axab’äl colea-
teatomaruperaj ch’akul extremidadruperaj chajinel ch’akulal antí-
genorupir qupich’akul muñónrupitz’ik nima’ixkolöb’ colo-
nectomíarupitz’ik xek’amal radiculecto-
mía
rupoch’ik kaxkatetza’m perfilo-plastia
rupoch’ik lemwäch queratoto-mía
rupoch’ik q’aytz’eb’ cirugíaplástica
rupoch’ik wachi’ queiloplastiarupoch’ik xe’eyaj radectomíarupoch’ik yab’ichi’ cirugía ma-
xilofacialrupoch’ob’al lemwach querató-
tomorupoch’otz’umal tz’ikïn circun-
cisiónrupoqolaj ik chile en polvorupoqolaj xnakät cebolla en pol-
vorupoqonal ixkolöb’ enteropatíarupunpun choy, raxq’ejum pato
de laguna (P.G.46)ruq’a’ extremidad superiorruq’a’ che’ rama (árbol, planta)ruq’a’ ejqa’n mancuernaruq’a’ juku’ remoruq’a’ ne’y hongo (clase)ruq’a’ pospo’y bronquioloruq’a’ ruche’elal ijaj vertebralruq’ajik aqanaj fractura del pieruq’ajik b’aqchi’ fractura de ma-
79
ruq’ajik jolomaj ruq’ij
xilarruq’ajik jolomaj fractura de crá-
neoruq’ajik q’ab’aj fractura del bra-
zoruq’ajik tz’ikaj fractura del codoruq’anal q’atb’ey kïk’ émbolo
líquidoruq’anaya’ kinäq’ bilisruq’aq’al ch’akul ib’öch’ flebo-
grafíaruq’atb’ey chun antagonista de
calcioruq’atik sachjotay quimiotera-
piaruq’atik tz’ujachul uropatía obs-
tructivaruq’atik tz’ujakïk’ hemostasiaruq’atik tz’ujakïk’ shockruq’atk’iyilem ak’walil aborto
electivoruq’atowi’ tzamil abstemioruq’atsanäm kolwinaqil tamoxi-
fenoruq’axch’äq tz’umal absorción
cutánearuq’axich’äq panixkolöb’ absor-
ción intestinalruq’axk’amal wäch quiasma óp-
ticoruq’axo’ib’öch’ q’ab’aj bra-
quialgiaruq’axomal b’aqijolom cefalearuq’axomal ch’ekaj gonalgiaruq’axomal ruche’el ijaj ra-
quialgiaruq’axya’ k’amib’öch’ presote-
rapiaruq’ayitz’eb’ kinaq’il oncocito-
ma renalruq’aytz’eb chi’aj queiloncoruq’aytz’eb’ b’aqil osteomaruq’aytz’eb’ b’uyuti’ojil rabdo-
miosarcomaruq’aytz’eb’ k’amab’äl ganglio-
neuromaruq’aytz’eb’ lemwäch queraceleruq’aytz’eb’ tepamaj mioma,
miometrioruq’aytz’eb’ ti’ojil miomosarco-
maruq’aytz’eb’ tzatzq’or tumor ce-
rebralruq’eteb’al che’ij abrazadera
cernvruq’eteb’al ruqul sama-
jich’akul abrazadera cervicalruq’ij valor (cumpleaños, impor-
80
ruq’ijolaq’om iq’ rusachoj nuk’una’oj
tancia)ruq’ijolaq’om iq’ oxigenotera-
piaruq’ijolaq’om q’aq’ electrotera-
piaruq’ijolaq’om q’atöy sachjotay
cobaltoterapiaruq’ijolaq’om q’ijiq’aq’ heliote-
rapiaruq’ijolaq’om sanäm sonohiste-
rografíaruq’ijot’uj k’uxaj podómetroruq’ijul ch’ajo’n ciclo menstrualruq’ijul k’aslem generaciónruq’olil xikinaj cerrumenruq’or pamaj quimo (mezcla
sustancia)ruq’a’ ruche’el ijaj vértebraruq’axomal ib’öch’ neuralgiaruqajib’al kaq’ïq’ surruqajib’al q’ij occidenteruqajikab’ kïk’ coma hipoglucé-
micoruqul aqanaj tobilloruqul eyaj cuello (diente)ruqul pamaj cardia (cuello de la
vejiga)ruqul pospo’y válvula pulmonarruqul pospo’y bronquio
ruqul q’ab’aj muñecaruqul samajich’akul cervicalruqul tepamaj cérvizruqupik k’amati’ojil incisiónrurab’ti’ojil q’otzaj musculo ci-
gomáticoruraxal ulew húmedo (tierra)rusachjotay b’aq osteosarcomarusachjotay kïk’ leucemiarusachjotay sase’ hepatoblasto-
marusachk’uxil k’amab’äl neuro-
tóxicorusachoj b’anikil trastorno diso-
cialrusachoj b’enäq k’uxaj tras-
torno obsesivo-compulsivorusachoj jachonem autismorusachoj k’amalil esclerosis late-
ralrusachoj k’iyilem trastorno de
rettrusachoj kikotem trastorno bipo-
larrusachoj nataxïk trastorno de es-
trés agudorusachoj nimaxib’iri’ïl tras-
torno de pánicorusachoj nuk’una’oj esquizofre-
81
rusachoj pamaj rusipojik ruchi’ tepamaj
niarusachoj pamaj indigestiónrusachoj uchub’an piromaníarusachoj uxlanem asteniarusachonem ya’ok’aslem clima-
teriorusal tz’i’ tiña (P.G.49)rusamach’akul xepamaj viscerarusamaj funciónrusamaj kojolwinaqil función
sexualrusanäm kojolwinaqil estrógenorusanamil k’amab’äl anfetami-
narusaqil wachaj escleróticaruset wachaj orbicularrusewo wakaxilal sebo de resrusi’j parkïy flor de izoterusipojiche’ k’ojlija’tz salpin-
guitisrusipojik aq’aj glositisrusipojik aqanaj dermatitis por
estasisrusipojik b’aq osteomielitisrusipojik ch’akul dermatitisrusipojik chajinel prostatitisrusipojik che’elijaj raquitisrusipojik eyaj gingivitisrusipojik ib’och’ilal flebitis
rusipojik ijlaqul tumefacciónrusipojik jorjör faringitisrusipojik jujuk’amal polineuri-
tisrusipojik k’amal neuritisrusipojik k’amti’ tendinitisrusipojik k’ojlija’tz anexitisrusipojik k’uxaj pancarditisrusipojik kinäq’ nefritisrusipojik kite’ib’och’ poliarteri-
tis nodosarusipojik kowil orquitisrusipojik laqul artritisrusipojik naq’wäch oftalmiarusipojik nima’ixkolöb’ colitisrusipojik pamixikin otitisrusipojik peqe’ixkolöb’ diverti-
culitisrusipojik peqeya’ bursitisrusipojik pirch’akul uveítisrusipojik pirk’uxaj carditisrusipojik pospo’y nocardiosisrusipojik quluch’ adenitisrusipojik rij wachaj blefaritisrusipojik rub’ey chulaj uretritisrusipojik rub’ey saqaya’al linfa-
denitisrusipojik ruchi’ tepamaj cervi-
citis
82
rusipojik ruk’ojlib’al ija’tz ruti’ojil aqanaj
rusipojik ruk’ojlib’al ija’tz oo-ritis
rusipojik rukel wachaj iritisrusipojik rukojol xikixkolöb’
yeyunitisrusipojik rupam ixkolöb’ gas-
troenteritisrusipojik rupam k’uxaj endo-
carditisrusipojik rupam pamaj gastritisrusipojik ruqul pospo’y bron-
quitisrusipojik rusaqil wachaj escleri-
tisrusipojik rutas pamaj peritoni-
tisrusipojik rutasul k’uxaj pericar-
ditisrusipojik ruti’ojil k’uxaj mio-
carditisrusipojik ruwi’ kowil balanitisrusipojik ruxe’ jorjör esofagitisrusipojik ruxe’ tz’umal dermitisrusipojik saqsa’y pancreatitisrusipojik sase’ hepatitis c y b cró-
nicarusipojik tasitz’atzq’or encéfa-
lomeningitisrusipojik tetzatzq’oril encefalo-
mielitisrusipojik ti’eyaj periodontitisrusipojik tuyuq’ coxitisrusipojik tzamipospo’y neumo-
nitisrusipojik tzatzq’or encefalitisrusipojik unum chub’aj paperasrusipojik unutz’um mastitisrusipojik wachi’aj queilitisrusipojik xarib’öch’ hemorroiderusipojik xeti’ojil aqanaj fasci-
tisrusipojik xexik’ixkolöb’ ileítisrusipojik yakb’äl chulaj cistitisrusipojilem wachaj queratitisRusok chikopil reservoriorusokotajik lemwachaj abrasión
cornealrut’arak’ox na’on estímulo vi-
broacústicorutank’or xikinaj lenticularrutas pamaj peritoneorutas tzatzq’or meninges (arte-
ria)rutasul k’uxaj pericardiorute’ pamaj, tepamaj matriz,
vientre, úterorute’ tutz’ himenruti’ojil aqanaj músculo de ex-
83
ruti’ojil k’uxaj rutz’etb’al nima’ixkolöb’
tremidad inferiorruti’ojil k’uxaj miocardioruti’ojil paläj bucinador (múscu-
lo)ruti’ojil tz’umal músculo cutá-
neoruti’ojiq’ pospo’y enfisema pul-
monarruti’ojil b’aqaqanaj músculo de
extremidad inferiorruti’ojil jolomaj músculo de la
cabezaruti’ojil kutamil músculo de
troncoruti’ojil q’ab’aj músculo de bra-
zoruti’ojil qulaj músculo de cuellorutijonik chi’eyaj educación bu-
codentalrutikomal kajulew elemento de
la naturalezarutob’al telemaj deltoides
(músculo)rutojtob’al b’aq gammagrafía
ósearutojtob’al b’eyak’ay colangio-
grafíarutojtob’al kaqa’ib’öch’ artero-
grafía
rutojtob’al retq’aq’ ti’ojilalelectromiografía
rutojtob’al rub’ey kïk’ angio-grafía
rutojtob’al rutz’etwäch k’uxajecocardiografía
rutojtob’al ruya’ kik’te’ej am-niocentesis
rutojtob’enik pruebarutojtob’enik jiq’uxla’ espiro-
metríarutun che’, ruwi’ che’ copa del
árbolrutunul xek’amal irradiadorutz’apik laqujolom craneos
inostosisrutz’aqat restorutz’aqat chajich’akul inmuno-
terapiarutz’aqat na’onem anabolismorutz’etb’al ak’walil fetoscopiarutz’etb’al itzk’amawach tonó-
metrorutz’etb’al kexb’ekïk’ transilu-
minadorrutz’etb’al naq’wäch oftalmos-
copiorutz’etb’al nima’ixkolöb’ colo-
noscopia
84
rutz’etb’al pamaj rutz’uja kïk’
rutz’etb’al pamaj gastroscopiarutz’etb’al pamilaqul artrosco-
piorutz’etb’al q’atjiq’anem,
q’atjiq’ib’äl desfibriladorutz’etb’al ruk’oxotz’ib’ ecó-
graforutz’etb’al rupam ch’akulaj en-
doscopiarutz’etb’al ruqul pospo’y bron-
coscopiarutz’etb’al tepamaj histerosco-
piarutz’etb’al tutz’ colposcopiarutz’etb’al unutz’um mamógra-
forutz’etb’al wak’uxaj toracosco-
piarutz’etb’al xejorjör esofagosco-
piarutz’etb’al xetz’umal dermatos-
copiorutz’etb’al yakb’äl chulaj cisto-
metríarutz’etb’eyikïk’ ne’y ecografía
dopplerrutz’etechi’ tepamaj papanico-
laurutz’etena’onil chikopil antibio-
gramarutz’etequl tepamaj histerosal-
pingografíarutz’etik ak’walil monitoreo fe-
talrutz’etik ch’ab’q’aq’ radiologíarutz’etik ch’ab’q’aq’, q’aq’i’aq’om
radio-electrologíarutz’etik itzk’amawach tonome-
tríarutz’etik kaqab’ok hematocritorutz’etik kïk’ hematologíarutz’etik naqwäch oftalmosco-
piarutz’etik pamilaqul artroscopíarutz’etik ruxul qulaj laringosco-
piorutz’etik samajichulaj urografíarutz’etik unutz’um mamografíarutz’etik yakik’te’ej amniosco-
piarutz’etjulil tz’amaj rinoscopiarutz’etpam xepamil laparosco-
piarutz’etwäch k’uxaj ecocardio-
gramarutz’ila’ na’oj traumarutz’ila’ na’ojil traumático(a)rutz’uja kïk’ ruchoxik kïk’
85
rutz’ujal k’asya’al ruwi’ eyaj
rutz’ujal k’asya’al gonorrea,uretritis
rutz’umal jolomaj cuero cabellu-do
rutz’umal tz’ikïn prepuciorutz’uyb’al kotz’i’j cáliz (flor)rutz’i’ ya’ nutria (P.G.42)rutza’m aq hongo (clase)rutza’m ixkolob’ apéndicerutza’m kök ciempiésrutza’m pospo’y alvéolorutza’m tz’i’ hongo (clase)rutzaqik kotz’ixöq abrupto pla-
centaerutzil k’aslem antibióticorutzil q’anal grasa insaturadaruwa ach’amichäq codeínaruwa k’uxaj pecho, pectoral, tó-
raxruwa k’uxiq’ neumotóraxRuwa winäq mal de ojo, conjun-
tivitis, ojeadoruwa’itzelil enterovirusruwäch superficie, anchuraruwäch ch’ekaj espinillaruwäch che’el clase de talloruwäch chi’aj ruwachi’ruwäch ichaj verdura (tipos)ruwäch meq’anal triglicérido
ruwäch oköx hongo (clase)ruwäch pamaj recto del abdo-
men (músculo)ruwäch telemaj, wachtelem cla-
vícularuwäch tz’umal, ruwi’ tz’umal
epidermisruwäch tzatzq’or partes del cere-
broruwach’ulew tierra (planeta)ruwachk’oxom k’uxaj fonocar-
diogramaruwacht’uj k’uxaj electrocardio-
gramaruwacht’ujb’äl k’uxaj electro-
cardiógraforuwaqiwäch b’aq piramidalruwaqtz’ik aqanaj astrágaloruwarkïk’ jolomaj cefalohema-
tomaruwawi’ q’ab’aj yema (dedo)ruweq k’amajotay sinapsisruweq q’ab’aj falange (mano)ruwi’ aqanaj dedos del pieruwi’ awän punta de milparuwi’ ch’ekaj wich’ekruwi’ chi’aj suprahioideo
(músculo)ruwi’ eyaj corona (diente)
86
ruwi’ juyu’ ruxla’ ya’
ruwi’ juyu’ cima, cumbreruwi’ q’ab’aj dedos de la manoruwi’ rub’ey na’onemil epitála-
moruwi’ runik’ajal tzatzq’or telen-
céfaloruwi’ tetzatzq’oril mesencéfaloruwi’ tz’ikïn glanderuwi’ tz’umaj pezónruwi’ tzatzq’or corteza cerebralruwi’ utiw hongo (clase)ruwi’ uxtuxil gemelosruwi’ xar hongo (clase)ruwi’ xe’el, puyal pelo absorben-
teruwi’ xik’a’y ixkolöb’, ruwi’
xik’ixkolöb’ duodenoruwi’ wi’ruwi’al superficialruwi’ chi’aj músculo suprahioi-
desruwon k’olopospo’y atelectasiaruwujil utzik’asil documenta-
ción sanitariaruwuquchuq’a’ ch’amichäq vi-
riónruxaq limbo (hoja)ruxaq che’ hoja (toda clase)ruxaq paka’y hoja de pacaya
ruxarib’öch’ pospo’y vena pul-monar
ruxe’ chi’aj hioideoruxe’ jorjör esófagoruxe’ k’alk’a’x tríceps braquialruxe’ k’ix ichintalruxe’ pamaj abdomenruxe’ pospo’y diafragma (múscu-
lo)ruxe’ tz’umal dermisruxe’ xik’ixkolöb’ íleonruxe’ xikinaj lóbulo del oídoruxe’, xe’ inferiorruxe’ ch’ali’ víbora (clase)
(P.G.38)ruxe’ chi’aj músculo hioidesruxe’ eyaj raíz (diente)ruxe’ meske’l músculo serratoruxek’ul zarzaparrillaruxib’isanäl k’amalem crisis
nerviosaruxib’isanäl k’ayesach crisis de
angustiaruxik’a’y kaqib’öch’ aneurismaruxikin che’ hongo (clase)ruxikin jay bañoruxikin kuk hongo (clase)ruxla’ olorruxla’ ya’ brisa
87
ruxul qulaj sachoj rikilal
ruxul qulaj xulruxulub’ kej zarzaruya’ kik’te’ej líquido amnióticoruya’ tetzatzq’oril hidrocefaliaruya’ajb’al qulaj aerosolterapiaruya’al ixkolob’ jugo intestinalruya’al pamaj jugo gástricoruya’al q’utu’n soparuya’al saqsa’y amilasaruya’al tz’umaj lecheruya’al tzamaj t’ot’ruya’al wachaj lágrimaruya’al wachal lagrimalruyab’il kinäq’ nefropatíaruyab’il Kron enfermedad de
cronhruyab’il tetzatzq’oril encefalo-
patíaruyab’il tetzatzq’oril, yab’ikeb’e’
kumätz encefalomielopatíaruyab’il tzamixkolob’ apendici-
tisruyab’il xanän dengueruyab’il taspospo’y pleuresíaruyak’aslem mixtuq’ testostero-
naruyaki’il sinanem clítorisruyakt’uj k’uxaj holterruyawa’ ijaj dorsalgia
ruyawa’ ixöq embarazoruyojuchuq’a’ ch’amichäq lac-
tatoruyoxoti’ojil aqanaj bíceps cru-
ralruyoxoti’ojil q’ab’aj bíceps bra-
quial (su)ruyuch’ala’s wachaj miosisruyuch’ichaj ya’, ruway umül
lechuguillaruyuqik yuquti’ojil esguincesachel desaparecesachich’ab’äl afasiasachiq’ oxidantesachixkolöb’ gastrosquisissachjotaq’omanel radioterapeu-
tasachk’amab’alil síndrome neuro-
cutáneossachk’u’x estréssachk’uxil tóxicosachna’oj demenciasachnem pérdidasacho’achïk’ narcolepsiasachoj trastornosachoj na’ok’uxanem afonía
funcional, psicogénicasachoj rikilal bulimia, bulimia
nerviosa
88
sachonem saqikumätz
sachonem desorientaciónsachöy jotay cáncersachöy k’amati’ojil miasteniasachöy na’oj amnesiasachrayb’äl letargosak’ saltamontessal alergia, ronchasal jiotesaliwachib’äl fotoalergiasalk’öm pelamanosalpi’ch empeinesäm músculo pectoral mayorsamach’akulaj órgano, organis-
mosamaj oficiosamajib’äl materialsamajiwär sonambulismosanäl emoción, sentimientosanäm hormonasanamil estimulantesanayi’ arenasanayich’a’k sarampión, varice-
la, rubéolasanayil siliciosanïk hormigasanikem hormigueosanüm cangrejo de ciénagasaq’ajinem aclareciendosaq’ij verano
saq’oq’ pantanosaq’ul bananasaqab’ok glóbulo blancosaqach’ojch’ïk trombo blancosaqakinäq’ frijol blancosaqalchan gusano (variedad de)saqalil neónsaqana’m anemiasaqanem olfativa(o)saqapwäq platasaqaq’anal manteca grasasaqarinem amaneciósaqatokan fresasaqatzep mayonesasaqawa’im desayunosaqawa’inïk desayunarsaqb’äch granizo, granizadasaqb’init’ equinoccio de veranosaqb’o’j ichaj coliflorsaqb’uyül q’anal colesterolsaqb’oj hortensiasaqichäj pino blancosaqijix monja blancasaqik’ix cardo santo (P.G.15)saqik’üch quebranta hueso
(P.G.32)saqikär pez blanco (P.G.42)saqikïy garza (P.G.44)saqikumätz víbora (clase)
89
saqil siloch’akul
(P.G.38)saqil claridad, luzsaqilem externasaqkab’ tiza blancasaqkïy maguey (P.G.267)saqkorowach codornizsaqkotz’i’j azucenasaqmatalb’aq víbora (clase)
(P.G.37)saqmojotay cigotosaqmolo’ huevosaqmuqu’y gavilán grande pardo
(P.G.45)saqpe’r pálidasaqperil palidezsaqpör flor de doloressaqsa’y páncreassaqtzätz cremasaqulew tierra blancasaqwäch papasaqxe’ nabosaqxim gasasase’ hígado (P.G.151)seme’t callo (salud)setaq’om pastillasetechi’ hoja lobuladasetël ik’ luna llenasetël ti’ojil pronador, supinadorsewa cera
sewo sebosi’el tallo leñososïb’ humosib’il helio, vaporsib’inem vaporizaciónsib’äq’ k’anti’ bejuquillosij músculo dorsalsija’ fenerogamasik tullidosik’ cigarrillosik’anïk fumarsik’i’j apazotesik’iwuj folletosikaqän cojo (P.G.53)sikirinem, rupa’exinem parali-
zación, paralizarsikirisanel anestesiólogosikirisïk epilepsiasikirya’ anestesiasikisotil parkinsonsikiti’ojil convulsiónsikiti’ojilal convulsivasikiwär morfinasikq’a’ manco (P.G.52)siksil poliomielitissilel ti’ojil músculo voluntariosilel uchuq’ab’il materia cinéticasiloch’akub’äl ejercitadorsiloch’akul ejercicio
90
siloch’akulem t’impisob’äl
siloch’akulem gimnasiasilojolomaj músculo esternoclei-
domastoideosilok’aswäch rehabilitaciónsilonel, kab’raqän, sinonel tem-
blorsilonem movimiento, temblorsilowachnäq mobiliariosimïl agradable (sabor y olor de
cosas tostadas)sina’j, q’asna’j alacránsinanem relación sexogenitalsinanich’ak erógeno(a)sinanil excitaciónsip garrapatasipojnem hinchazónsipoti’ojil hiperplasiasis pizotesison pulguilla de gallinasiwan barrancosmo’ch lucero de la mañanasochöj cascabel (culebra)
(P.G.37)sokotajïk heridasolöt escamasolot wi’aj dermatitis seborreicasolotajnem descamaciónsoq’olb’äl potrerosotinem circulación
sotinemil circulatoriosoto’y gusano (clase) (P.G.39)sotz’ murciélagosu’m girasol silvestresu’t pañuelosub’äl limpiadorsub’an tamalito (masa)suq’ixkolöb’ invaginación intes-
tinalsuq’u’y musgosuril ondasurisutz’, rumul ya’ nubes en
formal de bolasuriyakb’äl tubo (medicina)surkum remolino de vientosusu’y estomas (hoja)sutaj coronillasutijolom, meq’ab’arel mareosutinem rotación (planeta)sutub’äl ejesutz’ catarata (vista), nubesyan, mes, lu’x mest’ayonel tartamudot’ayonem tartamudeot’et’ tétanot’im bolsa, plásticot’imatut capat’imil látext’impisob’äl termoselladora
91
t’oqo’ toch’ich’
t’oqo’ glucosat’ot’ caracol (oído)t’ot’, pur mucosat’ot’e’pamaj moco cervicalt’ot’il, puril mucosidadt’ujil pulsadat’ujt’üj ultrasonidot’ot’ caracol (insecto)tachinöl periquito (P.G.45)täk, t’oj, tokon sordo (P.G.51)takamäl tamaltakara’ ab’äj sapo pequeñotakowi’t ébanotanaj chikopi’ reino animaltanatïk peña, peñascotäp cangrejotapa’l nancetaq’aj costataq’töj mal sazonada, mal guisa-
da (sabor)taqokïk’ ventrículotas tasultasäl itz difteriatasb’aq periostiotaspo’y pleuratasul tzamaj pituitaria (glándula)te’aq’omil drogate’ib’ochiq’ul válvula aortate’y ápice
tekamisel chikopil penicilinatelemaj hombrotetzatzq’oril encéfalotew fríotewurinem enfrió (clima)ti’eyajinel periodontólogoti’ij carneti’ojem muscularti’ojil músculo, carneti’ojilem musculaciónti’ojiq’ enfisemati’ojilal músculotijoj poqön sufrirtik’awa’in almuerzotiko’n agricultura, siembratikomal qejoj hortalizatikomal xanil elemento químicotiliqul úvulatip, qep sabor de fruta no madura
(banana)tiqupib’äl navajatixli’ danta (P.G.31)to’em auxilioto’ichakul inmunidadto’ïk ayudato’ikem emergenciato’om tayuyoto’onel ayudante, auxiliartoch’ich’ dátil (P.G.2)
92
tojob’är tz’aqatisanem
tojob’är qulajtojto’aq’omanel patólogotojtob’äl laboratoriotojtob’em evaluacióntojtob’eti’ojil biopsiatojtowachb’äl optotipotok’öy avispa delgada y negratokan moratolo’r hongo (clase)tolob’on masacuatatonch’in chorcha (campanero)toq’a’, aq’a’ nochetoq’ochul glucosuriatoqax encino (otro género)toril desechabletra’s duraznotu’ch armadotujanem bañarse (temascal)tuksub’an gusano (clase)
(P.G.31)tukur búho o tecolotetulül zapotetun, ruchi’ ixkolöb’ rectotunakotz’i’j estigma (flor)tunäy saucotunem fecundacióntunil fecundadotunuchuq’a’ integralestunuchuq’alil multivitamínico
tuq’ moradotuq’ wäch berenjenatuq’ikarna’l maracuyátuq’po’y bazotuq’si’j albahacatuq’uch’ak equimosistuq’yab’il púrpura (enfermedad)tut, kip palmatutz’ vaginatuyüq’, tzan achäq, q’otzal,
q’oral achäq caderatz’a’y cordal (diente)tz’ajich’ich’ choquetz’alab’aq, mok’ob’aq hueso
planotz’alamawäch plataformatz’apäl cerradatz’apiche’el pospo’y bisinosistz’apijäb’ otoñotz’apikïk’ oclusióntz’apin uxla’ asfixiatz’apinem congestióntz’apipospo’y asmatz’apitza’m congestión nasaltz’apixaq cerrada (hoja)tz’aq’aq’ electrónico(a)tz’aqat elementotz’aqät completatz’aqatisanem suplemento
93
tz’aqatzaqoj tzalawäch, yalyöt
tz’aqatzaqoj aborto completotz’aqtimoq’oq’ protesis de panto-
rrilla, aumento de piernastz’arin tamalito (plano)tz’aruwuj microporetz’eb’, tzeb’ëb’ espesotz’eb’e’ maltosatz’eb’ilin yogurtz’eb’jiq’ob’äl compotatz’eb’kexu’ requesóntz’eb’ki’ vainillatz’eteb’äl lupatz’etechi’achäq proctologíatz’etek’iw mielografíatz’etenab’ diagnósticotz’eti’ojil risorio, facial (müscu-
lo)tz’etonel kïk’ hematólogotz’etöy q’aq’ch’akul negatosco-
piotz’etöy rupam laqul artroscopiatz’etöy rupam tutz’ colposcopiotz’i’ perrotz’i’eyaj caninotz’ib’awuj libretatz’ichäj pinabete, pino de hoja
grandetz’ikïn ave (todo genero de)tz’ikïn pene
tz’ilan dañartz’ilanem afectartz’ilon contaminadatz’ilonem contaminacióntz’iloq’utu’n intolerancia alimen-
ticiatz’in yucatz’inalil, jek’chun magnesiotz’o’ nixtamaltz’ojpinem sudoracióntz’ub’unem absorcióntz’uj, mutil gota (afección diatés-
tica) (k’)tz’ujal flujotz’ujb’äl goterotz’ujem goteotz’ukti’ij protemástz’ukut’arat’ïk alergénicotz’umaj senos, mama (ser hu-
mano)tz’umal piel o cuerotz’untasinel mamífero (animal)tz’unuj encino (otro género)tz’unün colibrí, gorrióntz’unün saqikïy garceta (P.G.44)tz’ureq flor (comestible, chore-
que)tz’eq velo de noviatzalawäch, yalyöt bizco, turnio
94
tzamaj uchuq’amil
tzamaj nariztzamajal nasaltzamijotob’äl alcoholímetrotzamil, tijoj ya’ alcoholtzamilem alcoholismotzaminq’ut vinagretzamkïk’ alcoholemiatzamxe’ cofiatzaqnäq uchuq’a’ elatzaqoj abortotzaqojib’ey aborto ampollartzaqowi’aj alopesiatzarajmäq piedra pómeztzatzkexu’ queso crematzatzq’a’ guantetzatzq’ortzatzq’oril cerebraltzatzq’oril, rukamik cere-
bra/ataquetzäy salado (sabor)tzaytzöj medio salado (sabor)tzeqaj blístertzeti’ojil músculo risorio o facialtzetz pepinotzijb’äl encendedortzijöy promotortzikab’ saucetzikaj codotzoli’j sábila
tzolina’on excitabilidadtzoliq’utu’n reflujo gastroesofá-
gicotzop pulsotzopinem pulsacióntzoq gripe aviartzub’äl visióntzub’alil oftálmicatzuk’, tuk’ hipotzuntzün k’isïk’tzuq’, b’aq vacunatzuq’b’äl jeringatzuq’unem vacunación, inyec-
cióntzuqel alimentabletzuqunel alimentadortzuqunem alimentacióntzuquxel alimentadotzyäq ropatzyaqb’äl vestuarioub’u’ tiroideub’u’il tiroideo(a)uchuq’a’ fuerza, intensouchuq’ab’ tensiónuchuq’ab’il energíauchuq’alem presiónuchuq’alil vitaminauchuq’am prehipertensouchuq’amil prehipertensión
95
uchuq’an wayjal
uchuq’an impulsouchuq’anem intensidaduk’ piojouk’a’, achko estambre (flor)uk’alemwach queratoconouk’ya’ bebidaulewal uchuq’ab’il materia y
energíaumül conejounum glándulaüs mosquitousmak’äq niguausmakab’ojöt abejita muy pe-
queña de miel (P.G.40)üt paloma torcazautiw coyoteütz buenoutzich’akulal endermológicautzik’asil sanitaria(o)utzik’aslem sanoutzik’aslemal sanidadutzik’ojlem ambiente (salud)utzik’oxomab’äl diapasónutzitzub’al emetropíauxlab’äl aparato respiratoriouxlab’il oxígenouxlanab’aq’a’l monosacaridouxlaninäq ch’akulal materia po-
tencial
uxtuxil calcañalwa’il comensalwa’in comida (tiempo)wach óptico(a)wacha’y haz (hoja)wachichaj hierbas, verduraswachinaqil instrumentalwachinel fructuoso, variablewachinem fructificarwachit’ot’ ostras o moluscoswachxan cocowakäl fibrosawakaxilal reswakx vacawaq ruwäch calcáneo (hueso)waqanem espumówaqiwachbäl omron (sistema)waqwäch cuboideswaqxaqb’aq carpowarab’äl colchónwaranel kïk’, räx räx moretón,
hematomawaranem kïk’ amoratamientowarich’akul parestesiawarnäq kïk’ amoratadowäy barro (de la cara)wayb’äl cucharawayijanel hambriento, indigentewayjal hambre
96
wayläj che’ xikixul
wayläj che’ guayacánweqkexu’ queso de capawi’t encino (otro género)wi’xikib’aq maxilar inferiorwib’aq eyaj mandíbula superiorwilanem localizaciónwinäq humano, personawinäq kab’ abeja de miel
(P.G.41)winaqilem públicawonti’ojil contracciónwoqya’, wosya’ agua gaseosawos gaseosowosaq’alil monóxido de carbonowoschi’, yab’ichub’aj rabiawoschulaj proteinuriawotz’aqsi’j onagrawuch’ tacuacínwujil manualwujil perfilwuqu’ ik’, wuqtzunch’umil sie-
te cabrilla (estrella)wuqunum ub’u’ glándula parati-
roidexa’oj vómitoxab’on jabónxajab’ calzadoxanän zancudoxäq’ talpetate (suelo)
xaqakup sépalos (flor)xaqixaq ajenjoxar pájaro azulxarch’umil uranoxarib’öch’ venaxarib’och’em venosaxaril uranioxax delgadaxe’el raíz (árbolxe’ilin nutrieronxeb’aq eyaj mandíbula inferiorxekaj wach’ulew mundo
(P.G.30)xep tamalito (con frijol entero)xeti’ojil aqanaj fascia plantarxexaq’om vaselinaxexikib’aq maxilar superiorxexikinaj sien (cabeza)xi’l grilloxib’inïk asustarxib’isanäl angustiaxibiril äm aracnofobiaxïk gavilánxik’a’y ixkolöb’ intestino delga-
doxikib’aq parietalxikinaj oreja o pabellónxikiti’ojil temporal (músculo)xikixul trompa de eustaquio
97
xilichi’ ya’ pamaj
xilichi’ hoja partidaxilq’aq’il tungstenoximb’äl ganchoxinb’iri’ïl miedoxinb’iri’ïl chi kaj acrofobiaxinb’iri’ïl sinanem anorexia se-
xualxinb’iri’ïl tz’apikojolil claustro-
fobiaxinb’iri’ïl wachib’äl fotofobiaxinb’iri’ïl xib’inem agorafobiaxiwak caracol (grande para corne-
ta) (P.G.43)xiwan gato de montexk’ank’el zumbadora (culebra)xko’ perico (género) (P.G.45)xle’n ronrón (que come las rosas)xmawäch ciego totalxmuqub’är nubló (clima)xnakät cebollaxnakät q’ös cebollín, cebolónxoch’ lechuzaxök tiburónxokom pospo’y pulmón izquier-
doxokomil viento (sopla en las tar-
des por el lagoxokoq’a’ arco irisxokoq’ul válvula mitral
xolel che’ diversidad (árboles)xonpäk anona rosadaxoq’ojaw coral (P.G.37)xorotöt tule (clase)xotolaqul artrosisxoyon perdiz (P.G.45)xpinkök cucaracha que vuelaxq’ane’l gusano de maíz y frijolxtän ichaj espinacaxtunay culantrillo (P.G.15)xtüp, süp, tüp quequexquextüx äk’ gallina ponedora
(C.244)xtüx ch’ök zanate hembraxtuxtuli’ cucaracha (otro género)
(P.G.43)xub’aq kot águila pequeña
(P.G.44)xub’ati’ojil músculo bucinadorxuli’ib’a’ planoxulib’öch’ vena cava inferiorxulsi’j cartuchoxurüy ronrón, abeja (clase)
(P.G.41)xutüy ronrón (que agujerea las ta-
pias)ya’ aguaya’ ik’ luna nuevaya’ pamaj diarrea
98
ya’aj yayöj, paq’pöj
ya’aj molleraya’ajb’äl atomizadorya’al líquidoya’aq’om ampolla (medicina)ya’arinem derritió (clima), fu-
sión, licuefaciónya’ichaj berroya’ochajinel ch’akulal plasmoci-
toya’ok’aslem fértilya’osinanil eróticoya’owar zoplicona, narcóticoya’öy t’arat’ïk alérgenoya’öy ya’ pamaj cóleraya’ab’äj mineral (reino)yab’i’etzan ludopatíayab’ik’amab’äl neurosisyab’ik’äq peste bubónicayab’ipix amigdalitisyab’ipo’y beriliosisyab’ipowo’ ébolayab’itzaqoj aborto infectadoyab’ixul laringitisyab’q’aq’ herpesyab’uq siguamontayab’tas meningitisyajaqkekoj fosfatasa alcalinayak’aqatil alérgico(a)yakaq’om contenedor
yakb’äl aq’om botiquínyakchulaj vejiga (urinaria)yakïk’ plasmayakok’u’x ánimoyakokïk’ uremiayakoq’anal adiposidadyakotz’yaqb’äl armarioyaköy k’amak’u’x cafeínayaköy kojowinaqil andrógenoyaköy uchuq’a’ adrenalinayamanik esmeraldayaq’anal aceiteyaq’anil ya’ nitroglicerinayaq’aq’ pilasyaq’aq’b’äl generadoryasilonel fisioterapeutayawa’ pacienteyawa’il ixöq gestaciónyawa’ilal ixöq gestacionalyawab’il ik’ eclipse de luna
(S.329)yawab’il q’ij eclipse de sol
(S.329)yawab’il enfermedad (general)yawaläx congénitoyawaran hipnóticoyaxnakät puerroyayöj, paq’pöj dessabrido (sa-
bor)
99
yejotayin yuqxarib’öch’
yejotayin desarrollanyojil tz’etb’äl astigmatismoyojlin b’aq, nuk’ub’aq esquele-
toyojonil borrosayojoti’ojil fotocoagulaciónyonilitzaqoj aborto espontáneoyonisilel ti’ojil músculo involun-
tarioyot’ hoyueloyoxaq hoja opuestayoxoti’ojil aqanaj músculo bí-
ceps cruralyoxoti’ojil q’ab’aj músculo bí-
ceps braquialyu’p celentéreo (animal)yu’t k’uxaj, won k’uxaj sístoleyuch’ichaj lechugayuchjul esfínteryujaq’om agitadoryujuti’ojil úlcerayuqti’ij músculo flexor, extensoryuqti’ojil ligamentoyuqüq elásticayuqüy b’aq traumatólogo
(C.132)yuqxarib’öch’ varicocele
100
RETAMAB’ALIL AJILANEMk’ak’a taq tzij
a’, ab’ año de 365achib’il afínachik’ virtualachik’il espejismoachjaloj dependenciaachlajil relaciónachlajinïk relacionarachlanem relatividadachsamajil cofunciónachuchuq’a’ impedanciaachxeq’a’ cotangenteajilab’äl ábacoajilab’äl númeroajilab’alem precisiónajilab’alil numeralajilab’anem trascendental
ajilaj cifraajilajil conteoajilal escalarajilanel contableajilanem numeraciónajilanem numéricoajilanem trascendenteajilanïk contarajilatikoj logaritmoajilatikojil neperianoajilatz’ib’ componenteajilatz’ib’ dígitoajilatz’ukb’äl transportadorajilawinäq físico matemáticoajilaxolonel fisicoquímicaajkaq’ib’äl meteorólogo
101
ajuk’an b’olob’ïk etab’äl
ajuk’an internacionalakomtik acromáticoakomtikil acromatismoakre’ acrealal densoalal etab’äl medidas de pesoalaxanel generadoralch’umil satélitealchuq’a’ dinamiaalk’atän kilocaloríaalk’utu’ gemealmul 12 libras y mediaalpa alfaalton daltonalwetalil alabeadaalweto albedoampere’ ampereamperetab’äl amperímetroaninab’äl ciclotrónaninäq instantáneaaninel aceleradoraninel uchuq’a’ betatrónaninelil aceleratrizaninem velocidadanxtrom angstromanxtromyo’ angstromioapowar avogadroaqanaj piearkimetes arquímedes
arowrapo’ barógrafoasertijo acertijoastiwmatixmo astigmatismoawstiko’ aústicoaxoma axiomab’ak’aj cuasipartículab’anab’äl fábricab’anawäch atributob’anawachib’äl pantógrafob’anb’anem fundiciónb’anikil formab’anikilal cualitativab’anikilem condiciónb’aqtun 144b’ayb’otil vibratoriob’elejlajtz’ïk eneadecágonob’elejtz’ïk eneágonob’enturi’ venturib’eyajilanïk transitivab’eyajnem recorridob’eyal estrategiab’eyalem inferenciab’eyalil inferencialb’i’aj nominalb’itz términob’ojuchuq’a’ disruptivab’ola bolab’olob’ïk cilindrob’olob’ïk etab’äl barril
102
b’olob’ïk ruchi’ q’oq’il chajil
b’olob’ïk ruchi’ q’oq’il cilindroelíptico
b’olob’ikil cilíndricob’olojuch’ línea onduladab’onib’äl colorímetrob’onib’alil colorimétricob’onil colorb’oraj manojob’oraj perchab’uqme’t galónb’uyül suavebeyana’oj teoríach’ab’ rayoch’ab’äl lenguajech’ab’alil vectorch’ajch’ob’äl cristalch’ajch’öj purach’ajchojil cristalinach’aro’n fisiónch’aron jachonch’aronem distribuciónch’aronem generaciónch’ewenem propagaciónch’ich’ metalch’ijil retículoch’ijojil reologíach’ipal onzach’itirisaxïk simplificarch’iya’ isobárico
ch’ob’ congregación, rebañoch’ob’ojil analíticach’ob’onem análisisch’uch’ub’äl frigoríficoch’uch’ulil criogeniach’uti peraj pedacitoch’uti’ajil infinitesimalch’uti’ejqalem periódicach’uti’etab’äl micrómetroch’uti’etab’äl uchuq’a’ bolóme-
troch’uti’etal umbralch’utin ko’ölch’utinal menor quech’utinisanem notaciónch’utinisaxik truncarch’utiq’ajanil decibelch’utiramaj segundoch’utiramajel minuteroch’utiramanel aguja minuteroch’utirisanem contracciónch’utirisanem simplificaciónch’utirisanem reducciónch’utitz’umalil corpúsculocha’okoyopa’ filtrocha’onem clasificacióncha’osamaj prioridadchajib’äl contenidochajil potasio
103
chajiq’aq’ cholajib’äl
chajiq’aq’ ignifugachanaj ratochanin aceleraciónchapanel koyopa’ colimadorchapïk capturarchapil tendenciache’ árbolche’elil axialchi b’elejtäq de nueve en nuevechi jujun de uno en unochi kajkäj de cuatro en cuatrochi kaka’ de dos en doschi lajtäq de diez en diezchi oxöx de tres en treschi rij inversachi waqtäq de seis en seischi waqxaqtäq de ocho de ochochi wotäq de cinco en cincochi wuqtäq de siete en sietechi’il perímetrochijun estándarchijun ach’alil correlación direc-
tachikajil numeradorchip alcance de dos dedos al reco-
rrer cosas granuladaschiwäch chukojolchiyab’äl manómetrochiyaj racimo de cosas pequeñas
chiyal pitz’onemchiyalil parcialchoj normalchoj k’ajin fracción simplechoj rujachonem distribución
normalchojajil naturalchojajil ajilanïk números natura-
leschojajilab’äl cardinalchojajilem perfectochojchoj librechojil canónicachojilem simplechojmil trayectoriachojmilal proyectivachojmilem proyecciónchojmilil plomochojminem perspectivachojmiq’aq’ bobinachojnem normalizaciónchojtz’uk ángulo rectochojuch’ línea rectachojuchuq’a’ inerciachojuchuq’alil inercialchokominem empujecholaj filascholajem ordencholajib’äl ordinal
104
cholajib’alil etab’äl
cholajib’alil continuidadcholajib’anem permutacióncholajil ordinariocholajilan, ruka’n b’itz conse-
cuentecholajilem numerablecholajinem ordenamientocholajitz seriecholan ordenadocholan molaj conjunto ordenadocholanem continuocholanem sucesivacholanil categoríacholb’eyal normacholq’ij año sagrado de 260 díascholq’ij calendariocholtun calendario de cuenta lar-
gacholtzij kaxlan kaqchikelcholwäch, cholb’äl, cholatzij
diagramachumay medida de la mano alchumitz’uk estrelladochupam, ruk’u’x, runik’ajal in-
teriorchuq’ puntochuxe’ inferiorchuy miriachuyaj alcance de los dedos al re-
coger cosas granuladas con cua-tro dedos
chuyme’t mirialitroejqa’n 40 pares de leñosejqalel estimadorejqan uchuq’a’ cargaektopaskal hectopascalekwaror ecuadoreleb’äl codominioelektro’n electrónelektroto electrodoelel menoselenel salienteelesan centrífugoelesanel anuladorelesanem exclusiónelesanem extracciónelesanïk eliminar, sacarelesöy kasetesïk cronógrafoelesöy uchuq’a’ combustibleelesöy uchuq’a’, pila’ pilaeletzij extrapolaciónentropiya’ entropíaero’n heróneryo ergioespijmomanometro’ esfigmoma-
nómetroeta’uchuq’alil termometríaetab’äl balanza
105
etab’äl chi’uchuq’a’ iris
etab’äl chi’uchuq’a’ voltímetroetab’äl etamil declinómetroetab’äl jalb’onil espectrocolíme-
troetab’äl nik’aset radiosondaetab’äl nimilem densivolúmetroetab’äl rokaj barómetroetab’äl saqil espectrofotómetroetab’äl silonem acelerómetroetab’äl siloya’ hidrómetroetab’äl tz’uk grafómetroetab’äl uchuq’a’ densímetroetab’äl ya’ hidrometríaetab’äl yuquchuq’a’ dinamóme-
troetajäb’ pluviómetroetajil imaginarioetajilem móduloetajuch’ ejeetak’ananil caloríficaetak’atanal caloríaetakojolib’äl telémetroetakojolil kiloamperímetroetal, tzij datoetalil medidaetalunel cobarianteetamab’äl conocimientoetamanil habilidadetamasaqil espectrógrafo
etamil magnitudetanem sentidoetanïk mediretanojel brutoetaq’a’ sopesaretatunuj sigmaetatz’eb’äl sinoidaletatz’ukil, ulewachib’äl exhua-
ciónetaya’ marinaetaya’s caudalete’r éteretok’al metroexpira’ espiraeyolika’ eólicai’on iónichanan retal pa s. pertenece aichin propioichinal propiedadichinal retal pertenenciaik’ mesik’ojuch’ transversalikiq’alil número positivoilob’äl radarilob’anem radiaciónilonem integracióninterpas interfaseinyektiw inyectivairis iris
106
irisaxan jalsaqib’äl
irisaxan irisaciónisospi’n isospínisotono’ isótonoisotopo’ isótopoisteresi’s histéresisitrojeni’on hidrogeniónitrojeno hidrógenoitrolisix hidrolisisitromekanika’ hidromecánicaitrometrya’ hidrotimetríaitroplaxt hidroplasticidaditropujaxan hidrofugaciónitrostatika’ hidrostáticajachel divisiblejachelil divisibilidadjachetal intercuartílicojachïk bisectarjachil partidojachilem distributivajachjuch’ vínculojachjuch’il bisectrizjachnik’aj dicotomíajachoj divisiónjachojil cocientejachojilem cortadurajachojuch’ fronterajachon jachajachonel divisorjachonel ajilab’äl numero distri-
butivosjachonem desintegraciónjachonïk disociarjachoxel dividendojaj brazadajalajb’onil espectrojalajb’onilem espectraljalajnem variaciónjalajöj conjuntos diferentesjalajöj variedadjalajöj ch’ab’äl términos genera-
lesjalajöj, k’ïy parámetrojalb’anikil sublimaciónjalb’eyal incidenciajalb’eyalem refracciónjalb’eyalil catalizadorjalb’eyanem catálisisjalïk componerjalk’atanem termomecánicojaloj cambiojalon condensadajalonel condensadorjalonem condensaciónjalonem ik’ evecciónjalonïk refractarjalowachib’äl cuerpos geométri-
cosjalsaqib’äl interferómetro
107
jalsaqil jeq’onel
jalsaqil interferometríajaluchuq’a’ dinamojaluchuq’alem electrocapilari-
dadjaluchuq’anel transductorjalwachinem compresiónjalwajilab’äl conmutativajalyas licuefacciónjama’ gammajamäl vacuidadjamemolaj disjuntojantape frecuentementejantape junajote’il constante de
proporcionalidadjaqajïk oxtz’uk triángulo, obtu-
sángulojaqajuch’ línea abiertajaqäl abiertojaqäl molaj conjunto abiertojaqäl nimajachoj abierto interva-
lojaqitz’uk ángulo obtusojaqjuch’ hipérbolajaqjuch’il hiperbólicojaqjuch’il xe’ij coseno hiperbóli-
cojaqtz’uk obtusojaru’il cantidadjarulem cuantitativa
jarupe’ tantojarusamaj cuasicuantitativajas hazjawachinem interacciónjawro’n hadrónjech’ejïk desigualdadjech’ël desigualjech’ul aisladojech’un discrepanciajech’unem desviaciónjek’etal discretojek’ob’äl telescopiojek’onel centrípetajek’öy uchuq’a’ electroimánjek’öy uchuq’a’lil electromagné-
ticajek’öy uchuq’anem gravitatoriajek’silob’äl magnetodinámicojek’uchuq’a’ magnetoeléctricojek’uchuq’ab’il gravedadjek’uchuq’alem gravitacionaljek’uchuq’alil electromagnetis-
mojek’uchuq’anem gravitaciónjelonel juch’ convergentejelonem juch’ convergenciajelonïk convergerJenr Henryjeq’onel adsorbente
108
jeq’onem jujikilem
jeq’onem adsorciónjeq’onïk adsorberjerxi’o’ herciojik positivojik’ib’äl calculadorajik’nïk calcularjik’oj cálculojikchi’ polojikchil ánodojikib’an definidojikib’an fijojikib’anem definiciónjikib’ey directajikib’itz término positivojikïl determinadojikïl directojikilem teoremajikilenel determinantejikilik postuladojikinel deterministajikiq’atayom apocromáticojikitzij condicionaljikitzij conjeturajilonïk deslizarjipero’n hiperónjiq’anem sustracciónjiq’ilem absorbentejiq’saqilem absorbenciajiq’uchuq’a’ magnético
jiq’uchuq’ab’il magnetismojojya’ hidrosolublejokaj alcance de ambos puñosjonomonika’ gnomónicajosinem rozamientojotajilanem potenciaciónjotalal pesadajotayin derivadajotayinem deducciónjotayinem derivaciónjotayinil derivablejotolem elevaciónjotowi’ coplanarjotoya’ capilaridadjowle’ jouleju’al kilopondiojub’ey diodojub’itz monomiojuch’ barrajuch’ líneajuch’ajil, ajilajuch’ recta numé-
ricajuch’il linealjuch’ilem rectajuch’tz’uj isogradajuchuy ocho millares.jujïk exactajujik tzij principiojujikilem exactitud
109
jujunïk junaper
jujunïk corresponderjujunikil correspondenciajuk’ala’ ciento sesenta millaresjuk’alperaj icoságonojuk’altz’ik icosaedrojuk’an opuesto (otro lado)juk’an tikomal elemento opues-
tojuk’anil nadirjulajper onceavojulajtz’ïk endecágonojulil aberturajulo’n gluonjumuch’ ochentajun wok’awa’ix googol, gúgoljuna’ añojuna’alal astáticojuna’etal conmensurablejuna’il anualidadjuna’uchuq’a’ homogéneojunab’an equipotentejunab’eyal directamentejunachi’ circunscritojunajote’ proporcionaljunajote’il proporcionalidadjunak’u’x concéntricojunak’ulwachin equiprobablejunakajtz’uk involutivajunakatz’uk isósceles
junakojolem equidistantejunakojolïk equidistarjunakojolil paralelajunakojolil kajtz’ïk paralelogra-
mojunakoyopa’ afocaljunalal equilibriojunalem identidadjunam igualjunam uniformejunam molaj conjunto igualesjunam oxtz’uk triángulo equián-
gulojunam oxtz’uk triángulo equilá-
terojunam retal s. igualjunamab’äl paridadjunamab’alil isotropíajunamawäch antisimétricajunamawachil hemisimétricajunamaxel indiferentejunamil asociativajunamil isótropojunamil molaj intersecciónjunamilal igualdadjunamilem equivalentejunanem amplificaciónjunanimil semejanzajunaper proporción
110
junaq’e’el k’ajimanem
junaq’e’el coincidentejunaq’e’elil isóclinajunasik’ixik palíndromojunatikïk semejantejunatikïk b’itz términos semejan-
tesjunatz’uk equiángulojunatz’ukil isógonojunatz’umalil isóbarajunawäch comúnjunawäch simetríajunawäch xe’ajilab’äl denomi-
nador comúnjunawachel congruentejunawachib’äl similarjunawachil homólogojunawachil simétricojunawachilem congruenciajunejqalem equivalenciajunejqalem absolutojunejqalem rajil valor absolutojunil ajilanïk números enterosjunila molaj conjunto unitariojunilal unitariojunilal k’ajin fracción unitariajunilal molaj conjunto unitariojunilal, yonilal, jun unidadjunilem número enterojunumaj comparable
junumanem comparaciónjunumanem igualaciónjunumaxïk compararjunwi’ extrañezajupu’ s. intersecciónjuq’o’ cuatro centenaJuru’oxtz’uk Pitágorasjuru’oxtz’ukil pitagóricajurujäq largojurukajtz’ik romboidejurunem oblongajurutz’uk cosecantejuruwachinäq láminajutuq cuarentajuwäch tipojuwachil unidimensionaljuwi’, juraqän unidadjuwinäq 20 díasjuwinäq, juk’al 20 díasjuxanil unilateraljuxb’alil rectilíneok’ajal bariónk’ajalajil diofánticak’ajib’äl fraccionario, quebradok’ajil partículak’ajim fraccionark’ajim nïm ajilab’äl fracciones
impropiask’ajimanem fraccionamiento
111
k’ajin k’ulub’enïk
k’ajin fracciónk’ajin ko’öl ajilab’äl fracciones
propiask’ak’jaloj fenómenok’alab’ajnem operaciónk’alab’ajnem ajilanem opera-
ciones matemáticask’alab’anïk operark’am cuerdak’amajin, k’amajij restark’amal descuentok’amanel sustraendok’amaxel minuendok’amel restablek’amoj restak’anb’äl parábolak’apaj mordiscok’aqatilem turbulentok’asöl q’ijob’äl reloj despertadork’atän calork’atun 8k’äy ya’ alcoholk’ayesolik trivialk’exel, tzeqelel sucesork’exelem sustituciónk’exelil representaciónk’exonem transformaciónk’exuchuq’anem rectificaciónk’ikotojuch’ paramétrica
k’ipaläj poliedrok’isamaj, etatz’uk notablek’isel finitok’isel molaj conjunto finitok’iyajilaj polidígitok’iyatz’uk polígonok’iyib’äl desarrollok’iyib’anem desarrolladok’iyil abundantek’iyilel crecientek’iyinem aumentok’iyinem incrementaciónk’o’il existenciak’ojlemal universok’ojlemalil sustanciak’ojlib’äl lugark’ojlib’alil posiciónk’olok’ïk esferak’olok’ikil esferoidek’ulaj park’ulaj, wa’ijun binariak’ulanem dualidadk’ulapaläj paralelepípedok’ulb’at límitek’ulb’atil acotadak’ulïk lemak’ulsamaj correlaciónk’ulub’elil respuestak’ulub’enïk responder
112
k’ulwachinem kajtz’ikil
k’ulwachinem contemporanei-dad
k’utb’äl modelok’utetal miembrok’utetalil armónicak’utsaqil fluorescenciak’utsolik proposiciónk’utu’ del pulgar al mediok’utunem demostraciónk’utunem encuestak’utunem etal identificaciónk’utunem ruma meqitzij demos-
tración por contradicciónk’utunïk preguntak’utunïk identificark’utuwachib’äl espectrogramak’uxuchuq’a’ átomok’uxuchuq’alil tritioniok’uxulem nucleaciónk’uxulïk nuclearka bika’on kaónka’uchuq’alil termoelectricidadkab’äl cuadradakab’eyal bicontinuakab’i’aj binominalkab’ix s. propiedad conmutativakab’lajpaläj dodecaedrokab’lajper doceavo
kab’lajtz’uk dodecágonokab’mulub’äl bimodalkach’ab’ semirrectakach’akul birrefringentekach’akulil birrefringenciakach’ich’ bimetalkach’ich’il aleaciónkachi’ catetokachojil binormalkachojmil biyecciónkajch’umil astrofísicakaji’ cuatrokajikchi’ dipolokajikchi’il bipolarkajikchil bipolaridadkajkäj juna’ año bisiestokajkajb’äl cuadrangularkajlajtz’ïk tetradecágonokajpaläj tetraedrokajper cuadriláterokajram, kajper, rukaj cuartokajramil cuartilkajset astroidekajt’ij cuatrillónkajtz’ib’al cuadricakajtz’ik rombokajtz’ïk cuadradokajtz’ikel cuadrantekajtz’ikil rómbico
113
kajtz’uk kasamab’alil
kajtz’uk cuadrokajtz’uk quadriláterokajtz’ukil cuadráticakajtz’ukilem cuadrantalkajtz’ukpaläj trapezoedrokajtz’ukul trapeciokajtz’ukulem trapezoidekajuch’ tz’uk correspondientekajuch’il bilinealkajunam equidiferenciakajunam ruchi’ triángulo isósce-
leskajunamil junamilkajunawäch isometríakajwinatz’ïk octacontágonokak’al lajpaläj pentacontáedrokak’al lajtz’ïk pentacontágonokak’eleb’äl interpolaciónkakajtz’ik bicuadradakakojolil dualkakotojuch’ catenariakakotz’olem diadakamperaj cometakamu’x ajilajuch’ plano carte-
sianokamul duplokamulil enésimakamulub’äl frecuenciakamulub’äl junejqalem frecuen-
cia absolutakamulub’äl mejunam rajil fre-
cuencia relativakamulub’alil empíricakamulun bidualkamulun tzolitzij redundancia cí-
clicakamulunem duplicaciónkamulunem iteraciónkamulunem repeticiónkamulunïk duplicarkamuxil mutuamentekanöy ulew brújulakantor cantorkanuchuq’anem magnetostric-
ciónkanulwäch, setech’util cónicakanulwachil conicidadkaperaj bilateralkaperaj bisectorkaperajil semiplanokaq’ïq’ airekaq’iq’ab’alil meteorologíakaq’iq’al oxigenokaq’iq’alem oxigenaciónkaquchuq’a’ infrarrojokarwono carbonokasamab’äl conjunciónkasamab’alil disyunción
114
kaset kotokïk
kaset semiejekasetesäq corona circularkasetesïk coronakat’ij billónkatikil cuadráticokatoriko’ catódicokatoro’ cátodokatyon catiónkatzalajuch’ convexokawäch mixtakawäch compuestokawachil bidimensionalkawachinem reversiblekawinatz’ïk tetracontágonokawitrojeno dihidrógenokaxa cajakaxe’el raíz cuadradakaxini cassinikaxlan nuk’ulem sistema caste-
llanokayi’ rujech’ijik desigualdad do-
blekayi’ ruxe’el raíz doblekayi’, kawäch dobleKelwin Kelvinkepler keplerkik’wan ki compatiblekilat quilatekiloto’n kilotón
kilowatyo kilovatiokimäch ajilab’äl clases de núme-
roskimika’ químicakiwäch etab’äl tipos de medidakiwäch juch’ clases de líneaskiwäch molaj clases de conjuntokiweyal cigüeñalklan clanko’öl, ch’utin, ruchaq’ menorkojob’alil latitudkojolem dimensiónkojolib’alil campokojolil distanciakolojel diferenciablekolojil diferenciakololil diferencialkolomb’iyo’ colombiokoloyre’ coloidekorolar corolariokorolis corioliskota’ cotakotob’äl cicloidekotojuch’ línea curvakotojuch’il curvaturakotojuch’il curvilíneokotojuch’ilem asíntotakotokaji’ cuarticakotokïk curva
115
kotosetesïk liq’il
kotosetesïk hipocicloidekotosilonem generatrizkototunun isotermakototz’uj críticokototz’uj punto críticokotz’ajil renglónkotz’okajtz’ik diamantekotz’öl horizontalkotz’olem coordenada, abscisaköw consistentekowilem densokowköw sólidokowlomp coulombkowsilonem viscosidadkowtz’uk estereorradiánKrame’ Cramerkristaloyre cristaloidekrusil cartesianokumajuch’ línea quebradakuxpite’ cúspidekwantika’ cuánticakwark quarkla’ gramola’j decilaj decalajchu’ punto decimallajel nuk’ulem, runuk’ulem la-
jujil sistema decimallajetok’al decámetro
lajetok’al decímetrolajjachil decillajk’al juna’ bicentenariolajla’ decigramolajla’ decagramolajme’t decilitrolajme’t decalitrolajper décimo (fracción)lajtikoj vulgarlajtz’ïk decágonolajuchuq’a’ dinalajuj juna’ décadalajuj saqche’ regletalajujal decenalajujil decimallajujil pir fracción decimallajujil tz’uj punto decimallajujila’ decimaleslajulew hectárealase’r láserlatino kajtz’ïk cuadrado latinoleme’t botellalen centavolewa’ legualewto’n leptónli’an planali’q ozonolinaks linacsliq’il difusión
116
liq’ilem mejunam rajil
liq’ilem fluidezliq’ilïk fluidolixa lisalomanil centralizaciónlomanil, janamlil promediolu’x luxluminotekni’a’ luminotecniamajnet’on magnetónmajnetoptika’ magnetoópticamanjachel indivisiblemank’ujaj número imparmaq’uq’ quetzal (dinero)maser másermay año de 400 díasmaya’ etab’äl medidas mayasmaya’ nik’ulem sistema mayamaya’ q’ijul etab’äl medidas de
tiempo mayamayajil hipótesisme’ajilab’äl número irracionalme’ajilatikoj antilogaritmome’al ingravidezme’alal imponderableme’etal azarme’etamanil incertidumbreme’ichin impropiame’ilob’anem irradiaciónme’uchuq’a’ débilmech’utirisanem irreducible
mech’utirisanem sordomech’utirisanem k’ajin frac-
ción irreduciblemechapïk despreciablemechaq’ incompatiblemechinal retal s. no pertenece amechoj inestablemecholchöj aleatoriomecholpaxel submúltiplomejaj momentomejalon refractariomejametro’ megámetromejïk k’utunem demostración
indirectamejikil indeterminadomejikil, meqitzij absurdomejikilem incertezamejikuchuq’a’ antiferromagnéti-
comejuchuq’alil antiferromagnetis-
momejujik indirectamejuna’etal inconmensurablemejunajil imperfectomejunam diferentemejunam distintomejunam k’iyatz’uk polígono
irregularmejunam rajil relativo
117
mejunam rajil molöy uchuq’a’
mejunam rajil valor relativomejunam retal s. no igualmejunam ruchi’ triángulo esca-
lenomejunamil inecuaciónmejunamilem irregularmejunatz’uk escalenomejunawäch asimetríamejunawachil asimétricomek’ajil antipartículamek’ajin irracionalmek’isel infinitomek’isel molaj conjunto infinitomek’ulaj imparmek’utel implícitomekanika’ mecánicamekojolil adimensionalmelil tikïk exponente negativomelil, manäq negativomenik’aj incentromenim incomplejomenimirisan decrecimientomeq’aläj nulomeq’aläj incógnitameq’uchuq’alil microondameqitzij contradicciónmerkuro’ mercuriomeruyonil dependientemesaqil amorfo
mesilojuch’ directrizmesilon rígidometrotekya’ metrotecniametunel molaj conjunto no coor-
dinablemetunun desapareadometunun inconexometz’etel saqil ultravioletametz’umalil positrónmexo’n mesónmikropisika’ microfísicamikrosonta microsondamimirasa’etal saturarmita mínimomolab’eyal anillomolaj conjuntomolaj grupomolajilab’al cardinalidadmolajilanïk mediamolb’itz expresiónmolb’itz soltz’ib’äy expresión al-
gebraicamolichinil propiedad asociativamolk’u’x moléculamolk’uxanïk molecularmolk’uxuchuq’a’ atomicidadmololem acumulaciónmolon acumulativamolöy uchuq’a’ imán
118
moltaqotzij nik’aset
moltaqotzij códigomoltïk factormoltikil cofactormoltikilem factorizaciónmoluchuq’a’ paramagnéticomoluchuq’ab’il paramagnetismomoluchuq’alem aniónmoluchuq’alil contradominiomoq’aj alcance del puñomowre’ moivremu’on muónmu’one’ muonesmul porna’ijinem racionalizaciónna’ojin racionalna’ojinem razonamientona’ojinïk racionalizarna’ojuch’ meridianona’onem nociónna’otzij criteriona’owinäq científiconab’eb’itz antecedentenab’ey primernab’ey ik’ eneronab’eyal antecesor, anteriornab’jotay primonab’jotay ajilab’äl número pri-
monab’tz’ib’ antiderivada
näj etal atípiconanometro’ nanómetronaqajan aproximaciónnaqajil pronósticonaqajinïk aproximarnaqanel aproximadonawtika’ náuticanejato’n negatónnewton newtonnewtrino’ neutrinonewtro’n neutrónnich’ramajel segunderonich’ramanel aguja segunderanijun neutronijun tikomal elemento neutronik’aj medionik’aj mitadnik’aj aq’a’ medianochenik’aj ik’ lúnulanik’aj q’ij medio díanik’aj runik’ajalnik’ajal, k’uxaj centronik’ajset hemisferionik’ajuch’ baricentronik’ajux perpendicularnik’ajuxil ortogonalnik’ajuxilem perpendicularidadnik’anel centralizadornik’aset circunradio
119
nik’asetesïk nuk’ulem
nik’asetesïk semicírculonik’asetul semiesferanik’asetulem radioactividadnik’asetulil semicircunferencianik’atz’uk llanonik’unem regladanïm grandenïm mayornïm chuwäch. . . mayor que. . .nïm nïm ajilanïk números com-
plejosnimab’eyal métodonimajachanel máximo común di-
visornimajachel mínimo comúnnimajachoj intervalonimajunam íntimonimal supremonimaläj macronimalaxel máximonimaliq’ilem Super fluideznimanem cuantificadonimanïk centrifugarnimil meganimil, jalonem dilataciónnimiläj grandisimonimilem tamaño, volumennimilem nimpimilnimirisan ampliada
nimirisanel divergentenimirisanem divergencianimirisanem progresiónnimirisanem crecimientonimirisanïk extendernimirisanïk, k’iyirisanïk aumen-
tarnimirisaxik estocásticonimnïm complejonimnïm rukokal plano complejonimonem inclusiónnimonem inducciónnimuchuq’alil super cuerdanimuk’wanem super conductivi-
dadnit’rometano nitrometanonitz’ micranitz’ramaj microsegundonitz’uchuq’a’ microamperionojnäq perigonalnojnäq tz’uk ángulo perigonalnoni’ux noniusnoto nodonowa’ novanuk’ak’aslem semidesintegra-
ciónnuk’ujuch’ regresiónnuk’ulem composiciónnuk’ulem construcción
120
nuk’ulem paranto
nuk’ulem sinodalnuk’ulem cholajil sistema numé-
riconuk’ulem k’ulaj sistema binarionuk’umolaj muestreonuk’unel integradornuk’unem programaciónojqan dirigidoojqanem rastreook’aj milésimook’al centiok’ala’ siglook’alem centigramook’alil centésimook’ame’t centilitrook’at’ij millonésimookel entranteokel tz’uk ángulo entranteokib’äl entradaokib’alil dominiookisanem aplicaciónorojrawa’ odógrafaoxajil triadaoxajilem ternaoxb’itz trinomiooxil triatesoxjunamil tricotomíaoxkulatri’s osculatrizoxlajtz’ïk tridecágono
oxmul tripleoxpaläj triedrooxsamaj trisecciónoxt’ij trillónoxtïk cúbicaoxtz’ik pirámideoxtz’uk equiláterooxtz’uk triángulooxtz’uk’al triangularoxwinaqilal sexagesimaloxwinatz’ïk hexacontágonooyo’ejqalem esperanzapa’äl verticalpa’alem, raqän alturapa’alil establepach’u’n conjugadopach’un etajuch’ eje conjugadopach’un tz’uk ángulo conjugadopaj medidapakaj agrupaciónpaläj, ruwäch carapalajtz’uk diedropalib’äl prismapalib’alil prismatoidepamil capacidad (medidas)pamil etab’äl medidas de capaci-
dadpanqaj profundidadparanto faradio
121
parenjet q’aq’al
parenjet fahrenheitpasil cinturónPaxkal Pascalpenrulo’ péndulopentowramo femtogramoper razónpera’uchuq’a’ ferromagnetismoperaj faseperaj ladoperaj sectorperaj tira, pedazo, lienzoperaj, ch’arïk parteperaj, molaj muestraperajil zonaperasaqil dióptricaperb’äl tangramperjuch’ segmentopermi fermipermon fermiónperq’ijul estaciónperset segmento (ángulo)perulew regiónpi’ pipi’on piónpiktun 3pir milipirla’ miligramopirme’t mililitropiskolin ajilanïk capicúa
piskolinïk voltearpisto’n pistónpitzkolil kilociclopitzkolinem ciclopixanil senidopolariskopi’o’ polariscopiopolarito’n polaritonpolaro’n polarónpolarowrapya’ polarografíapono’n fonónponyo foniopositro’n positrónposporolil fosforescenciapoto’n fotónpotosintesis fotosíntesispoxitroni’o’ positróniopoysewye’ poiseuilleprawster dragsterproto’n protónpunme’t litropuyaj milímetroq’a’ij senoq’ajanem ruidoq’ajanil sonidoq’ajanilem resonanciaq’alajil explícitaq’anach’ich’ cobreq’anajilab’äl inglesaq’aq’al térmica
122
q’aq’il qupijuch’
q’aq’il voltajeq’ataj manadaq’atanb’äl termómetroq’atanem cancelaciónq’atawäch comaq’atayom aberraciónq’atayon, chapayon esfuerzoq’atïk absorberq’atoj uchuq’a’ resistenciaq’atonem restricciónq’atonemil absorciónq’atotz’eteb’al contraejemploq’atöy uchuq’a’ dieléctricaq’atöy uchuq’alil aislanteq’atuchuq’a’ magnetoresistenciaq’axalem desplazamientoq’axanem transferenciaq’e’ël inclinadoq’e’elil pendienteq’ëq xaqq’equm oscuraq’equnel polarizadorq’equnem polarizaciónq’etaj el alcance de ambos brazos
unidosq’ij díaq’ijob’äl relojq’ijul período, tiempoq’ipaj pedazo como de banana
q’ob’ilel decrecienteq’ob’inïk disminuirq’ochojuch’ fractalq’ocholem torsiónq’ochon rizadaq’ochonem declinaciónq’ochuchuq’a’ plegadoq’olaj kiloq’olajal kilográmetroq’olajb’äl, tz’umalil masaq’olajers kilohercioq’olajla’ kilogramoq’olajme’t kilolitroq’oq’ óvaloq’oq’ilem elípticoq’oraj medida de masaq’ujlal arcoqa’enïk satisfacerqajnäq deficienteqajnäq ajilanïk número deficien-
teqajnäq uchuq’a’ electrodébilqasanel discriminanteqasanem decaimientoqirirel arrastreqitzij realqitzij k’o’il axioma de existenciaqum ch’ob’qupijuch’ concurrente
123
qupijuch’il raqän
qupijuch’il secantequpijuyu’ menos (signo)qupin discontinuaqupinïk cortarqupinil discontinuidadrab’ache’, jajche’, estache’ vararach binomiorach richin newton binomio de
newtonrach’ala kotojuch’ familia de
curvasrach’alajib’äl moltïk factor pri-
morachäq jachoj residuorachäq, etaltïk restorachib’il amigorachib’il ajilanïk números ami-
gosrachlajil cholanem relación de
ordenrachlajil juna’ejqalem relación
de equivalenciaraj jaj, oxraqän yardaraj jajb’äl cadenarajil preciorajilab’al Euler número de Eulerrajilab’al q’ij fecharajilajitz censorajilajuch’ Ewler recta de Euler
rajilanïk ajilanem número tras-cendente
rajilanik chojajilanem númeroperfecto
rajilanik mek’ajin números irra-cionales
rajilanik wotz’ukil número pen-tagonal
rajilem ponderadaral interésral ajilanïk subíndiceral molaj subconjuntoralal netoralal pesorama’n ramanramaj horaramaj tiemporamaj richin wawe’ tiempo localramajel horeroramajil horarioramajil aninäqramanel, aninäq aguja horeta,
aguja segunderaramq’äm millaraponel resultanteraponil resultadoraqab’alil vectorialraqak’al centímetroraqän longitud
124
raqän etab’äl retalil
raqän etab’äl medidas de longi-tud
ratab’äl rokajil barométricorax’me’t garrafónraxil humedadrayb’äl objetivorejqalem estimaciónrejqalem valorrejqalem ajilaj cifra significativarejqanem significativareleb’al kaq’ïq’ nortereleb’al q’ij esterelesanem moltïk extracción de
factoresrep llavereqän etab’äl medida de longitudretab’al q’anajilab’äl medidas
inglesasretab’al ramaj medidas de tiem-
poretab’al raqän extensómetroretab’al ulew medida agrariaretab’alil oxtz’uk trigonometríaretab’alil oxtz’ukil trigonométri-
caretab’alil rokaj barometríaretajil junilal unidad imaginariaretajuch’ junawäch eje de sime-
tría
retal signoretal símboloretal b’anem sucesoretal chaq’laxel s. menor queretal cholatzij pictogramaretal jachoj signo de divisiónretal jaloj variableretal jupu’ s. de intersecciónretal k’amaj signo menosretal meral molaj s. de no sub-
conjuntoretal meruyonil variable depen-
dienteretal nik’aperaj apotemaretal nimalaxel s. mayor queretal ral molaj s. de subconjuntoretal samaj efectoretal setejuch’ circuncírculoretal tikoj signo porretal tolan molaj s. conjunto va-
cíoretal tunaj signo másretal tunel molaj s. conjunto
coordinableretal tunumolaj s. unión de con-
juntosretal ulew área superficialretalem sesgoretalil metría
125
retalil rik’in
retalil muestralretaluxil covarianzaretamab’alil ajilanem matemáti-
caretamab’alil b’eyalil lógicaretamab’alil ch’ajch’ojil crista-
lografíaretamab’alil eta’uchuq’a’ calo-
rimetríaretamab’alil jalajb’onil espec-
trografíaretamab’alil jek’uchuq’a’ mag-
netostáticaretamab’alil k’uxuchuq’a’ ato-
místicaretamab’alil kajulew cosmolo-
gíaretamab’alil q’ajanil acústicaretamab’alil silonem cinemáticaretamab’alil silouchuq’a’ cinéti-
caretamab’alil tz’intz’o’uchuq’a’
electro ópticaretamab’alil tzij estadísticaretamab’alil uchuq’a’ estáticaretamab’alil uchuq’alil termodi-
námicaretamab’alil ya’ oceanografíaretamab’alil yuquchuq’a’ dina-
mometríaretamaba’lil q’ajanil ultrasónicaretatzij argumentoretawäch geometríaretawachib’äl, jachetal sextanteretawachil geométricaretawachil chuq’ punto geomé-
tricoretmolaj eventoretsamaj meruyonil eventos de-
pendienteri’ilem, rukojolil dispersiónri’j ch’ich’ óxidorichi’il polaridadrichin jachonel divisor propiorichinil jachil propiedad distribu-
tivarij exterior, externorij ajilatikoj cologaritmorij ilonel cámararij juch’ cóncavorij tikomal elemento inversorij tz’uk ángulo externorij tz’uk opuesto (ángulo)rijilem inversamenterijinem inversiónrik’a’etal varianzarik’in jub’a probabilidadrik’in
126
rikisib’äl ruchanil tz’uk
rikisib’äl últimoro’ quinto (grado)ro’ ik’ mayorojqan pirjuch’ segmento dirigi-
dorokaj atmósferarokajil atmosféricorokisaxik aplicablerokixaxik aplicadarolomab’äl mediatrizroloman medianoromana’ romanaronojel generalronojelil generalizarropinem cuantorox tercerorox ik’ marzoroxk’alil ch’utiramajroxram terciorub’anikil estructurarub’anikil cholajil forma ordina-
riarub’anikil ronojel forma generalrub’elej novenorub’elej ik’ septiembrerub’ey caminorub’eyal Eratosten criba de Era-
tóstenesrub’eyal k’ulaj operación bina-
riarub’eyal Kramer regla de Cra-
merrub’eyal nimirisaxik proceso es-
tocásticorub’eyal retamab’alil tzij esta-
dística inferencialrub’eyal samaj algoritmorub’eyanil fórmularub’eyanil Ewler fórmula de Eu-
lerrub’eyanil ronojel fórmula gene-
ralrub’eyasamaj ri jachoj algorit-
mos de la divisiónrub’ixikil descriptivarub’ixikil retamab’alil tzij esta-
dística descriptivaruch’akul cuerporuch’akul retawachil cuerpo
geométricoruch’arik waqwäch partes del
cuboruch’ob’ik retawäch geometría
analíticaruch’utinisanem ajilanïk nota-
ción científicaruch’utirisaxik redondeoruchanil tz’uk goniometría
127
ruchaq’ al rujuch’ cholwäch
ruchaq’ al libraruche’ cholwäch diagrama de ár-
bolruche’el, ten columnaruchi’ extremoruchi’ q’oq’ elipseruchi’ q’oq’il elipsoideruchi’ saqil difracciónruchi’ tz’uk polarruchob’onem ajilanïk análisis
matemáticoruchob’onem cholajil análisis
numéricoruchojmil ruchojmilalruchojmilal raqab’äl dirección
del vectorrucholajem k’iyatz’uk teseladorucholajil secuenciarucholajil sistemáticorucholanem cuentarucholwäch Venn diagrama de
Vennruchuq’a’ fuerteruchuq’a’ aq’al energía térmicaruchuq’a’ na’onem fricciónruchuq’a’, koch’onem capaci-
dadruchuq’a’lil densidadruchuq’alem impulso
rujachoj tunub’itz división depolinomios
rujachoj jub’itz división de mo-nomios
rujachoj k’ajin división de frac-ciones
rujachoj lajulil división de nú-meros decimales
rujachoj pirjuch’ división de unsegmento
rujachoj tz’uk división de un án-gulo
rujachonem kab’i’aj distribu-ción binominal
rujachonem kamulub’äl distri-bución de frecuencias
rujalik mantisarujech’ejik oxtz’uk desigualdad
del triángulosrujech’umen chijun desviación
estándarrujech’umen molajilanïk des-
viación mediarujik jalajnem variación directarujik junaper proporción directarujotolem tz’uk ángulo de eleva-
ciónrujuch’ cholwäch diagrama de
barras
128
rujuch’ tzoliwachib’äl ruk’u’x tzalajuch’
rujuch’ tzoliwachib’äl línea dereflexión
rujuch’il cholwäch diagrama delíneas
rujuk’al vigésimorujulaj undécimorujulaj ik’ noviembrerujulajuj decimoprimerorujunamil jaqjuch’ ecuación de
la hipérbolarujunamil juch’il ecuación de la
rectarujunamil juch’ulil ecuación li-
nealrujunamil junamilem ecuación
equivalenterujunamil k’ajib’äl ecuación
fraccionariarujunamil k’ajin fracción equi-
valenterujunamil k’anb’äl ecuación de
la parábolarujunamil kab’i’aj ecuación bi-
nominalrujunamil katikil ecuación cua-
dráticarujunamil kutamil ecuación ra-
dicalrujunamil ruchi’ q’oq’ ecuación
de la elipserujunamil setejuch’ ecuación de
la circunferenciarujunamil soltz’ib’äy ecuación
algebraicarujunamil sutinel ecuación re-
dundanterujunamil tikilem ecuación ex-
ponencialrujunamil tz’ib’al ecuación lite-
ralrujunamil yoq’oyïk ecuación lo-
garítmicarujunilal característicarujunilal xo’al unidad de militarrujunumanel uchuq’a’ electros-
táticaruk’amaj k’ajin sustracción o
suma de de fracciónruk’amaj lajujil resta de núme-
ros decimalesruk’iyinem kamulub’äl modaruk’ojlemal entornoruk’u’x patrónruk’u’x ajilanem fundamentalruk’u’x ajinanïk aritméticaruk’u’x q’olajb’äl centro de gra-
vedadruk’u’x tzalajuch’ diagonal prin-
129
ruk’uxal runuk’ulem etab’äl lajujil
cipalruk’uxal nucleidoruk’uxal núcleoruka’n secundariaruka’n segundoruka’n k’uxuchuq’a’ subatómi-
caruka’n tzalajuch’ diagonal se-
cundariarukab’ ik’ febrerorukab’alaj decimosegundorukab’laj docenarukab’laj ik’ diciembrerukaj ik’ abrilrukamulunem waqwäch dupli-
cación del cuboruki’il saborrukojol alternadorukojolem dimensionalrukojolil espaciorukojolil etal espacio muestralrukojolil siloj amplitudrukokal planorukolojil molaj diferencia de
conjuntosrukolojil nimirisanem pa
ruk’u’x ajilanïk diferencia deuna progresión aritmética
rukolojil raqab’äl diferencia de
vectoresrukotz’olem yuqtz’uk coordena-
das rectangularesrulaj décimorulaj ik’ octubrerulajulal xo’al decena de millarrulewal árearulewal geográficoruna’otzij jachelil criterio de di-
visibilidadrunik’ajal medianarunik’ajalem1 semirunik’al oxtz’uk centroiderunimab’eyal ulewachib’äl mé-
todo de exhauciónrunimal al, arowa arrobarunimersaxik tikilem crecimien-
to exponencialrunimil homoteciarunimilem escalarunimilem b’i’aj escala nominalrunimilem cholajib’äl escala or-
dinalrunojisaxik ri kajtz’uk comple-
tar el cuadrorunuk’ujuch’ regresión linealrunuk’ulem b’itz tipificaciónrunuk’ulem etab’äl lajujil siste-
ma métrico decimal
130
runuk’ulem q’anchi’ rusetech’util Permat
runuk’ulem q’anchi’ sistema in-glés
rupaläj cararupalb’al posicionalrupalib’al tz’uj colinealrupam contenidorupam internorupam kotojuch’ concavidadrupam q’ab’aj cuartarupam setesïk circuncentrorupam tz’uk ángulo internoruperaj cholwäch diagrama de
sectoresruq’a’ tz’uk hipotenusaruq’a’, retamab’alil ramaruq’ajanil uchuq’aya’ hidro-
ácusticaruq’ijob’al q’ab’aj reloj de pul-
seraruq’ijob’al xan reloj de paredruq’ujlal q’a’ij arcosenoruq’ujlal xe’ij arcocosenoruq’ujlal xeq’a’ arcotangenteruqajb’al ocasoruqajb’al kaq’ïq’ surruqajb’al q’ij oesteruqasanem tikilem decaimiento
exponencialruri’ilem cholwäch diagrama de
dispersiónrusachoj junejqalem error abso-
lutorusachoj mejunan rajil error re-
lativorusamaj papelrusamaj achjaloj dependencia
funcionalrusamajilem mapeorusamajixik funciónrusamajixik k’iyilel función con-
tinuarusamajixik k’ulb’atil función
acotadorusamajixik kawäch función
compuestarusamajixik pa jotolil función
convexarusamajixik piyektiw función
biyectivarusamajixik soltz’ib’äy función
algebraicarusamajixik wa’ix función cerorusamajixik xejuch’ función
cóncavarusamajixix jotayinil función
derivablerusetech’util Permat cónica de
Fermat
131
rusilonem liq’il ruwi’ q’ab’aj
rusilonem liq’il hidrodinámicarusilonem uchuq’alem electro-
dinámicarusolik soluciónrusoltz’eb’ay k’ajin fracción al-
gebraicarutajinem Piwnans sucesión de
Fibonanccirutaqotzij xe’ij ley de cosenosrutata’ alal toneladarute’ alal quintalesrutikik cholajil coeficiente nu-
méricorutikoj lajujil multiplicación de
números decimalesrutikojil k’isamaj producto nota-
blerutikojil soltz’ib’äy producto al-
gebraicorutikomal junalem elemento
identidadrutikomal junawachil elemento
simétricorutunaj lajujil suma de números
decimalesrutunuj mek’isel integralrutunutz’ik tz’uk ángulo adya-
centerutz’aqat b’anikilem condición
suficienterutz’aqat kotojuch’ convexidadrutz’aqatb’al richin jun molaj
complementario de un conjuntorutz’aqatb’al tz’uk ángulo com-
plementariorutz’aqatil completadorutz’umalil físicorutza’m ápicerutza’m etal escuadrarutzijoxikil a priorirutzijoxikil tz’eteyom a posterio-
rirutzil arreglorutzil correcciónruwa tunuj totalruwa’ q’ij solarruwäch anchuraruwäch claseruwach’ulew terrestreruwachib’äl juch’ gráficaruwachin tikoj potencialruwaq sextoruwaq ik’ junioruwaqxaq octavoruwaqxaq ik’ agostoruwi’ simaruwi’ superiorruwi’ q’ab’aj pulgada
132
ruwi’ tikoj silojil
ruwi’ tikoj residuoruwi’il excesoruwilem residualruwuq séptimoruwuq ik’ julioruxalq’at ajilab’alil cruz numé-
ricaruxe’ matrizruxe’ tz’uk adyacente (ángulo)ruxe’ tz’ukil alternoruxe’, kutamil radicalruxe’, palib’äl baseruxe’el origenruya’al líquidoruyo’n independienteruyo’n retsamaj eventos inde-
pendientesruyon monótonaruyonil unicidadsachoj errorsachöy yas escapesamaj trabajosamajel operadorsamajib’äl dispositivosamana’oj artesaqapwäq platasaqche’, juch’ub’äl, rub’eyal re-
glasaqil luz
saqiläj candelasaqilal dioptríasaqilem luminosidadsaqinem luminariasaqk’ojlemal anisótroposaqk’ojlemalil anisotropíaselaj pedazo redondoselta celdaselyus celsiussenoytal senoidalsetaj círculo, redonodseteb’äl compásseteb’äl toroseteb’alil toroidesetech’ut conosetejuch’ circunferenciasetël circularsetesïk círculosetesurib’äl órbitasetesurib’alil orbitalsi’emen siemenssib’ibäl evaporímetrosib’il vaporsib’ilem vaporizaciónsib’inem evaporaciónsib’inemil ebulliciónsilob’äl dinámicasiloj ondasilojil ondulatorio
133
silokaq’ib’al tikïl
silokaq’ib’al aerodinámicasilolem ondulaciónsilon latentesilonel onduladorsilonem acciónsilonem movimientosilöy k’uxuchuq’a’ electrolumi-
niscenciasima cimasirisïk esféricosisoyte’ cisoidesolaj vueltasolïk despejarsolikil premisasolito’n solitónsolk’ayewal programasoloj procedimientosolonem conclusiónsoltz’ib’ álgebrasoltz’ib’il algebraicasoluchuq’a’ diatérmanosotojuch’ linea espiralsowreyektiwa sobreyectivastantar standardsu’t girosurin uchuq’a’ hidroelectricidadsurinem nutaciónsurinem rotaciónsurinem traslación
surinem tz’uk ángulo de rotaciónsurinïk trasladarsuripwäq monedasurisilonem espínsuritz’uk revoluciónsurkum mas (signo)surkun espiralsutinel redundantesutinem circulaciónsutz’ por (signo)t’ij millóntajinem sucesióntale’s talestales thalestalunem disipacióntalunem emisióntanaj grupotananem inflexióntaqonem comisióntaqotzij leytaqotzij jalwajilab’äl ley conmu-
tativatawu tautera teratesla’ teslatewk’atanil temperaturatikel multiplicabletikïk doblartikïl coeficiente
134
tikilem tusaj, pisaj
tikilem exponencialtikirel funcionaltikoj multiplicacióntikojil productotikojin, tikojij multiplicartikojinel multiplicadortikojixel multiplicandotiköl factorialtikolem multiplicidadtikomal elementotikomalil elementaltikonem amplificacióntiköy exponenteto’ïk apoyoto’onem recurrenciatojtob’äl experimentotojtob’enïk comprobacióntojtob’enïk evaluartojtob’enïk pruebatolan vacíotolan molaj conjunto vacíotorke torquetun 400 díastunaj sumatunaj ajilanïk, Piwnans fibonac-
citunajel sumandotunajin, tunajij sumartunel sumable
tunel molaj conjunto coordina-bles
tunijunam kajtz’ïk cuadradomágico
tunu’n combinadotunub’äl enlacetunub’alil combinatoriatunub’itz polinomiotunub’itzil polinómicatunuchuq’a’ diamagnetismotunuj adicióntunuj unióntunujuch’ trazatunujunam mágico (cuadrado)tunuk’ulaj cerraduratunuk’uxal termonucleartunumolaj unión de conjuntostunun ligadotunun unificadotununel aditivotununel colisionadortununem clausuratununem cohesióntunuset discotunutz’uk suplementariotunuwäch mosaicotunuwachil aristatunuwachinäq seccióntusaj, pisaj rimero de tortilla
135
tuwi’k tzakaj
tuwi’k cerrado el puño y levanta-do en pulgar
tuwo tubotz’aj choquetz’alajil tabla numéricatz’alajilanïk tablatz’apäl cerrado (conjunto)tz’apäl molaj conjunto cerradotz’apijuch’ línea cerradatz’apijuch’il contornotz’aqalem coplanariotz’aqamanel tz’ujilal radio focaltz’aqaramanel, nik’aset radiotz’aqät completo, exactotz’aqät, junil enterotz’aqatb’äl complementariotz’aqatil complementotz’eteb’äl ejemplotz’eteb’äl jalonem acelerógrafotz’eteb’alem alteracióntz’eteb’alil oculartz’etel visibletz’etewachib’äl microscopiotz’etewachil catadióptricotz’etïk vistatz’etob’äl lentetz’etonel detectortz’etonel observadortz’etonem observación
tz’ib’ caráctertz’ib’a’uchuq’a’ magnetógrafotz’ib’a’uchuq’ab’äl magnetóme-
trotz’ib’al literaltz’ib’an inscritotz’ib’ana’oj teóricatz’ik vérticetz’ik tz’uk ángulo vérticetz’ilin, tilin etal campanatz’intz’ojil brillotz’intz’ojil luminosotz’intz’ojnem fulguracióntz’intz’ol radiantetz’intz’uchuq’a’ flujotz’itaj jub’atz’ujil focotz’ujilal focaltz’uk ángulotz’ukil angulartz’ukub’al ortotz’ukuchoj ortonormaltz’ukutz’uj ortocentrotz’ukuwachib’äl holografíatz’umalil, ch’a’q materiatz’umalinem materializacióntz’umasaqil fluorescentetza’aqatisanïk agregartzakaj cocida
136
tzalajuch’ uk’wasilonem
tzalajuch’ diagonaltzalamab’äl geoplanotzalan oblicuatzalan juch’ línea oblicuatzapinem clausurativatzaqatz’umalil antimateriatzaqonem caídatzaqöy uchuq’a’ exoenergéticotzatzil casquetetzeqaj racimotzeqmab’äl osciloscopiotzeqmanem oscilacióntzib’an tz’uk ángulo inscritotzijol paradojatzijolem determinísticotzijonem discusióntzolijem recíprocotzolinem reflexivatzolitzij cíclicatzoliwäch espejotzoliwachib’äl reflexióntzub’aj montículo de hierbastzuyaj puñouchanab’alil goniométricauchuanab’äl goniómetrouchuq’a’ fuerzauchuq’a’ gradouchuq’ab’äl bateríauchuq’ab’äl q’ij célula
uchuq’ab’il energíauchuq’ach’ich’ galvánicouchuq’al eléctricauchuq’alel electricidaduchuq’alem electrizaciónuchuq’alem ionizaciónuchuq’alem tensiónuchuq’alil excentricidaduchuq’alil termologíauchuq’asaqil fotoeléctricauchuq’asaqilal fotoelectrónuchuq’asaqilem fotoelectricidaduchuq’aya’ hidráulicouchuq’ok’al centígradouk’a’etal paréntesisuk’alil corchetesuk’wab’äl convecciónuk’wab’äl uchuq’a’ galvanóme-
trouk’wanel conductibleuk’wanel ch’ich’ conductoruk’wanel uchuq’a’ conductime-
tríauk’wanelil conductanciauk’wanem conducciónuk’wanemil conductividaduk’wanöy conductivouk’wanöy q’ajanil hidrófonouk’wasilonem corriente
137
uk’wöy uchuq’a’ wo’il
uk’wöy uchuq’a’ circuitoulew agrariasütz buenoutziläj óptimautzilem optimizaciónuxlanem reposowa’ire’ bairewa’ix cerowa’us gausswachib’äl figurawachib’äl imagenwachib’alem topológicowachib’alil topologíawachib’alinïk copiarwachil ópticawachilem anchowachin tikoj potenciawachin jotayinwachinäq grafowachinaqil tridimensionalwachinem superficiewanach banachwaqajil dadowaqil hexawaqjuch’b’äl escalímetrowaqlajtz’ïk hexadecágonowaqpaläj hexaedrowaqpaläj ortoedrowaqraqän, q’ab’äl braza
waqtz’ïk hexágonowaqtz’ukil hexagonalwaqwäch cubowaqxaqlajtz’ïk octadecágonowaqxaqpaläj octaedrowaqxaqper octantewaqxaqtz’ik octágonowaset diámetrowatyo vatiowawe localwaye’s bayeswe’n vennweb’er weberwekerel becquerelweqaj etapaswertrant bertrandweta betawi’ajil excesivowi’opisika biofísicawinäq 20 diaswinaqel nuk’ulem sistema vige-
simalwinaqilal vigesimalwinaqilem poblaciónwinomika binómicawisika’ físicawit bitwiyektiwa biyectivawo’il por ciento
138
wo’o’ juna’ xolem
wo’o’ juna’ lustrowo’o’ k’ipaläj platónicoswo’olil pentawok’ hectowok’aj quintowok’alil centenawok’alil xo’al centena de millarwok’alper percentilwok’altz’ïk hectágonowok’etak’al hectómetrowok’la’ hectogramowok’me’t hectolitrowolajpaläj pentacaedrowolajtz’ïk pentadecágonowolil porcentajewoltyo voltiowopaläj pentaedrowopalib’äl pentaprismawos gaseosowoso’n bosónwotz’uk pentágonowotz’ukil pentagonalwrawito’n gravitónwray graywuqil heptawuqlajtz’ïk heptadecágonowuqtz’ïk heptágonowuqtz’ukil unicursalwuquq’ij semana
wyela bielaxa’r vasoxak pasoxakajilan consecutivoxakajilan tz’uk ángulo consecu-
tivoxakil rangoxakilem jerarquíaxalq’at cruzxanil lateralxe’ajilab’äl denominadorxe’el raízxe’ij cosenoxe’il radicandoxejuch’ cóncavaxeq’a’ tangentexeq’alil tangenciaxetz’uk capazxich’oj problemaxilaj pedazo de cosas pequeñas
sólidas como astillasximonem adhesiónxinkroto’n sincrotrónxo’a’ milenioxo’al millarxo’etok’al kilómetroxokonil número negativoxolajil mixtoxolem combinación
139
xolïk yutz’uk
xolïk diluirxolïk fusiónxoljuch’ mixtilíneoxoloj mezclaxolpaxel múltiploxolwäch k’ajin fracción mixtaxototz’uk oblicuánguloxtokex stokesxulu’ ach’alil correlación inversaya’ aguaya’il electrólitoya’l redya’oj colocaryakb’äl silowachib’äl magnetos-
copioyakonem conservaciónyaktz’umalil confinamientoyalan intensidadyas gasyastz’umalil plasmayasya’ hidrocarburoyija’ gigayo’x gemeloyojtajb’äl cromáticayojtajb’alil cromatismoyojtajilem deformación
yojtajinem descomposiciónyojtajinem pa moltïk descompo-
sición en factoresyojtajinïk descomponeryojtajya’il electrólisisyojtanem aniquilaciónyojtasamajib’äl electrolíticayoköl aq’al dilatación térmicayonajilanïk, jantape constanteyonitz’uk radiányoq’oyïk logarítmicayoq’oyïk kotojuch’ curva logarít-
micayujunem interferenciayunq’utul palancayupaj instante, cerrar y abrir de
ojoyuqtz’uk rectánguloyuqtz’ukil rectangularyuqüy agudoyuquyïk oxtz’uk triángulo acu-
tánguloyutz’itz’el elásticayutz’itz’elil elasticidadyutz’uk ángulo agudo
140
RETAMAB’ALIL WINÄQkolon chuqa’ k’ak’a taq tzij
ab’äj piedraach’ala’il familiaach’alal familiaach’alalri’ïl familiarachalka’n concuña de mujerachib’il compañera/oachijilom esposoachk’as codeudorachk’ayij centro comercialachk’ulujay vecinosachochilri’ïl ambiente hogareñoachpopochin capitán (X.59)achsamaj rejqalil ach’alalri’ïl
obligaciones de la familiaaj juk’an tzij término extranjeroaj palow animal marino
ajalaxel aborigenajalwäch escrutinioajanel carpinteroajawal regidor (C.479)ajawilaj ajawalajch’ame’y, ajch’ami’y alcade
auxiliarajcha’i’, ajlab’al soldado
(C.479)ajcha’ib’äl destacamento solda-
dosajik’ servidumbreajik’ k’as fiadorajilanel contadorajilatal, ajpatan cofradía (S.36)ajk’as, okxaninel deudor
141
ajk’ot asumache’
ajk’ot escultor, talladorajkiq’a’ derechaajkiq’a’ ch’ob’ partido de dere-
chaajlab’äl ejércitoajlab’äl guerrero, ejército militarajlab’äl jay zona militarajmir mecánicoajmuqche’, nachanel espíaajna’oj artesanoajpop autoridadajq’än ulew alfareroajq’opasit orfebreajsamajay oficinistaajse’öl, ajmuxanel marinero, na-
veganteajtij, tijonel profesorajtiko’n agrónomoajtz’aq albañilajtz’ib’ secretario/aajwatas, ilinel, ajb’anöy
q’utu’n cocineroajxet olla de tres asasajxik’, tz’ikina’ avesajyuq’ obispo, clero, pastoralajil (h) libertad democráticaalajil b’anob’äl precolombinaalib’ätz nueraalinam suegro (de mujer)
alite’ suegra (de mujer)alk’walaxela’ hijosamaq’ comunidadamaq’ patriaamaq’el patriotaamaq’el chuqa’ tinamitalil na-
cionalidad y civismoamaq’el, tinamitalil, winaqi-
rem nacionalidad, civismo, so-ciedad
ana’, anab’om hermana (de hom-bre)
anitz’ib’ taquigrafíaanitz’ib’awuj cuaderno de taqui-
grafíaapenab’äl canoaaq’a’l carbónaq’e’n bateaaq’ën, aqe’n tolaq’ijikïk ventilaraq’om lob’ facultad de medicinaaq’omabäl jay centro de salud,
hospitalaq’omanel doctor, médicoaq’omq’ayïs planta medicinalaqa’etz’anib’äl cancha de balom-
piéaqawäl ganado porcinoasumache’ azumanche
142
ati’t, atitaj ch’ijonïk
ati’t, atitaj abuelaawäj ganadoawajb’äl ganaderíab’aluk cuñado de hombreb’anb’äl jay taller, oficina (S.56)b’anob’äl historiab’anob’äl lob’ facultad de histo-
riab’anöy xajab’ zapateroB’eleje’ K’at Beleje CatB’eleje’ Tz’i’ Beleje Tzib’eya’ palow corrientes marinasb’eyajen viajeb’eyal na’oj normas de conductab’ix cantob’ixamaq’ himno nacionalb’ojo’y ollab’olosaqib’äl candela eléctricab’on pinturab’onijuxb’äl, juxb’äl marcadorb’onil colorb’onin perwuj cartel, aficheb’onin wuj lámina ilustrativab’oniwuj libro para colorearb’ontz’ib’ab’äl crayonb’ot lámina de techob’otch’in lámina de zincb’otjay lámina duralitab’otsäq lamí luz
b’ulb’u’x ya’ manantial, naci-miento de agua
ch’ab’äl chi’ch’ab’alel doctrina (S.73)ch’ab’alela’ cristianach’ab’alil oración, comunicaciónch’ajch’ojirisanem aseoch’ajch’ojirisanïk asearch’akät sillach’akonïk conquistarch’aron si’ leña rajadach’at camach’atal mesach’attz’ib’ab’äl escritorioch’ek atitaj, mokoyaj tatarabue-
lach’ek iyaj tataranieto/a (de mu-
jer)ch’ek mama’aj, numok tatara-
bueloch’ek mamaj tataranieto/a (de
hombre)ch’ich’ hierroch’ich’ib’äl tz’ib’ máquina de es-
cribirch’ich’inel, ajk’amach’ich’ pi-
lotoch’ijo’ esfuerzoch’ijonïk esforzar
143
ch’ob’ na’ojil chitüy ajq’attzij
ch’ob’ na’ojil partido políticoch’ob’oj nociónch’ojib’äl derechoch’ojikïk protestarch’ojinem derechoch’okeb’äl cho’m instrumento
para camaronearch’uku’y, ch’ikuy chicharrach’uti’al sobrinos/a (de mujer)ch’utik’ajol sobrino (de varón)ch’utitata’aj tíoch’utite’ej tíach’utiwuj cuaderno de notascha’onem votacióncha’oxel candidatochaj cenizachäj ocotechajilem mulül partido conserva-
dorchajinel fiscal, guardiánchajinel potz’ guardaespaldaschajinem cuidadochajinïk cuidarchajinïk protegerchakäch canastochampomal gobiernochampomal patan servicios co-
munitarioschampomal potz’ policía nacio-
nalchampomal saqil alumbrado pú-
blicochampomal tijob’äl escuelas pú-
blicaschampomanel gobernantechaninem prontitudchapb’äl kär para pescarchaq’alaxel hermano menor (del
mismo sexo)che’ madera, palo, árbolche’ab’äj estelache’amaq’ árbol nacionalche’wuj cartapaciocheq’ayïs vegetalescheq’ayïs chuqa’ chikopi’ flora
y faunacheq’ayïs/che’al florachij awäj ganado ovinochikopi’ faunachiro’y olla pequeñachitüy ministeriochitüy ajmeb’ ministerio de eco-
nomíachitüy ajpokob’ ministerio de de-
fensa nacionalchitüy ajpwaq ministerio de fi-
nanzaschitüy ajq’attzij ministerio de
144
chitüy ajsamaj jalwachij
gobernaciónchitüy ajsamaj ministerio de tra-
bajochitüy ajtij ministerio de educa-
ciónchitüy ajtiko’n ministerio de
agriculturachitüy ajtzij ministerio de comu-
nicacioneschitüy b’anob’äl, etz’anib’äl
ministerio de cultura y deporteschitüy winäq ministrocho’m camaróncholb’äl agendacholk’aslemal constitución polí-
ticacholq’ij calendario sagrado mayacholwuj, wujb’äl bibliotecachoy laguna, lagochun calchuxtäq tob’äl recursos materia-
lesecha’m cuñado de mujereleb’äl/elem salidaelesanïk derogarelqajb’äl q’ij suroesteetamab’äl conocimientoetamab’alil cienciasetamanïk aprender
etamatel popularetok’al metroetz’anib’äl canchaetz’anib’al ruwäch jay patio de
recreoewäl contrabandoewanel contrabandistaeyaj lob’ facultad de odontologíaib’il fundar (S.123)ichimoloj sector privadoichtijob’äl colegioika’ primoilinel/ilib’äl alimenticiainup ceibaitzkolinem tijonïk ciclo educati-
voixajawal reinaixajpop lidereza, consejeraIximulew Guatemalaixjayilom esposaixna’m ixnam cuñada de varóniy mam nieta nieto (de mujer)jachwujunel carterojak’ak’enïk ambiciónjalajöj taq ch’ab’äl términos ge-
neralesjalpaki’ emigrar (S.149)jalpakinem emigraciónjalwachij trueque
145
jam kajuch’wuj
jam bolsajamajpop monarquíajamalil libertadjamt’im bolsa plásticaji’ätz yernojik’ib’anel juezjik’ib’anel q’atöy tzij juez de
pazjik’ib’anel sujunïk juez de pri-
mera instanciajina’m suegro (de varón)jite’ej suegra (de varón)jolosimaj tachuelajuch’ líneajuk’an (kaxlan) internacionaljunawäch, junawi’ democraciajuyu’ cerrojuyu’ jay casa ruralk’ajab’äj cementok’amach’ich’ alambrek’amajay direcciónk’amasaqil corriente eléctricak’amöl b’ey autoridadk’amöl b’ey director/ak’amöl b’ey ajpopk’aqowäch, cha’oj elecciónk’aqwäch sufragio (voto)k’ara’ balcónk’aslemalil seres vivos
k’atïk incendiok’ayib’äl tiendak’ayij kaxlan wäy panaderíak’ayij, k’ayinïk comerciok’ayinel vendedork’ïm pajak’iyal quórumk’iyb’anoj industriak’iyirisanem desarrollok’iyirisanem pwaqil desarrollo
económicok’ot esculturak’oton ya’ k’wa’k’oxtun templosk’oxtun jay templo mayak’ulb’a’t mojónk’ulk’üt educaciónk’ulub’ïk, k’ulanem matrimoniok’utunel pwäq cobradork’utunem enseñanzak’utunem, tijonem instrucciónk’wajonem, tilqasa’s armoníaka’ piedra de molerkajalo’s losaKaji’ Imox Cají Imoxkajsetaj, molajay cuadrakajtz’ukwuj cuaderno de cuadrí-
culakajuch’wuj cuaderno de doble lí-
146
kamelal mepab’al
neakamelal humildadkamelanïk ya’onïk q’ij respetarkaq’ijinem ventilaciónkaqab’ey callekär peceskaxlani’, q’eqa’ criollos, mesti-
zoskej caballokej awäj ganado equinokelb’äl espátulakelonel, b’oninel pintorkelonïk, b’onïk pintarkelowuj cuaderno de dibujokem telarkikotemal felicidadkiq’ayïs chikopi’ forrajerakiq’ij te’ej día de la madrekiq’ij tijonela’ día del maestrokök tortugakolb’äl, elesab’äl, kolob’eb’äl
libertad de cautiveriokolna’ojil emancipación políticakolob’äl refacciónkotz’amaq’ flor nacionalkotz’ib’äl jardínkuchto’onïk asistencia socialkumatzin wuj códiceskuqulib’äl escenario
lab’abäl saqaset zona de guerralab’al guerra, cosas que se hacen
a la ligeralab’al militarläq taza, tazones, platos, etc.laq’ab’enïk habitarlaq’apub’äl tenaza, pinzalaqam banderale’ pisolemïk literaturalemow vidriolik’b’äl k’är atarrayitalo’s olla para repartirlob’ facultadluch’tz’aläm pizarrón de fórmicamajonïk conquistar, invasiónmalb’äl kär instrumentomam nietomama’a’ soberanos (S.263)mama’aj abuelomama’al antecesormama’al héroe maya (S.2636)maman sucesor (S.263)mamaxe’ jotaytilmasewal plebeyo (S.263)matawal, trasma’y atarrayamaya’ taq mama’al personajes
mayasmepab’al rebelión
147
mes, q’ayïs okib’äl säq/oksäq
mes, q’ayïs basurametik’u’x laicamirjuku’ nave, barcomolaj ch’ob’ partido políticomulül jamalil ch’ob’ jamalilmun teleche’na’ojil, tz’intzöj artena’ojinïk artesanía (k’)na’onel sabio (S.284)na’onem capacidad mentalnab’ey b’eyajem primer viajenab’ey ruk’u’x primero básiconab’ey rupalb’al primero prima-
rianab’ey rupalb’al tijonïk educa-
ción primarianachanem expediciónnajachaq’ primo menor (del mis-
mo sexo)najana’ prima de hombrenajnimal primo mayor (del mis-
mo sexo)najxib’al primo (de mujer)ni’k insecto, nigua, jejénnik’amulül, nik’ach’ob’ partido
centristanik’onel inspectornik’onel supervisornik’onïk supervisar
nima’amaq’ patrianima’amaq’ repúblicanimab’äl k’u’x religiónnimachitinamït, nimamolajay
colonianimajay salanimak’uxb’äl seminario (religio-
so)nimalaxel hermano mayor (del
mismo sexo)niman tzij disciplinanimaq’ijunem celebraciónnitz’tzub’äl microscopionojk’ay comercializaciónnojk’ay lob’ facultad de ingenie-
ríanuk’inïk reformar (C.475)nuk’ulem reformanuk’ulem sistema denuk’unel coordinadornuk’unel samajela’ personal de
administraciónnuk’usamajel administradornuk’usamajel coordinadorochochibäl direcciónochochil hogarochochilri’ïl medio hogareñookib’äl entradaokib’äl säq/oksäq ventanas (k’)
148
okisab’äl qajonel
okisab’äl creencia (S.294)okxan k’asoto’ob’äl bondad (S.295)Oxib’ Kej Oxib Kejoyowal, nimamolajay revolu-
ción, batalla (S.138)pach’un tzij poemapach’unïk declamar, trenzarpak’ach cucharónpatz’än caña de milpapaxinab’äj, murab’äj piedrínperwuj cartulinapey contrato (S.307)pi’q olotepitzkolinem ciclopokob’ escudopokob’amaq’ escudo nacionalpopob’äl palacio (C.390)popob’äl tzij cabildo, ayntamien-
to (C.80)popolinem, molojri’ïl sesión,
reuniónpopolinïk sesionarpoponel consejero (S.315)poqonaläj cruel, repulsivopoqonanel piratasporon xan ladrillopotz’ policíapub’anem erupción
pwaqil economíaq’ab’i’etz’anib’äl cancha de ba-
loncestoq’anapwaq oroq’aq’anel poderosoq’aqaq’o’l petróleoq’atajay apartamentoq’atb’äl tzij juzgadoq’atb’äl tzij municipalidadq’atöy amaq’ poder judicialq’atöy tzij abogadoq’atöy tzij alcaldeq’atöy tzij alcaldeq’atöy tzij lob’ facultad de dere-
choq’axem pa ruwi’, xq’ax pa ru-
wi’ entenderq’ayïs b’atza’inil textilesq’ayïs b’onil tintóreasq’ayïs k’ib’anoj industrialesq’e’l, kuku’, kura’ tinajaq’ijnem dignidadq’ijnem, niman tzij respetoq’ojom músicaq’uq’ quetzalq’utb’äl machacadorqajem q’ij crepúsculoqajoj, qajïk préstamoqajonel prestamista
149
qajonem ruk’iyal ajlab’al
qajonem alquilerqajonïk alquilarqajoxel inquilino, huéspedral pwäq interésramoneb’al tiranía (S.326)ramonel tirano (S.326)raxnaqil salubridad, saludraxt’amanel guardia de haciendaraxya’ agua fríaraxyab’äl tinajerareche’l che’/che’ib’al plantas
maderablesrejqalem obligación, deberreleb’al kaq’ïq’ norte, septen-
triónreleb’al q’ij este, orienteretal lema’ aspecto literarioretamab’alil ajilanem matemáti-
caretamab’alil ch’ab’äl artes del
idiomaretamab’alil kajulew ciencias
naturalesretamab’alil nojk’ay ingenieríaretamab’alil ochochib’äl educa-
ción para el hogarretamab’alil ruwach’ulew acci-
dentes geográficosretamab’alil ruwachu’ulew
geografíaretamab’alil se’olenem náuticaretamab’alil silonem educación
físicaretamab’alil tiko’n agronomíaretamab’alil ulew geologíaretamab’alil winaqilal ciencias
socialesrij ixkanul falda de volcánro’ rupalb’al quinto primariaro’ ruwäch quinto diversificadoroqowinäq ya’ agua hervidarox b’eyajem tercer viajerox ruk’u’x tercero básicorox rupalb’al tercero primariarub’anikil accidentesrub’ey tz’il drenajeruchaq’ champomanel goberna-
dorruchi’ b’ey puesta de calleruchi’ jay puertaruchi’ q’aq’ cocinaruchi’ xan portónrucholajem taq ch’ojilal dere-
chos humanosrujomil ixkanul cráterruk’iyal mayordomoruk’iyal ajlab’al reservas milita-
res
150
ruk’iyal ruwach’ulew
ruk’iyal ruq’a’ raqänruk’u’x tijonïk educación básicaruka’n ajpop subjeferuka’n b’eyajem segundo viajeruka’n b’i’aj apellidoruka’n champomanel vicepresi-
denteruka’n ruk’u’x segundo básicoruka’n rupalb’al segundo prima-
riarukaj rupalb’al cuarto primariarukaj ruwäch cuarto diversifica-
dorukojolil asignaturarukowil taqanel amaq’ poder le-
gislativorulo’s jay terrazarumaj unionismo, agrupación,
comité, organización (S.333)runuk’ulem winaqil estructura
socialrupalb’al tijonïk educación pri-
mariarupam jay contenidos de una ca-
sarupam tijob’äl ámbito escolarruq’a’ che’ ramas de árbolruq’a’ ka’ mano de piedra para
moler
ruq’a’ raqän ya’ arroyoruq’a’ tinamït, juyub’äl aldearuq’ab’al winäq recursos huma-
nosruq’anal cheq’ayïs oleaginososruq’aq’al justicia (poder político)
(S.181)ruq’ij solojri’ïl 1 de septiembreruq’ij tata’aj día del padreruq’ijul épocaruq’ijul poqonal época colonialruq’olil ixkanul lavaruqajib’al kaq’ïq’ surruqajib’al q’ij oesterusamajel champomal funciona-
riorusamajib’al tijoxel materiales
escolaresrute’ q’aq’ cocinarutikomal ulew, kajulew tob’äl
recursos naturalesruwa jay patioruwäch jay atrioruwäch setul maparuwäch tijonïk diversificadoruwäch tijonïk educación voca-
cionalruwäch winaqil clase socialruwach’ulew geográfico
151
ruwaq rupalb’al taluxïk nimab’äl k’u’x
ruwaq rupalb’al sexto primariaruwaq ruwäch sexto diversifica-
doruwi’ tijonïk nivel universitarioruxaq k’i’p hoja de palmaruxe’ tijonïk párvulos, preprima-
riaruxe’ xan base de paredruxikin jay baño, sanitarioruxikin tinamït caseríosamaj obrassamaj oficiosamaj k’atzsamajay oficinasamajela’ personalsamajib’äl materialsaqamaq’ estadosaqamaq’ijin gobernadosaqamaq’il estatal (estado)saqamaq’inïk gobernarsaqapwaq platasaqaset zonasaqawinäq europeosaqib’äl bombillasaqil luz natural, claridadsaqil raxnaqil salud públicasaqkotz’ij monja blancasaqnuk’unel coordinador generalse’olenem navegación
se’olenïk navegarsele’ ola comúnsetetz’anib’äl área deportivasetpwaq, k’exb’äl monedassi’ leñasik’iwuj librosimäj palo con puntasipan gratuita/osoko’, b’ojo’y olla grande, tinajasolsamaj seminario (investiga-
ción)son, ch’ab’äq barro, lodo (S.348)sot, k’awäch corona (S.348)su’t, sutaj servilletasub’ab’äl olla para cocer tamalitosutib’äl tz’aqolem, tz’aqonem
arquitecturasutulaqin homenajear (S.351)t’imanïk emplasticart’imtut nylont’isb’äl tzyäq máquina de cosert’isob’äl sastreríat’isonel sastret’ot’wuj cuaderno espiralt’uy olla de una asatalutzib’anel periodista, cronistatalutzijob’äl telecomunicacionestaluxïk nimab’äl k’u’x evangeli-
zación
152
täp tojtob’äl tijonem
täp cangrejotaq’aj, li’an llanurataqab’anïk comprendertaqem comprensióntaqoj decretar (sinónimo de ma-
nadar)taqonel amaq’ diputadotaqowuj correostaqoxel misionero (S.263)tara’, chomitz’ulu’ bambútata’aj padrete’ej madrete’opan, kotz’ijay iglesiaTekum Uman Tecún Umántelechemal esclavitudtemewuj tableroTepepul Tepepultepewal majestad (S.361)tewpwaqil reptilestijob’äl escuelatijob’alri’ïl rulewal etamab’äl
medio escolartijomal lucha (C.317)tijonela’ claustro de maestrotijonem instrucción escolartijonijay aula, salón de clasestijonïk educacióntijonïk instruir, enseñar, estudiar,
estudio
tijoxel alumnotijpalow mariscostiko’n agriculturatiko’n lob’ facultad de agronomíatikomal granjatikonel agricultortinamït ciudad, municipio, pue-
blotinamït jay casa urbanatinamït, molajay barriotinamitri’ïl medio comunitarioto’aq’omanel enfermero/ato’ob’äl recursoto’ojri’ïl cooperativato’onel persona que ayuda, cola-
boradorto’onel socioto’onem cooperaciónto’onïk cooperartob’äl, k’atzil, moloj recursos,
servicios, dependenciastojob’äl potz’, ichpotz’ policía
prividadatojtob’äl laboratoriotojtob’äl aq’om laboratorio clíni-
cotojtob’äl kematz’ib’ laboratorio
de computacióntojtob’äl tijonem laboratorio es-
153
tojtob’äl xanil xamanil tob’äl
colartojtob’äl xanil laboratorio quími-
cotojtob’enïk laboratorio, pruebatolotïk ulew tierra áridatukb’äl, tukül meneadortun atabaltz’ab’ab’äl lapicero, lápiztz’ajwuj carteleratz’aläm tz’ib’ab’äl pizarróntz’anatz’öj calvotz’aqatil anesión, completartz’aqawuy imprentatz’aqon xan blocktz’at’im plástico adhesibletz’ib’ajay secretaríatz’ib’anïk escrituratz’ib’awuj cuadernotz’iran ulew desiertotz’ukuj inventotz’ukül b’i’aj sobrenombre, apo-
dostz’umajb’äl lecheríatz’umanela’ mamíferostzeqelelri’ïl ichinanri’ïl depen-
denciatzijob’äl amaq’ historia patriatzutzul, latz’ camino angosto, es-
trecho (C.86)
tzyaqb’äl vestuariouchuq’a’ utzinisab’äluchuq’a’ch’ich’ energía mecáni-
cauchuq’ab’äl kowilalulajay embajadaulanel embajadorutziläj k’ojlem pazuxlanib’äl recreowa’is apastewachali’ consuegrowachib’äl ulew topografíawakax awäj ganado vacunowaqtz’uk, kajtz’uk puntos cardi-
naleswarab’äl dormitoriowayib’äl comedorweqjay edificiowinaqil civilwinaqirem civilizaciónwinaqirem (h) sociedadwinaqirem tinamitalil sociedad
y civismowiy, numam mi nieto/awujnak’b’äl, nak’b’äl cinta ad-
hesivawujpwaq billetexalq’atat q’ij conyunturaxamanil tob’äl recursos espiritua-
154
xan yuqki’
lesxan adobexara jarroxcha’ul, xojb’äl tz’o’ colador de
nixtamalxib’alom hermano (de mujer)xikin atitaj bisabuelaxikin iyaj bisnieto de mujerxikin mama’aj bisabueloxitpwaqb’äl/pwaqb’äl bancoxokon izquierdaxokon mulül partido de izquierdaxot comalxotal jay tejaxuk’u’, xuk’ub’ tenamaste, te-
nuntexukulem culto religiosoya’ab’äj mineralya’ab’ajb’äl mineríaya’öl na’oj orientadoryak’ayïk ulew, yutz’uyïk ulew
istmoyakb’äl bodegayako’n kuchujyakonïk, ruk’u’x ahorraryojib’äl almohadilla, borradoryojinïk borradoryoq’yöt, ruk’u’x pemech perlayujri’ influenciayuqki’ cadena
155
RETAMAB’ALIL KEMATZ’IB’k’ak’a taq tzij
ach’alalri’ïl familiaachi’el wachib’äl como imagenachib’il amigableachik’ virtualachik’ ruwäch pantalla virtualachik’ samajib’äl herramientas
virtualachik’anem virtualizaciónachik’anïk virtualizarachike runuk’ulem nawajo na-
wokisaj? qué estilo desea utili-zar?
achike chiajilab’äl númeroajilanem numeraciónajilanem chuqa’ tz’etchuq’ nu-
meración y viñetasajilanïk contarajilatz’ib’ alfanuméricoajkiq’a’ derechaajkiq’a’ ruchi’ borde derechoajkiq’a’ ruchi’ margen derechoajxokon izquierdaajxokon ruchi’ borde izquierdoak’axab’äl audífonoaninäq taqonem mensaje instan-
taneoaninäq to’ïk ayuda emergenteaninel aceleradoraninel pirt’im tarjeta aceleradoraaponib’äl destino (trasferencia)arowe adobe
157
b’a’y ch’omochi’
b’a’y ondab’anïk acciónb’anïk producirb’anïk realizarb’anikil estilob’anikil formab’anikil modob’anikilel estilistab’anöy cholkema’ programa de
autorb’anöy na’ojinelb’enïk irb’eyachajin firewallb’eyal dinámica (movimiento)b’eyal procesob’eyal, xak pasob’eyalil procedimientob’eyalil taqoya’l escrutiniob’eysamaj concurrenciab’i’aj nombreb’inib’äl cursorb’inib’äl velocidadb’it bitsb’ixb’äl notab’ojb’o’n estallidob’onib’äl pincelb’onib’äl richin rub’eyal pincel
de formatob’onib’äl wuj cartucho
b’onil colorb’oninil paintb’uyül blandob’uyül sensibleb’uyül suavebonib’äl crayónch’ab’ flechach’ab’äl idiomach’ab’äl lenguajech’ab’äl, ch’ab’an vozch’ab’anem comunicaciónch’ajch’öj tununem integración
limpiach’apsaqil plug-inch’aqa’ otrach’aqa’ chik choltzij pa rub’ey
mas diccionarios en líneach’aqa’ chik pitz’b’äl más boto-
nesch’aqa’ tzij siguiente datoch’aron tzij palabra desglosadach’aronïk dividirch’atal mesach’ib’ chipch’o’onïk hablarch’ob’oj consultach’ob’onel analizadorch’ob’onem análisisch’omochi’ gusano
158
ch’oy chiköp
ch’oy ratónch’uch’, tew fríoch’umil estrellach’uti’okisanem miniaplicaciónch’utich’ib’ circuito integradoch’utin minch’utin nuksamaj cookiech’utina’oj síntesisch’utinirisanïk minimizarch’utinisan contractadach’utinisanïk contraerch’utinuk’unem ejecutivach’utiramaj minutosch’utirisanem reducciónch’utirisanïk resumirch’utirisaxïk disminuirch’utirisaxïk reducirch’utisamajel microprocesadorch’utitz’ib’ minúsculacha’ïk escogercha’ïk seleccionarcha’on favoritoscha’onel seleccionadocha’onem clasificacióncha’onem opcionalcha’onem preferenciacha’onem seleccióncha’onem pitz’b’äl tecla de cla-
sificación
cha’onïk elegircha’onil rub’eyalilcha’oxïk clasificarcha’öy samaj menúchaji’uchuq’a’ erráticachajin ultrachajinel protectorchajinem protecciónchajinem seguridadchajinuk’ encriptarchajixïk protegerchajïy tzij discretochanin okem acceso directochanin okem pa yaksamaj acce-
so directo a memoriachapayom sostenidochapb’äl adaptadorchapïk capturarchapil anclagechapwujil sujetapapelche’ árbol (informática)chi rij atráschi rij contrachi rij detráschi rij reversochi rij la juch’ fuera de líneachi rij kan anteriorchib’äl vocalchiköp bicho o insecto
159
chiköp elesan, chi rij
chiköp viruschoj normalchoj sencillochoj chuyub’äl filtro estándarchoj ruwäch ancho normalchojmisan ruxaq formateado de
páginachojmisanem corrección, forma-
teadochojmisanïk formatearchojmitz’ib’ bloc de notascholab’äl barracholaj filacholajem alineacióncholajem listacholajib’äl directoriocholajïk alinearcholajil detalladocholajil tabularcholajinïk plantearcholan justificadocholanem ordencholb’i’ bibliografíacholch’akul arquitecturacholkema’ programacholkema’ pa molaj programa
por lotescholkemanel progamadorcholkemanem programación
cholob’äl catálogocholq’ij calendariocholsamaj agendacholtzij vocabolariocholwäch diagramacholwuj índicechupuj apagarchupunäq inactivochuq’ïk conectarchuqa’ ychutikematz’ib’ notebookchuwäch delantechuwäch apon más adelantechuxe’ inferiorchuxe’ ruchi’ borde inferiorchuxe’ ruchi’ margen inferiorchuxe’, chi ruxe’, pa xulan aba-
jochuyub’äl filtrochuyub’anem filtraciónch’aroj divisiónejqan samaj carpetaejqanïk cargarejqaxïk levantareksel exceleleb’äl salidadelenïk salirelesachoj depuraciónelesan, chi rij fuera
160
elesanel jalajonïk
elesanel depuradorelesanel supresorelesanem extracciónelesanïk desactivarelesanïk omitirelesanïk suprimirelesawachibäl cámaraelesaxïk desinstalarelesaxïk eliminarelesaxïk quitaretab’ey baudioetal etiquetaetal marcaetalil tomaetamanem reconocimientoetanem marcaciónetawachib’äl iconoetokib’äl licenciaetz’anem juegoewa’etal contraseñaewan ocultoewan pajtzij párrafos ocultosewanïk ocultarewatzij clave (ocultar)ewawäch submarinohtml htmlichinil propiedadik’ mesik’owenïk avanzar
ik’owinäq chuyub’äl filtro avan-zado
ik’owinem avanzadaik’owinem samana’oj tecnolo-
gía avanzadailonel descubridorilonel localizadorilonem detecciónilonem uk’wanel detección de
portadorailonïk descubririsq’opixïk soltarja re’ rub’onil color verdaderoja’ manäqja’, ütz aceptarjachïk compartirjachïk desglosarjachïk separaciónjachïk separarjacho’n compartidojacho’n ramaj tiempo comparti-
dojachochib’äl networkjachonel servidorjalajb’eyal multiprocesojalajöj muchasjalajöj rusamajixik operaciones
múltiplesjalajonïk diferenciar
161
jalïk jitz’öy samaj
jalïk actualizarjaloj cambiojaloj b’i’aj cambiar nombrejaloj b’i’aj conversión de han-
gui/hanjajaloj ewa’etal cambiar contrase-
ñajaloj ri’ convirtiendojalonem relevojalonïk cambiarjalonïk conversión (formato)jalwab’äl samaj convertidor de
documentojalwäch versiónjalwachinïk intercambiarjalwachinïk ruxe’el tzij inter-
cambiar base de datos...jamäl disposiciónjamäl vacíojamäl uchuq’a’ disposición físi-
cajamïk formateojamïk habilitarjamon formateadojamoxïk vaciarjantape constantejantape’ rutinajaqäl ejqan samaj carpetas acti-
vas
jaqäl kajtz’ïk ventana activajaqb’äl enviar al fondojaqb’äl llavejaqïk abrirjaqsamaj pa molaj sesión por lo-
tesjaqtz’apib’äl transistorjaqya’l onlinejaru’il cantidadjawa javajay casajeb’ël especialjeb’ël tz’ib’ carácter especialjek’a’n cálculojek’anïk calcularjek’ya’l kematz’ib’ modemjik’onïk desplazarjikib’an predeterminadojikib’anem confirmación (confir-
mar)jikib’axïk aprobarjikib’axïk fijarjilïl deslizarjilinem desplazamientojitz’on, yutum comprimidojitz’onem compresión (compri-
mir)jitz’onïk comprimirjitz’öy samaj zip
162
jotel juxub’äl
jotel escalablejotexïk escalarjotob’äl ascendentejotob’axïk subirjotok’äl flotanteju’ïk, nimïk ingresarjuch’ firmajuch’, rub’ey là neajuchojmin directojuchojmin wachinäq componen-
te directojumul pitz’o’n clic sostenidojun una, unjun chik siguiente, adelantejun rutz’ib’axik escribir una vezjuna’ añojuna’oj lógicajunam paridadjunam simétricojunam jalb’eyal multiproceso si-
métricojunamalil estándarjunamalil moluchuq’a’ estándar
de circuitosjunamanel emuladorjunamanem compatiblejunamanem emulaciónjunamanem pa xulan compati-
ble hacia abajo
junamanem wajun compatiblebinario
junaq’ajarïk choltzij dicciona-rio de sinónimos. . .
junil ruyoniljunumanem pa jotöl compatible
hacia arribajunumaq’ajuj sinónimojunumaxïk compararjupitz pa cha’osamaj clic en el
menújupitz’ kapitz’ pa q’asab’äl de
uno o dos enterjupitz’ pa clic enjupitz’ pa ruwi’ yakb’äl clic en
archivojupitz’ pa ruwi’ yakoj clic en
guardarjupitz’ pan ajkiq’a’ clic derechojupitz’ pan ajxokon clic izquier-
dojutaqil frecuenciajutz’ib’ dígitojutz’ib’ scriptjutz’ib’ tz’etonem dígito de veri-
ficaciónjuxb’äl, etab’äl reglajuxtz’ib’ subrayadojuxub’äl vector
163
juxun k’ulïk
juxun tranzadok’ajtz’ïk celdak’ak’a’ nuevok’ak’a’ kajtz’ïk ventana nuevak’ak’a’ oksäq nueva ventanak’ak’a’ pisob’äl nueva carpetak’ak’a’ rutz’ukuxik crear nuevok’ak’a’ samaj documentos re-
cientesk’ak’a’ saqwujil nuevo docu-
mento en blancok’ak’a’ wachib’äl nueva imagenk’ak’a’ wujil nuevo documentok’amal cablek’amaxïk traerk’amaya’l webk’amwuj manualk’äs to’ïk ayuda activak’aslem ciclo (informática)k’aswachib’äl videok’aswachib’äl chuqa’ q’ajanil
video y sonidok’atän calientek’axab’ixikil transponderk’axanel transmisork’axanem importek’axanem trasmisiónk’axanïk trasladark’exb’inïk nombrar
k’exoj modificaciónk’exoj tzij modificar datosk’exon modificadok’exonel editork’exonem ediciónk’exonïk editark’exonïk modificark’exonïk reemplazark’exwachinïk convertirk’isib’äl fink’isil terminalk’isonel terminadork’isonïk terminark’isoxïk finalizark’ïy yalank’iyirïk progresok’iyixïk generark’iysaqil alta resolusiónk’o existek’o chik re yakb’äl el archivo ya
existek’oj máscarak’ojexïk permanecerk’ojlemal contextok’ojlib’äl sitiok’olaj bolak’olïk archivark’ulaj par, parejak’ulïk aceptación
164
k’ulun, ja’ kemwachib’äl
k’ulun, ja’ aceptadok’ulunel receptork’utajilab’äl notaciónk’utb’äl escenariok’utb’äl presentaciónk’utbäl muestreok’utch’oy punterok’utïk mostrark’utkojolil localk’utunïk solicitark’uxb’anikil linuxkab’itz katakanakajek’il recargablekajek’xïk recargarkajt’im plaquetakajtz’ïk cuadrokajtz’ïk ventanakajtz’ïk tzijonem cuadro de diá-
logokajulew universalkajux corcheteskamu’x dualkamul doblekamulun ewatzij claves duplica-
daskamulunem espejamientokamulunïk duplicarkamuluxïk repetirkana’owäch subesquema
kanonel detectivekanonel exploradorkanonem barridokanonem exploraciónkanoxïk buscarkanoxïk explorarkanoxïk localizarkanöy buscadorkapitz’ doble clic enkasamaj simultaniedadkatok pa ruya’l kematz’ib’ in-
grese a internetkatz’ib’ silábicakatzib’äl hiraganakatzijixïk reiniciarkawäch conmutaciónkawäch duplicadokawäch samaj conmutación de
tareaskaxa cajakaxlan españolkematz’ib’ computadorakematz’ib’il informáticakemil digitalkemil relesawachib’äl cámara
digitalkemilem digitalizaciónkemixïk digitalizarkemwachib’äl power point
165
kik’ajtz’ïk molonem
kik’ajtz’ïk tablakiximon ki’ acoplado estrecha-
menteko’ol limitadakojolib’äl campokojolil espaciokolonel salvadorkotz’ojuch’ guiónkotz’ojuch’ mejachon guión de
no separaciónkotz’öl horizontalkotz’öl juch’ línea horizontalkotzöl ruchi’ borde horizontalkow sólidokow runuk’ulem seteyakb’äl
disco de estado sólidolajujil decimalläq platolatz’ estrechamentemajun sinman nitikïr ta natz’ük re samaj
no se puede crear el documentoman njaqatäj ta re yakb’äl no
se puede abrir este archivoman tikirel ta acceso denegadoman ütz ta nanim la ruche’el no
se pueden insertar columnasman xk’ul ta rechazadoman, me, manäq, ni no
mejalon estáticamejamel ocupadomejunan incompatibilidadmena’onel terminal no inteligen-
temenawokisaj rub’eyal na’oj
omitir reglameq’eqatz’ib’ sin negritameq’otzijïk arrancar en calientemeruchi’ sin bordemesilonel b’eyalil procedimiento
no interactivometz’ajma’ tz’ib’ caracteres no
imprimiblesmetzolinïk no se puede restaurarmewachib’äl montajemewachib’äl pa rupam montaje
en superficiemöl paquetemolaj grupomolaj lotemolaj okisanel grupo de usuariosmolaj samaj grupo de trabajomolb’anikil elementomolïk compilarmolïk samjib’äl hardwaremolna’oj generaciónmolonel acumuladormolonem agrupamiento
166
molonïk nimil
molonïk agruparmolsamaj empresamolsamaj sesiónmoltz’ïk gridmoluchuq’a’ circuitomoluchuq’a’ racimomolwäch paletamolwachib’äl clipmotzaj párrafomuj, k’exb’alil efectomujal sombrana’ojin b’i’aj aliasna’onel inteligentena’onel pirt’im tarjeta inteligen-
tena’owinaqil científicanab’ey primernab’ey rukojolib’al q’ajanil pri-
mer planonab’samaj preliminarnab’tz’etb’äl vista preliminarnab’tz’etb’äl pa palaqinel vista
previa en navegadornab’tz’etenem previsualizaciónnab’tz’etenem k’ak’a’ wachaj
previsualización de salto de pá-gina
nab’tzijol protocólonab’tzijol ch’ab’anem protoco-
lo de comunicacionesnatab’äl historialnijun ningunonik’aj centronik’aj, b’eyab’äl medionik’ajal intermedianik’okax caja de verificaciónnik’onel manipuladornik’onem diagnóstico (infómati-
ca)nik’onem revisiónnik’oxaq hojearnik’oxïk examinar, revisar, diag-
nosticarnik’oxïk manipularnik’oxïk revisarnïm macronïm maxnïm raqän largonimakematz’ib’ supercompu-
tadoranimat’im placanimatunub’äl hiperenlacenimatz’ib’ mayúsculanimatz’ib’ pa ch’utiz’ib’ mayús-
culas a minúsculasnimaximöy hipervínculonimïk, ju’unïk introducirnimil banda
167
nimilem oq’omachiköp, chajinel
nimilem densidadnimilem, rukojolil longitudnimirisanem desarrollonimirisanïk aumentarnimirisaxïk maximizarnimiyonil autodimencionarnimon runuk’ulem sistema in-
sertadonimon, ju’un, ch’ikïl insertadonimonem instalaciónnimonïk instalarnimonïk, ch’ikib’anïk insertarnojk’ayel ingenieronojnäq masivanojnäq rellenonojnäq rupam relleno de fondonojsaxïk rellenarnu misnuk’ códigonuk’b’äl esquemanuk’b’äl pa k’wawuj esquema
al portapapelesnuk’ojlib’al pa ruya’l ke-
matz’ib’ mis sitios de rednuk’samajib’äl equiponuk’u’n dominionuk’ub’ey fórmulanuk’ulem administraciónnuk’ulem sistema
nuk’un cholkemanem progra-mación estructurada
nuk’unel administradornuk’unel codificadornuk’unel programadornuk’unem codificaciónnuk’unem configuraciónnuk’unïk administrarnuk’unïk configurarnuk’unïk organizarnuk’uxïk arreglarnusamaj mis documentosochochib’äl direcciónojqaxïk rastrearokem accesookem ya’l kematz’ib’ internet
explorerokib’äl enter, entradaokïk entrarokisanel usuariookisanem aplicaciónokisanem autorizaciónokisanem implementaciónokisanem utilidadokisanïk aprovecharokisaxïk aplicarokisaxïk utilizaroq’omachiköp, chajinel antivi-
rus
168
oyob’enïk piskonlin
oyob’enïk esperaroyonib’äl teléfonooyonïk llamadapa desdepa enpa haciapa ajkiq’a’ k’a pa ajxokom de
derecha a izquierdapa b’i’aj por nombrepa jotöl hacia arribapa k’ajtz’ïk en celdapa rajilab’äl q’ij por fechapa runimilem por tamañopa rutikirib’al ri yakb’äl a par-
tir de archivopa ruwäch por tipopa ruwi’ acerca depa ruwi’ encimapa ruwi’, pa jotöl arribapa ruxaq en páginapa ruxe’el desde abajopa ruyonil ajilanem numeración
automáticapa xulan hacia abajopa’äl verticalpa’äl yakonem grabación verti-
calpa’äl ruchi’ borde verticalpajala’ instantánea
pajala’ etalil toma instantáneapalaqinel navegadorpalaqinel pa k’a’m navegador
webpalaqinem navegaciónpalaqinïk navegarpalib’äl padpan ajkiq’a’ a la derechapata’x kajux corchetes doblespbx pbxpdf pdfperaj áreaperaj bloqueperaj fracciónperaj parteperaj sección, sectorperaj zonaperaj ajkiq’a’ parte derechaperaj ajxokon parte izquierdaperaj chuxe’ parte inferiorperaj ruwi’ parte superiorperch’ib’ obleapirt’im tarjeta, tablero, plaquetapirt’im moluchuq’a’ tarjeta de
circuitospiskolin ruwäch kematz’ib’ vol-
cado de pantallapiskolinïk volcarpiskonlin volcado
169
piso’n q’ijb’äl
piso’n envueltopitz’ clicpitz’b’äl botónpitz’b’äl teclaspitz’onïk presionarpitz’oxïk pulsarpixanem orientaciónpuwilixer publisherpwäq monedaq’a’n puenteq’ab’aj manoq’ajanel emisorq’ajanib’äl audioq’ajanib’äl bocinasq’ajanil sonidoq’ajapum búferq’ajaq’ojom reproductor win-
dows mediaq’ajatzij concepto, definiciónq’ajawachel audiovisualq’alaj apareceq’alajil explícitoq’alajisaxïk resaltarq’alasöy k’utb’äl panel de pre-
sentaciónq’alawuj folletoq’alaxanem transmisiónq’asöy samajib’äl panelq’atïk abortar
q’atïk cancelarq’ato’n bloqueadoq’ato’n pitz’b’äl tecla de inte-
rrupciónq’atob’äl diodoq’aton denegadoq’aton rub’anik acción cancela-
daq’atonem bloqueoq’axab’äl canalq’axach’ab’äl micrófonoq’axal enlaceq’axanel colectorq’axanem tansacciónq’axanem transaccionesq’axanem transferenciaq’axanïk exportarq’axanïk pdf exportar pdfq’axanil enrutamientoq’axatzij satéliteq’axawuj carroq’axïk transmitirq’axwachib’äl escánerq’axwachinïk escanearq’eqakaxa caja negraq’eqatz’ib’ negritaq’ij díaq’ij k’aslemq’ijb’äl reloj
170
q’isamaj relesaxik chuyub’äl
q’isamaj resultadoq’ochok’utb’äl supertorcidoq’ojom músicaqajon rusolkema’ software com-
partidoqasa’n descargaqasaxïk descargarqirirexïk arrastrarqirirexïk chuqa’ isq’opixïk
arrastrar y soltarqupinïk cortarqupinïk rocortarqupiwachib’äl recortesrach’alal q’ajanil pirt’im fami-
lia de tarjeta de sonidorachib’il okisanel amigable con
el usuariorachik’ yakb’äl memoria virtualrajilab’al pinrajilab’al jalwäch número de
versiónrajilab’äl q’ij chuqa’ ramaj fe-
cha y horarajilab’al ruwachib’äl número
de copiasrajilab’al ruxaq número de pági-
narajilab’äl wajun número binariorajilanem numeración de capítu-
losrajilanem cholaj numeración de
líneasrajilaxik ajilab’äl contar núme-
rosrajilaxik ruxaq contar páginarajilaxik tzij contar palabrasral hijo (programa secundario)ral cholkema’ programa hijoram ramramaj horaramaj, q’ij, q’jul tiemporaqän altoraqän pierayb’äl, rojowaxik objectivore estare’ actualrejqalem valorrejqalem samaj destacar valoresrejqaxik tz’ib’atzij levantar tex-
torelesanel rub’ayb’ot cha-
ji’uchiq’a’ supresor de ondaserráticas
relesanem ronojel rupam tzijextracción masiva de datos
relesaxïk extraerrelesaxik chuyub’äl eliminar fil-
tro
171
relesaxik k’ajtz’ïk rij
relesaxik k’ajtz’ïk eliminar cel-das
relesaxik k’ak’a’ wachaj elimi-nar el salto de página
relesaxik kotz’ocholaj eliminarfila
relesaxik ruche’el eliminar co-lumna
relesaxik ruwäch xaq eliminarpágina
relesaxik ruxaq eliminar hojarelesaxik ruyonil chuyub’äl eli-
minar autofiltrorelesaxik taq rupam eliminar
contenidosrelesaxik tzij eliminar datosrelesayonil yakb’äl archivo de
autoextracciónresamajixik tzij procesamiento
de datosretacholaj viñetaretajilab’äl serialretajilab’äl tunub’äl puerto se-
rialretajilab’äl tz’ajib’äl impresora
serialretal detalleretal señalretal ajilab’äl número de serie
retal chojmirisamen marca deformateo
retal me’utz tzij marcar los datosincorrectos
retal re’ registro actualretal tz’ib’ símboloretal tz’ib’atzij marca de textoretal uchuq’a’ etiqueta de volu-
menretal ya’l etiqueta de redretalil identificaciónretalil validezretamab’alil ajilanem matemáti-
casretamab’alil winach’ich’ ergo-
nomíaretamanem ch’ab’äl reconoci-
miento de vozretatz’ib’ subíndiceretokib’al k’utkojolil licencia lo-
calrewaxik retal ocultar detallesrichin yakb’äl de archivorichinil ruwachinäq richin ru-
wachib’äl propiedades de obje-to de dibujo
rij caparazónrij cáscararij exterior
172
rij taqowuj rom
rij taqowuj sobrerik’in conrik’inïk extenderrik’on expandidarik’on yakb’äl memoria expandi-
darik’onem extensiónrilonel samajib’äl localizador de
recursosritijonem samajib’äl estudio de
factibilidadrochoch recidenterochoch b’anikil corresidenterochoch solkema’ casa de soft-
warerochochib’al kajtz’ïk dirección
de celdarochochib’al seteyakb’äl direc-
ción de discorochochib’al taqoya’l dirección
electrónicarochochib’al tzijol dirección de
informaciónrojqaxik ruxe’el rastrear los pro-
cedentesrojqaxik sachoj rastrear errorrokib’äl cholwuj entrada del ín-
dice...rokib’äl nuk’b’i’aj entrada bi-
bliográficarokib’äl taqoyakb’äl bandeja de
entradarokisan utilizadorokisanel tunüy kematz’ib’ in-
terfaz de usuariorokisanem cholkema’ programa
de aplicaciónrokisanem cholkema’ programa
de utilidadrokisaninem na’owinaqil aplica-
ción cientificarokisaxik tratamientorokisaxïk implementarrokisaxik la siloche’ utilizar ba-
rra de desplazamientorokisaxik q’eqatz’ib’ aplicar ne-
gritarokisaxik ri jaloj aplicar modifi-
caciónrokisaxik rub’anikil estilo utili-
zadorokisaxik rub’eyal chi kiwäch
aplicar el siguiente formato a losrokisaxik weqk’am tratamiento
de cadenaroksäq cholkema’ programa de
ventanasrom rom
173
ronojel rub’eyal tz’ib’atzij
ronojel generalronojel todoronojel totalronojel la ch’ab’äl todos los idio-
masronojel la cholwuj todos los indi-
cesronojel la kasetesïk todos los dia-
gramasronojel la pisob’äl todas las car-
petasronojel la retal tzij todos los re-
gistros de datosronojel la tzij toda la palabraronojel la wujil todo el documen-
toronojel la xak todos los nivelesronojel la yakb’äl todos los ar-
chivosronojel pa molaj total por lotesronojel rub’anik todas las pro-
piedadesronojel ruchi’ todos los bordesronojel rupam todos los camposronojel taq cholkema’ todos los
programasropinïk saltarroqixïk, manäq rechazarrox tercera
royon solorub’anikil perfilrub’anikil chuqa’ ruch’ajch’orisaxik
estilo y formateorub’anikil okisanel perfil de
usuariorub’anikil ruchi’ estilo de borderub’anikil runojsaxik modo de
rellenorub’anikil tz’ibatzij modo de
textorub’ayb’ot chaji’uchuq’a’ onda
erráticarub’ey autopistarub’ey samaj algoritmorub’ey tzijoxikil autopista de in-
formaciónrub’eyab’äl yakonem medios de
almacenamientorub’eyajenem nojsawuj navega-
ción de formulariosrub’eyajexik pa ya’l navegar en
la redrub’eyal estadorub’eyal formatorub’eyal instrucción o sentenciarub’eyal métodorub’eyal k’utïk paso de señalesrub’eyal tz’ib’atzij formato de
174
rub’eyal ewawäch ruch’ab’äl ruch’akul ch’ob’oj
textorub’eyal ewawäch paso subma-
rinorub’eyal ju’okinem método de
acceso directorub’eyal kowil estado sólidorub’eyal oyob’exïk estado de es-
perarub’eyal pa molaj procesamien-
to por loterub’eyal q’ijob’äl sincrónicarub’eyal rub’anukil okib’äl es-
tado de método de entradarub’eyal ruk’ojlem okib’äl esta-
do del método de entradarub’eyal ruyonil nachojmisaj
opciones de autocorrecciónrub’eyal seteyakb’äl formato de
discorub’eyal yakïk guardar comorub’eyalem simulaciónrub’i’ lema’ títulorub’i’ taq cholaj títulos de fi-
las/columnasrub’i’ tz’ib’ nombre de fuenterub’inib’al etalb’ey velocidad
en baudiosrub’inib’al kanonem velocidad
de barrido o exploración
rub’inib’al q’axanem velocidadde transferencia
rub’inib’al q’ijb’äl velocidaddel reloj
rub’ixal pistarub’iyinik pa nab’tz’etb’äl ir a
vista preliminarrub’onib’äl seteyakb’äl cartu-
cho de discorub’onil la tz’ib’ color de carác-
terrub’onil la tz’ib’ color de fuenterub’onil ruchi’ color del borderub’onil rupam color de fondorub’onil ruwi’ kajtz’ïk color de
la pestañarub’onil ruxe’ la tz’ib’ color de
fondo de carácterrub’onil tz’ajib’äl impresora de
coloresrub’otoxik kojolib’äl campo en-
rrollablerubeyal wajun formato binarioruch’ab’äl aponem lenguaje des-
tinoruch’ab’äl cholkemanem rubyruch’ab’äl na’owinäq lenguaje
científicoruch’ab’äl ruch’akul ch’ob’oj
175
ruch’akul ruchapik wächaj
lenguaje de consulta estructura-do
ruch’akul estructuraruch’akul físicaruch’akul ruya’l b’anikil arqui-
tectura de redes de sistemasruch’akul wachtz’ib’ grafica de
estructuraruch’apik rucholab’aÄž sama-
jib’äl cerrar barra de heramien-tas
ruch’arik k’ajtz’ïk dividir cel-das
ruch’ik perb’äl seleccionar árearuch’ob’onel moluchuq’a’ ana-
lizador de circuitosruch’ob’onem rub’eyal ru-
nuk’ulem análisis y diseño desistemas
ruch’ob’onem runuk’ulem aná-lisis de sistema
ruch’utina’oj ch’ab’äl síntesisdel habla
ruch’utirisaxik reducción de ta-maño
ruch’utirisaxik chicholaj dismi-nuir sangría
rucha’ik jun wachib’äl seleccio-ne una imagen
rucha’ik kik’ajtz’ïk seleccionartabla
rucha’ik ronojel seleccionar to-do
rucha’ik rub’onil seleccionar co-lor
rucha’ik ruch’ab’äl seleccionaridiomas
rucha’ik rutz’ib’ seleccionarfuente
rucha’ik tz’ib’atzij seleccionartexto
rucha’ik tzij seleccione datosrucha’om wakami selección ac-
tualrucha’onem kotz’ojuch’ guión
opcionalruchajinel b’ayb’öt cha-
ji’uchuq’a’ protector de ondaserráticas
ruchajinem chi rij la tz’ib’anprotección contra escritura
ruchajixik samaj proteger docu-mento
ruchajixik yakonem protegergrabación
ruchapab’al wachtz’ib’ adapta-dor para gráfica
ruchapik wächaj capturar panta-
176
ruche’ cha’osamaj rucholajem pa xulan
llaruche’ cha’osamaj árbol de me-
núruche’ cholajib’äl árbol de direc-
torioruche’el vertebralruche’el q’alasanem columna
vertebralruche’el, pacholaj columnaruchi’ borderuchi’ contornoruchi’ margenruchi’ puertaruchi’ cholaj sangríaruchi’ jotok’am marco flotanteruchi’ rij borde exteriorruchi’ ruxaq wuj márgenes de
páginaruchi’ suriyakb’äl puerta de uni-
dadrucholab’al asamaj barra de es-
tadorucholab’al cha’osamaj barra
de menúrucholab’al chuqa wuj planti-
llas y documentosrucholab’al etatzij barra de sím-
bolosrucholab’al iwachib’äl barra de
dibujorucholab’al nimajunan barra de
hiperbalancesrucholab’al nojsawuj formula-
rio tabularrucholab’al nuk’ub’ey barra de
fórmulasrucholab’al rub’eyal barra de
formatorucholab’al samaj plantillasrucholab’al samajib’äl barra de
herramientarucholab’al samajib’äl jikib’an
barra de herramientas estándarrucholab’al samajib’äl wa-
chib’äl barra de herramientasde dibujo
rucholab’al surib’äl barra de en-rrollado
rucholab’al yaxule’ yajote’ ba-rra de desplazamiento vertical
rucholab’alwachtz’ib’ gráficade barras
rucholajem pa jotöl alinear arri-ba
rucholajem pa runik’ajal ali-near al centro
rucholajem pa xulan alinear aba-jo
177
rucholajem pan ajkiq’a’ rujamilchojmisan
rucholajem pan ajkiq’a’ alinea-ción a la derecha
rucholajem pan ajxokon alineara la izquierda
rucholajem taq rusamaj lista defunciones
rucholajib’al aponem directoriodestino
rucholajib’al samaj directoriode trabajo
rucholanem pa jotöl orden acen-dente
rucholanem pa xulan orden des-cendente
rucholwäch cholajik diagramade barras
rucholwäch peraj diagrama debloques
rucholwuj k’ayij contabilidadruchomirisaxik la chi rij restau-
rar al estado anteriorruchupik kematz’ib’ apagar la
computadoraruchuq’a’ duroruchuq’a’ pilaruchuq’a’ yaksamaj memoria
ramruchuq’ik ya’l kematz’ib’ co-
nectar a unidad de red
rujachik b’onil separación de co-lores
rujachik k’ajtz’ïk separar celdasrujachik katz’ib’ separación si-
lábicarujachik samaj compartir docu-
mentorujachik seteyakb’äl separación
de discorujachik suriyakb’äl compartir
unidadrujachonel k’a’m servidor de
webrujalik ri nimatz’ib’ pa
ch’utitz’ib’ cambiar mayúscu-las y minúsculas
rujalik ronojel actualizar todorujaloj variablerujalonem k’ajtz’ïk relevo de
celdarujamik vaciadorujamik e cha’on formateo con-
dicionalrujamik tz’ib’atzij formateo de
textorujamik q’ajapum vaciado de
búferrujamilchojmisan formateado
automático
178
rujaqik k’ak’a’ samaj pa wort ruk’ojlib’äl k’a’m
rujaqik k’ak’a’ samaj pa wortabrir nuevo documento de word
rujaqik nusamaj abrir mis docu-mentos
rujaqik cholkema’ abrir progra-ma
rujaqik kajtz’ïk abrir ventana derujikib’axik okisanel aprobar el
usuariorujilil k’utch’oy deslizar punterorujitz’onem kojolib’äl compre-
sión de espaciosrujotob’axïk xak subir nivelruju’uxik rik’in ri ingresar a tra-
vés delruju’uxik tzij ingresar de datosrujuch’ okinel firma de usuariosrujunamalil pert’im yakb’äl es-
tándares de tarjetas memoriarujunumaxik wuj comparar do-
cumentorujutaqil uk’wanel frecuencia
de portadoraruk’ajtz’ik tz’ib’ celda de carác-
terruk’amal jek’oya’l kematz’ib’
cable-modemruk’amal na’onel cable inteli-
gente
ruk’amaxik chuwäch traer haciadelante
ruk’aslem b’anikil ciclo del sis-tema
ruk’axal tunuwuj link enlaceruk’exik molaj editar gruporuk’exoj ronojel reemplazar to-
doruk’exonel solkema’ editor de
softwareruk’exonel tz’ib’atzij editor de
textoruk’isib’äl al final del documentoruk’isib’äl finalruk’isib’äl límiteruk’isib’äl juch’ fin de línearuk’isil achik’ terminal virtualruk’isil k’aswachib’äl terminal
de videoruk’isil silonel terminal hábilruk’ojlem posiciónruk’ojlem chuqa’ runimilem
posición y tamañoruk’ojlem etal marca de posiciónruk’ojlem ri ch’oy posición del
ratónruk’ojlem ronojel ruwäch edi-
ción de pantalla completaruk’ojlib’äl k’a’m sitio web
179
ruk’u’x rukanoxik pa kikajtz’ïk
ruk’u’x básicoruk’u’x matrízruk’u’x kematz’ib’ cpuruk’u’x rupam kematz’ib’ dis-
co localruk’u’x wachtz’ib’ matríz de
gráficasruk’u’x yaksamaj disco duroruk’ulik okisanel aceptación del
usuarioruk’ulwachib’äl q’ajanil aviruk’ulwachib’al seteyakb’äl
disco de video digitalruk’utajilab’al b’eyajilanïk no-
tación binariaruk’utajilab’al na’owinäq nota-
ción científicaruk’utb’al cholwuj índice de
muestreoruk’utb’al wachtz’ib’ gráfica de
presentaciónruk’utik retal mostrar detallesruk’utik ri kaxa señalar la cajaruk’utik rusamaj ri wachib’äl
mostrar funciones de dibujoruk’wanel seteyakb’äl controla-
dor de discoruk’wanel taq tzij piloto de da-
tos
ruk’wanel tunusamajib’äl con-trolador de interfaz
ruka’n segundoruka’n cha’osamaj submenúruka’n ochochib’äl subdirecto-
rioruka’n samaj subrutinarukamulun b’anikil sistema du-
plicadorukamulunem seteyakb’äl espe-
jamiento de discorukamuluxik rehacerrukanonel k’a’m explorador de
webrukanoxik busquedarukanoxik b’eyajilanïk busque-
da binariarukanoxik chi rij kan buscar el
anteriorrukanoxik chuqa’ jaloxïk bus-
car y reemplazarrukanoxik la jun chik buscar el
siguienterukanoxik mir motor de búsque-
darukanoxik pa k’a’m buscar en la
webrukanoxik pa kikajtz’ïk búsque-
da en tabla
180
rukanoxik pa ronojel ruxaq runanoxik ronojel
rukanoxik pa ronojel ruxaqbuscar en todas las hojas
rukanoxik rurejqalem aponembúsqueda del valor destino
rukanoxik tz’ib’atzij buscar tex-to
rukaqjtz’ïk richin molaj samajventana para grupos de trabajo
rukematz’ib’ ch’atal compu-tadora de escritorio
rukematz’ib’ kajulew compu-tadora universal
rukematz’ib’ oxjotay compu-tadora de tercera generación
rukemil moluchuq’a’ circuitodigital
rukemil taq juch’ firmas digita-les
rukemil tz’eteb’äl mapeo digitalrukikajtz’ïk’ chapawujil tabla
sujetapapelesrukirib’äl nik’onel manipulador
de arranquerukojlib’al bancorukojlib’al kawäch conmuta-
ción de bancosrukojlib’al tzij banco de datosrukojolib’al ajilanïk campo nu-
mérico
rukojolib’al cholajilab’äl cam-po alfanumérico
rukojolib’al q’ajanil planorukojolib’al q’ajanil nimat’im
plano o placarukojolib’al ruk’wab’al nojsa-
wuj campos de control de for-mulario
rukojolib’al wajun campo bina-rio
rukojolil distanciarukojolil mejachon espacio de
no separaciónrukolonel ruwäch kematz’ib’
salvador de pantallarum motorruma porrumol choj pa rub’ey paquete
sencillo en línearumol seteyakb’äl paquete de
discorumol solkema’ paquete de soft-
warerumolwäch samajib’äl paleta de
herramientasrumujal molaj lote sombrarumujal ri k’oj máscara de som-
brarunanoxik ronojel buscar todo
181
runik’ajal runuk’ik
runik’ajal centradorunik’ajal promediorunik’ajal ruwäch ancho mediorunik’ajal yakb’äl memoria in-
termediarunik’oxïk kemchi’ revisar gra-
máticarunimaxik re tzij re’ ingrese los
siguientes datosrunimil ruwäch ancho de bandarunimilem escalarunimilem tamañorunimilem b’ayb’otb’äl longi-
tud de ondarunimilem b’it densidad de bitsrunimilem ruwäch pantalla com-
pletarunimilem seteyakb’äl densidad
de discorunimilem tz’ib’ tamaño de fuen-
terunimilem tz’ib’atzij límite del
textorunimilem wuj tamaño de papelrunimirsanem okisanem desa-
rrollo de aplicacionesrunimirsaxik chicholaj aumen-
tar sangríarunimirsaxik oksäq maximice la
ventanarunimoxik la nimaximöy inser-
tar hipervínculorunimoxik k’ajtz’ïk insertar cel-
darunimoxik kik’ajtz’ïk insertar
tablarunimoxik ruche’el insertar co-
lumnarunimoxik ruxaq exel insertar
hoja de microsoft excelrunimoxik wachib’äl insertar
imagenrunimoxik ximöy insertar víncu-
lorunojk’ayel b’anikil ingeniero
de sistemasrunuk’ cholajiïk código de ba-
rrasrunuk’ kajulew código universalrunuk’ okinem código de accesorunuk’ okisanem código de au-
torizaciónrunuk’ sik’ixïk código de solo
lecturarunuk’ wajun código binariorunuk’b’äl k’utb’äl esquema de
presentaciónrunuk’ik ajustar
182
runuk’ik runimilem runuk’unem la chayub’äl xml
runuk’ik runimilem ajustar a es-cala
runuk’ik ruxaq configurar pági-na
runuk’ik taq nima’q organizarmacros
runuk’ik tz’ajb’äl configurar im-presora
runuk’ik’ ordenarrunuk’ik’ taq tzijonem organi-
zar diálogosrunuk’oxik tz’ibanem revisión
ortográficarunuk’ulem diseñorunuk’ulem ronojel diseño gene-
ralrunuk’ulem achik’ realidad vir-
tualrunuk’ulem cholajin diseño de-
talladorunuk’ulem kajtz’ïk sistema de
ventanasrunuk’ulem nojsawuj diseño de
formulariosrunuk’ulem okib’äl eleb’äl sis-
tema de entrada y salida romxrunuk’ulem pa rub’ey diseño en
línearunuk’ulem rachik’ yakb’äl sis-
tema de memoria virtualrunuk’ulem ruk’u’x yaksamaj
administración de discorunuk’ulem rutzijoxikil sistema
de información ejecutivarunuk’ulem ruxaq wuj hoja de
estilosrunuk’ulem samajib’äl rutzijol
administración de recursos deinformación
runuk’ulem solkema’ softwarede sistemas
runuk’unel b’anikil programa-dor de sistemas
runuk’unel kiwäch arowe admi-nistrador de tipos adobe
runuk’unel okisanem programa-dor de aplicaciones
runuk’unel rik’on yaksamaj ad-ministrador de memoria expan-dida
runuk’unel ruxe’el tzij adminis-trador de base de datos
runuk’unem la tz’ajib’äl confi-guración de la impresora
runuk’unem achik’ configura-ción 3d
runuk’unem la chayub’äl xmlconfiguración del filtro xml
183
rupalib’äl ch’oy ruramaj kanoxïk
rupalib’äl ch’oy pad del mouserupam contenidorupam entornorupam fondorupam profundidadrupam superficierupam b’it profundidad de bitsrupam k’ajtz’ïk contenido de las
celdasrupam oksäq entorno de venta-
nasrupitz’oxik la pitzb’äl richin la
b’eyajenem pulse los botonesde navegación
rupitz’oxik pitz’b’äl presionarla tecla
rupitz’oxik ruwäch kematz’ib’presionar el botón del monitor
rupitz’oxik taq tununem pulselas combinaciones
ruq’a’ brazoruq’a’ nuk’unel administrador
de extensionesruq’a’ okinem brazo de accesoruq’ajanib’äl pirt’im tarjeta de
audioruq’ajanib’al yakb’äl archivo
de audioruq’ajatzij yako’n cholkema’
concepto de programa almace-nado
ruq’alajisaxik ruwäch tzij resal-tar los siguientes datos
ruq’atik jaloj cancelar cambiosruq’atonem ruwi’ yakb’äl blo-
queo superior de memoriaruq’axab’äl tzij canal satelitalruq’axal q’axatzij enlace por sa-
téliteruq’axanem pa ch’utiramaj
transacciones por segundoruq’axanem pa tanaj transmi-
sion en serieruq’axanem pa tikirib’äl trans-
misión de arranqueruq’ijul fecharuqasaxik la yakb’äl descargue
los siguientes archivosruqasaxik yakb’äl descarga de
memoriaruqirirexik cholsamajib’äl
arrastrar la barra de herramien-tas
ruqirirexik tzij arrastrar datosruramaj okinem tiempo de acce-
soruramaj tzaqoj tiempo de caídaruramaj kanoxïk tiempo de bús-
184
rurik’on isa rusaqiläj
quedarurik’on isa isa extendidorurik’oxik rochochib’äl achik’
extensión de dirección virtualrurikirib’äl punto (inicio)ruropixik la cholaj saltar de filaruropixik rub’anikil salto ma-
nualruropixik ruche’el saltar de co-
lumnaruropixik ruxaq saltar de páginarusachoj b’anikil falla de siste-
marusachoj cholch’ab’äl error de
sintaxisrusachoj junumanem error de
paridadrusachoj la tz’iban error de es-
criturarusachoj tikirib’äl falla de arran-
querusamaj funciónrusamaj html documento htmlrusamaj pa pdf documento ad-
junto en formato pdfrusamaj teletz’ib’anik teclado
de funcionesrusamaj tz’ib’atzij documento
de texto
rusamajay estación de trabajorusamajel esclavorusamajel b’anikil operador de
sistemarusamajel jotexïk procesador es-
calarrusamajel rutzil procesador de
arreglosrusamajel tzij procesador de pa-
labrasrusamajib’al ruwäch accesorios
de escritoriorusamajich’ich’ achik’ máquina
virtualrusamajin funcionamientorusamajinem raq’axab’al repro-
ducción de mediosrusamajixik procesamientorusamajixik ch’ab’äl procesa-
miento de vozrusamajixik cholkema’ progra-
ma ejecutablerusamajixik q’axanem procesa-
miento de transaccionesrusamajixik taq nima’q ejecutar
macrosrusamay q’axanel estación trans-
misorarusaqiläj retroiluminada
185
ruseteb’äl yakb’äl rutununem b’anikil
ruseteb’äl yakb’äl memoria deburbujas
ruseteyakb’äl disco deruseteyakb’äl aponem disco
destinorusijol samaj informerusik’inel pirt’im lector de tarje-
tarusolkema’ softwarerusulowäch tz’ib’atzij anima-
ción de textorusurib’äl ch’ab’ flecha de en-
rrolladorusuriyakb’äl aponem unidad
destinorusuriyakb’äl seteyakb’äl uni-
dad de cdrusuriyakb’äl xe’el unidad de
fuenterusutinem tz’ib’atzij enrrolla-
miento de textorusutinem tzij enrrollamiento de
palabrasrutaqob’al chib’äl mesajería vo-
calrutaqoya’l soltzij diccionario
electrónicorute’ maestrorute’ samaj documento maestro
rute’ yakb’äl archivo maestrorutijonem cholkema’ programa
de preparaciónrutikirib’al al principiorutikirib’al nimatz’ib’ mayús-
cula inicialrutikirisanem la oksäq iniciali-
zación de ventanasrutikirsaxik rusamaj la ke-
matz’ib’ iniciar el funciona-miento de la computadorta
rutojbob’enik etz’anem pruebade juego
rutojtob’anem retalil comproba-ción de validez
rutojtob’enik prueba betarutojtob’enik b’anikil prueba de
sistemasrutojtob’enik pirt’im tarjeta de
diagósticorutojtob’enik sïb’ prueba de hu-
morutunik k’ajtz’ïk combinar cel-
dasrutunik samaj unir documentorutununel b’anikil integrador de
sistemasrutununem b’anikil integración
de sistemas
186
rutunuxik rij taq tzij rutzijik kematz’ib’
rutunuxik rij taq tzij vincularcon datos externos
rutz’amaxik acha’on imprimirla selección
rutz’amaxik wuj imprima la ho-ja
rutz’apixik kajtz’ïk cerrar venta-nas
rutz’apixik taqowuj cerrar men-saje
rutz’apixik yakb’äl cerrar archi-vos
rutz’aqat adicionalrutz’aqat mejoradorutz’aqat chapb’äl wachtz’ib’
adaptador de gráficas mejoradorutz’aqat taqoya’l adjunto en e-
mailrutz’aqatil atributo (informática)rutz’aqatil yakb’äl atributo de
archivorutz’eteb’äl b’it mapa de bitsrutz’etik la b’inib’äl observe el
cursorrutz’etik la retal wachib’äl k’o
pa observe+ el icono que apare-ce en el
rutz’etik ruwäch kematz’ib’ ob-serve el monitor
rutz’etik solkema’ sofware deauditoría
rutz’etonem tunuj suma de veri-ficación
rutz’ib’ wachtz’ib’ gráfica de ca-rácter
rutz’ib’axik ewa’etal teclearcontraseña
rutz’ib’axik rochochib’äl escri-bir la dirección
rutz’uk’ik ejqansamaj crear car-peta
rutz’uk’ik kik’ajtz’ïk crear ta-bla
rutz’ukik perb’äl definir árearutz’ukik rute’ wuj crear docu-
mento maestrorutz’ukik rutz’aqatil la
tz’ib’atzij definir atributos detexto
rutz’ukik wuj pa html crear do-cumento html
rutz’ukunem samajib’äl crea-ción de prototipos
rutzalq’ominel cholkema’ pro-grama ensamblador
rutzijik arrancar dualrutzijik kematz’ib’ encender la
computadora
187
rutzijik rom ruwachixik kotz’onem
rutzijik rom rom de arranquerutzijil ruyonil chojmisanem
correcciónrutzijol informaciónrutzijol ri taqoyal noticias del
correorutzijol, ka’i’ oxi’ tzij comenta-
riorutzijonem okisanel especifica-
ción funcionalrutzijoxikil pa riwi’ retokib’äl
información sobre la licenciarutziyaqb’äl umül traje de cone-
jorutzolitzij ch’ab’äl respuesta de
vozrutzolixik b’uyuch’ich’ retornos
de carro blandorutzolixik pa taqonem volver al
mensajerutzyaqb’äl trajeruwäch anchoruwäch claseruwäch dimensionruwäch escritorioruwäch monitorruwäch ópticaruwäch tiporuwäch nimil banda ancha
ruwäch tiq’b’äl pantalla táctilruwäch tunub’äl fibra ópticaruwäch tz’ib’ nachojmisaj tipo
de letra ajustable a escalaruwäch, rupaläj pantallaruwachib’al copiaruwachib’äl cholkema’ progra-
ma de dibujoruwachib’al kemil copia digitalruwachib’al wuj scannerruwachib’al yako’n copia de se-
guridadruwachib’al yuquyakb’äl copia
de seguridad de cintaruwachib’axik rub’eyal copiar
formatoruwachib’axik ruk’ikajtz’ïk co-
piar tablaruwachib’axik ruwachib’al co-
piar imagenruwachib’axik ruxaq copiar to-
da la hojaruwachib’axik ruwi’ copiar en-
cabezadoruwachinäq cholkema’ progra-
ma objetoruwachinik pa’anem reflejar
verticalmenteruwachixik kotz’onem reflejar
188
ruwachsaqil seteyakb’äl ruxlaxik chuqa’ katzijixik
horizontalmenteruwachsaqil seteyakb’äl disco
láser ópticoruwachtz’ib’ rutz’eteb’äl b’it
gráfica de mapas bitsruweqna’oj qupiwachib’äl arte
de recortesruwi’ encabezadoruwi’ superiorruwi’ chuqa’ raqän encabezado
y pie de páginaruwi’ kajtz’ïk pestañaruwi’ peraj yakb’äl área supe-
rior de memoriaruwi’ q’ab’aj pulgadaruwi’ ruchi’ borde superiorruwi’ ruchi’ margen superiorruxaq hojaruxaq páginaruxaq apon página siguienteruxaq jik’ib’äl hoja de cálculoruxaq k’a’m página webruxaq kan página anteriorruxaq re’ página actualruxaq yakb’äl hoja de archivoruxe’ cholajib’äl directorio raízruxe’ samaj documento fuenteruxe’el baseruxe’el tzij datos fuente
ruxe’el ch’ab’äl lenguaje fuenteruxe’el cholb’i’ base bibliográfi-
caruxe’el cholkema’ programa
fuenteruxe’el kematz’ib’ computadora
fuenteruxe’el nimat’im placa baseruxe’el nimil banda baseruxe’el nuk’ código fuenteruxe’el rochochiwuj fuente de li-
breta de direccionesruxe’el rutzij rochochib’al ori-
gen de datos de direccionesruxe’el ruwäch ochochib’äl
fuente de datos de direccio-nes. . .
ruxe’el samajel base de procesa-dor
ruxe’el seteyakb’äl disco fuenteruxe’el tzij base de datosruxe’el tzij fuentes de datosruxe’el uchuq’a’ fuente de ener-
gíaruxe’el, rutz’ib’ fuenteruxik’ixik yakb’äl memoria de
sólo lecturaruxlaxik chuqa’ katzijixik sus-
pender y reiniciar
189
ruxojoxik yakb’äl ruyonil tz’ib’atzij
ruxojoxik yakb’äl borrar memo-ria
ruya’ik k’utb’äl colocar el pun-tero
ruya’ik kik’in ri echa’on agre-gar a favoritos
ruya’l b’ojb’on nodo de estallidoruya’l ch’ab’äl topologíaruya’l ch’umil red de estrellaruya’l kematz’ib’ red de compu-
tadoraruya’l okisanel red de usuarioruya’l pirt’im tarjeta de redruya’l wachib’äl twitterruya’l yalwinäq red bribonesruyakb’al pa molaj archivo por
gruporuyakb’al pa molaj archivo por
lotesruyakb’al q’axanem archivo de
transaccionesruyakb’al tz’ib’atzij archivo de
textoruyakik taq nima’q grabar ma-
crosruyako’n chuqa’ ruchojmirisa-
xïk respaldo y restauraciónruyako’n yakb’äl archivo de res-
paldo
ruyakonel q’ajanib’äl grabado-ra de sonidos
ruyakonem achik’ almacena-miento virtual
ruyakonem tzijoxikil almacena-miento de información
ruyojik ronojel ri retal borrar to-dos los rastros
ruyonil automáticoruyonil privadaruyonil remotoruyonil jek’a’n cálculo automáti-
coruyonil chuyub’äl filtro automá-
ticoruyonil etal marcación automáti-
caruyonil k’wab’äl piloto automá-
ticoruyonil nik’onem revisión auto-
máticaruyonil niyake’ guardar automá-
ticamenteruyonil nuk’b’äl esquema auto-
máticoruyonil okib’äl entrada automáti-
caruyonil tz’ib’atzij texto automá-
tico
190
ruyonil tzolitzij silonel
ruyonil tzolitzij respuesta auto-mática
ruyonil xe’eltzij resumen auto-mático
ruyonitikirsaxik autorreanuda-ción
sachoj errorsachoj fallasachoj solchi’ error gramaticalsamaj documentosamaj proyectosamaj serviciosamaj tareasamaj trabajosamaj pa taqoya’l documento
por correo-esamajay estaciónsamajel operadorsamajel procesadorsamajib’äl accesoriosamajib’äl dispositivosamajib’äl factibilidadsamajib’äl herramientasamajib’äl prototipossamajib’äl recursosamajich’ich’ máquinasamajilab’äl calculadorasamajin ejecuciónsamajinem operativo
samajinïk ejecutarsamajixïk ejercitarsamajixïk operarsamajixïk reproducirsamakax caja de herramientassamana’oj tecnologíasamawuj hoja de trabajosamayonil autoiniciadorsamayonil seteyakb’äl disco au-
toiniciadorsaqb’äch nievesaqil lásersaqjuch’ líneas en blancosaqsäq transparentesaqtz’ib’ carácter blancoseteb’äl burbujaseteb’äl cdseteyakb’äl disco compactosïb’ humosik’inel lectorsik’inel tz’ib’ab’äl lápiz lectorsik’inem lecturasik’iwuj librosik’ixïk dictarsik’ixïk leersik’ïy setek’ojlib’äl lectorde cd-
romsilonel control (remoto)silonel hábil
191
silonel tikirib’äl
silonel interactivosilonem interacciónsilonïk moversilowachib’äl animaciónsilowachib’äl cámara de videosiwan papelerasolïk desagruparsolonel decodificadorsolonem decodificaciónsoltzoj pa kematz’ib’ dicciona-
rio en lineasu’unïk limpiarsuri’il rodantesurib’äl enrrolladosurik’olaj bola rodantesuritz’ib’ arrobasuriyakb’äl unidadsutinem enrrollamientosutixïk enrrollart’ot’ conchatach’utinirisaj la kajtz’ïk mini-
mice la ventanatajin natz’ib’aj mientras se escri-
betalutzijol telecomunicacionestalutzijonem teleconferenciatanaj capítulotanaj cholajtanuk’a’ la etawachib’äl organi-
zar iconostanuk’u’ ronojel organizar todotaq samaj eventostaqob’äl mesajeríataqoj asuntotaqoj comandotaqonem correotaqonem mensajetaqonïk enviartaqotz’ib’ e-mailtaqotzijob’äl faxtaqowuj cartataqoya’l correo electrónico, e-
mailtaqoya’l chib’äl correo vocaltaqoyakb’äl bandejatatz’ajb’a’ la nab’ey motzaj pe-
gue el primer párrafotawachib’aj ri nab’ey motzaj
copie el primer párrafotawachib’aj tzij copie los datostayaka’ ronojel guardar todoteletz’ib’anïk tecladotewtzijïk arrancar en fríotijonem capacitacióntijonem estudiotijonem preparacióntijonïk cursotikirib’äl principio
192
tikirisanem tz’eteb’äl
tikirisanem inicializacióntikirisanem iniciotikirisanïk iniciartikirisaxïk reanudartiköy cholkema’ programa de
instalacióntiq’ tactotiq’b’äl táctilto’ïk ayudato’onel asistenteto’onel ayudanteto’onem asistenciato’onem soporteto’onïk ayudartojtob’anem comprobacióntojtob’enïk betatojtob’enïk evaluartojtob’enïk pruebatunïk añadirtunïk combinartunïk sumartunïk unirtunub’äl fibratunub’äl puertotunub’äl vínculotunuj sumatunuj pa ruyonil auto sumatunuk’amal cable coaxiltunuk’amal coaxial
tunül integradotununel integradortununem conexióntununem integracióntununem pa runimilem
perch’ib’ integración a esca-la oblea
tunuwuj linktunüy kematz’ib’ interfaztunüy kematz’ib’ rll interfaz rlltz’ajb’anïk pegartz’ajib’äl impresoratz’ajib’an impresotz’ajib’an pa cholaj impresión
en serietz’ajib’anem impresióntz’ajixïk imprimirtz’aläm tablerotz’apäl cerradotz’apich’akul arquitectura cerra-
datz’apixïk cerrartz’aqasamaj adjuntotz’aqät completatz’aqatisanïk adjuntartz’aqatisaxïk completartz’aqatzij wuj nota al pietz’aqonïk construir (planos)tz’eteb’äl ejemplo
193
tz’eteb’äl tzijoxikil
tz’eteb’äl mapatz’eteb’äl wachib’äl mapa de
imágenestz’etël visibletz’etël k’utch’oy puntero del ra-
tón visibletz’etïk vertz’etïk tzu’unïktz’etonem auditoríatz’etonem verificacióntz’etöy verificadortz’etöy tz’ib’anikil verificador
del ortografíatz’ib’ caráctertz’ib’a’n escrituratz’ib’ab’äl lápiztz’ib’an registrotz’ib’ana’oj argumentotz’ib’anel apuntadortz’ib’anikil ortografíatz’ib’atzij textotz’ib’awuj libretatz’ib’awuj manuscritotz’ib’axïk escribirtz’il suciatz’il uchuq’a’ energía suciatz’ukïk creartz’ukïk definir (área)tz’ukunem creación
tz’ukunïk inventartz’uyub’anïk restablecertzalq’omanel interpretetzalq’ominel ensambladortzalq’ominel ch’ab’äl lenguaje
ensambladortzaqoj caídatzaqonïk continuartzib’ajay oficinatzij datotzij palabratzij pa nimatz’ib’ palabras en
mayúsculastzijïk activartzijïk arrancartzijïk encendertzijïl activotzijïl cholajib’äl directorio activotzijil peraj sector de arranquetzijob’ab’äl memorándumtzijokax caja de diálogotzijol referenciatzijonem conversacióntzijonem diálogotzijonib’äl artículo (acuerdo)tzijonïk conversartzijowäch descripcióntzijoxïk explicartzijoxikil noticia
194
tzijoxikil pa ruwi’ winaqirïk
tzijoxikil pa ruwi’ informaciónsobre
tzijwäch kematz’ib’ escritorioactivo
tzolijnel retornabletzolin samaj documento retorna-
bletzolinïk invertirtzolinïk regresartzolinïk restaurartzolitzij respuestatzolixïk recuperartzolixïk retornostzolixïk volveruchuq’a’ energíauchuq’a’ volumenuchusaqil electrónicauk’a’ paréntesisuk’wab’äl busuk’wanel controladoruk’wanel encaminador/directoruk’wanel pilotouk’wanel portadorauk’wanel cholkema’ driverütz correctoütz ri k’exoj/jaloj aceptar modi-
ficacionesütz chik listoütz ronojel aceptar todo
ütz runimilem tamaño correctoutzijläj tz’ajb’anem pegado es-
pecialuxlanïk suspenderwachachik’ biónicowachaj vistawachel visualwachel cholkemanem programa-
ción visualwachib’äl dibujowachib’äl galeríawachib’äl imagenwachib’enïk dibujarwachib’exïk copiarwachinäq componente (figura)wachinäq objetowachinäq ole objeto olewachinïk reflejarwachk’exel avatarwachtz’ib’ gráficawachwuj facebookwajun binariowawe’ tatz’ajb’a’ la samaj
ak’olom pe pegue los datoscopiados en esta parte
weqk’am tiraweqk’an cadenaweqna’oj artewinaqirïk personalizar
195
winowx yakosamajib’äl
winowx windowswo porcentajewort wordwuj papelxa b’a achike cualquierxa b’a achike rupam cualquier
registroxa xe tz’aqät k’ajtz’ïk solo cel-
das completasxa xe tz’aqät taq tzij solo pala-
bras completasxak nivelxe’el raízxich’inïk interrumpirxik’tz’ib’ab’äl burilximon acopladoxol combinación (celdas)xolonem intercalaciónxulub’äl descendenteyab’äl tónerya’ïk agregarya’ïk aportarya’ïk asignarya’ïk colocarya’ïk darya’l nodoya’l redya’l kematz’ib’ internetya’l tzijonem chat (conversación
en linea)yajo yahooyakb’äl archivoyakb’äl nuk’samaj disque-
te/discoyakb’äl pirt’im tarjeta de romyakb’äl uchuq’a’ bateríayakïk almacenaryakïk grabaryako’n ruchuq’a’ energía de res-
paldoyako’n seteyakb’äl disco de se-
guridadyakoj jaloj guardar cambiosyakoj samaj guardar documentoyakomes portapapelesyakon almacenadoyakon compactoyakon guardadayakon respaldoyakon pa ruyonil la jalwäch ver-
sión guardada automáticamenteyakonel grabadoryakonem almacenamientoyakonem grabaciónyakonïk guardaryakoq’aq’ upsyakosamajib’äl dispositivo de al-
macenamiento
196
yaksamaj yuquyakb’äl
yaksamaj memoria usbyalan flujoyalan másyalan samaj flujo de tareasyalwinäq bribonesyija gigayijab’it gigabyteyipiyöt intermitenteyojb’äl almohadillayojb’äl b’uyuq’a’ almohadilla
sensible al tactoyojo’n dañadoyojo’n peraj sector dañadoyojonïk borraryoni’elem auto extracciónyujïk deshaceryujunem interferenciayujunïk incluiryuquyakb’äl cinta
197
• •
RUKA’N PERAJ
KAXLAN⇒ KAQCHIKEL
199
ARTES DEL IDIOMAneologismos
abertura pachi’abreviatura ko’etalabstractivo metz’etelacadémico, estudiante, apren-
diz tijoxelacción rub’anikacento k’oxomacentuación k’oxomalacentual ruk’oxomalacepción juq’ajarïk tzijacta retal tzijactitud mental runa’ojactitudinal na’ojilactiva k’ulb’anayomactivación tzijemactividad samaj
acuerdo tz’ib’anemacuerdo de paz uxlak’u’x
tzib’anemacusativo rutz’aqatil ch’ab’äladelantamiento ik’owinemaditivo tunujadivinanza tawila’adjetivar jalt’asinïkadjetivizador jalt’asiladjetivo jalt’asadjetivo derivado jotayin jalt’asadjetivo indefinido mek’isel
jalt’asadjetivo numeral (k’) ajilab’alil
jalt’asadjetivo ordinal cholajib’äl
201
adjetivo posicional alomorfo
jalt’asadjetivo posicional ruk’ojlemal
jalt’asadjetivo radical ruxe’ jalt’asadjetivo superlativo läj jalt’asadjunto achadjunto adverbial weqot’as
jalb’anojadjuntos nominales weqot’as
t’asadmiración mayojadmirativa (oración) mayeladstrato jachon ch’ab’äladverbial jalb’anojiladverbializador jalb’aneliladverbio jalb’anojadverbio de cantidad jaru’il
jalb’anojadverbio de duda kak’u’x
jalb’anojadverbio de lugar k’ojlib’äl
jalb’anojadverbio de manera rub’anikil
jalb’anojadverbio de modo rub’eyal
jalb’anojadverbio de negación meqel
jalb’anojadverbio de tiempo ruq’ijul
jalb’anojadverbio distributivo jacholil
jalb’anojadversativo q’atq’ajarïkafectividad ajowanilafectivo ajowanelaféresis qupik’oxomafianzamiento q’etenemafijo xiltzijafijo de flexión ruwixal xiltzijafirmación (adverbio) jikinemafirmativa jikïlafirmativo jujikafricado tz’apik’oxomagente b’anelagentivo k’utb’anelagilidad rusilonemagradecimiento k’awomanemagrupación molojagudo ruk’isib’al k’oxomálbum molalegoría mek’utb’äl na’ojalfabetización tijonïkalfabeto choltz’ib’alfabeto unificado tunül
choltz’ib’aliteración rukamuluxik k’oxomalófono jalb’itz’ilalomorfo jaljitz
202
alveolar apócope
alveolar kajnaq’k’oxalveolos kajnaq’alveopalatal ruq’ajanil
ch’ak’ultz’ib’ambigüedad katzijolilambiguo ka’okisaxïkámbito k’ojolib’älampliación nimirisanemampliación léxica runimirisanem
cholatzijanacoluto rutzaqik cholch’ab’älanáfora kamulun na’ojanafórica rukamulun na’ojanagrama xolöy tz’ib’análisis ch’ob’onemanálisis crítico chayun na’ojanálisis lingüístico ruch’ob’onem
solchi’análisis literario ruch’ob’onem
lemalilanalítico ch’ob’onelanalogía rutz’ukik junumatzijanalógico tz’ukunel junumatzijanaptixis achtunu’nanástrofe jalkojolib’al tzijandamio rub’ey tzijandragogía retamab’alil nimawi-
näqanecdótico k’ulwachinem
anexo rutz’aqat samajanfibología kaq’ajarïkansiedad rayinilantecedente kulwachitajnäqanticipación ik’owinem tzijantietimológico mexe’elantífrasis mek’utna’ojantipasiva b’anayomantipasiva de enfoque agentivo
b’anayom rub’anenilantipasivo de incorporación
rutz’aqat b’anayomantítesis jaltzijantología lematzijantonimia q’eb’aq’ajemantónimo q’eb’aq’ajujantonomasia jalq’ajanantropocéntrica ruk’u’x
k’aslemalantropónimo b’i’aj winäqapéndice tz’aqatb’älapical tzamch’akultz’ib’ápice rutza’mapicoalveolar ruk’oxomal
ch’akultzib’aplicación okisanemaplicada (lingüística) okisaxïkaplicativo okisaxelapócope tzaqtzij
203
apódosis aula
apódosis taqonem tunutzijapofonía rujaloj k’uxatzib’apólogo, fábula pixa’ lema’aposición tunun tzijapositivo tunelapóstrofe, saltillo, glotal ch’utapreciación ajowanemaprendiente etamanelaprendizaje etamanemaprestamiento rutikirib’al samajaptitud rub’eyal na’ojb’älapunte tz’ib’anárea jutijonïkárea curricular rukojolib’al le-
ma’artes del idioma retamab’alil
ch’ab’älarticulación ch’ab’anemarticulador ch’ab’anelarticular ch’ab’enïkarticulatorio cholaq’ajanilartículo k’ulab’i’artículo determinante jikïl
k’ulab’i’artículo indeterminante mejikil
k’ulab’i’artística weqosamajaseveración jikib’anemaseverativa jikib’anel
asignación chilab’anemasignado jachonasimilación junumajasistente q’asöy tzijasociación rub’ixikil na’ojasonancia junaq’ajanilasonante setil q’ajanilaspecto b’eyalilaspecto completivo b’eyal kanaspecto de la narración rub’eyal
lemotzijaspecto gramatical b’eyalil kem-
chi’aspecto incompletivo b’eyalil
wakamiaspecto perfectivo b’eyal b’anoaspecto potencial b’eyal aponaspecto progresivo tajin b’eyalaspiración xupk’oxomalaspirado t’ojk’oxomalaspirar t’ojk’oximanïkatenuación nik’ana’ojátono mek’oxomatribución chawematributivo chäwatributo chawilaudición ak’axab’älauditorio ak’axoma’, ak’axanela’aula tijonijay
204
aumentativo cartel
aumentativo nimirisanelausente mek’oyalautentico qitzijautocontrol rub’eyal na’ojinemautodeterminación rub’eyal
k’aslemautoeficacia pajsamajautomática ruyonilautonomía qichinautor tz’ib’anelautosostenible chapayonilauxiliar to’onelavanzado ik’owinäqbajo qajinäqbarbarismo rutzijbarrera q’atb’älbase kutamilbase verbal ruxe’ b’anojbásico (educación) rukab’ tijo-
nembatología kamulun ch’ab’älbenefactivo k’atzinembeneficiario k’ulumbibliografía cholwujbiblioteca wujb’älbilabial kachi’ajbilingüe ka’i’ ch’ab’äl, kachi’bimestral ka’ik’bisílaba kajap
bivalentes karejqalemboceto nab’ey samajcacofonía itzq’ajanilcadencia jachk’oxomcalco qajanelcalco lingüístico qajsolchi’calco semántico qajkemchi’cambiar jalonïkcambio jalojcambio alofónico rujaloj q’ajanilcambio lexical rujaloj cholachijcambio semántico rujaloj
q’ajarïkcanal q’axab’älcanalizar q’axanïkcantidad jaru’ilcapacidad etamanilcapacitación tijonemcapacitador q’axanel na’ojcapacitar tijonïkcardinal ajilanïk jalb’anojcarientismo q’olon tzijcarpeta yakb’älcarta taqowujcarta de agradecimiento (k’)
k’awomanem taqowujcarta de invitación peyonem ta-
qowujcartel perwuj
205
casilla coarticulación
casilla rupam kajtz’ikcaso rub’anemcastellano kaxlan ch’ab’älcatacresis k’amb’äl tzijcatáfora rub’ixikil tzijcatástasis ruk’isib’äl b’anotzijcategoría perajcategoría gramatical ruchola-
jem kemchi’causa ruxe’causal b’anob’ab’causativo umanelcentral nik’ajalceremonial xukulilcheque k’exoj pwäqchiste, broma, engaño q’olojchol propio (k’) raqän ch’olti’chuj propio raqän kiti’ciclo ruq’ijul juna’científico na’ojinelcifrar ewanïk tzijcinética uchuq’alilcircular, memo taqilcircunstancial xalq’atclaridad saqilclase ruwächclase de códigos kiwäch taq nuk’clasificación cha’onemclasificado cha’on
clasificador cha’onelclasificador nominal cha’onel
t’asclasificador numérico cha’onel
ajilab’alilclasificador personal cha’onel
winaqilalclasificar, seleccionar cha’onïkcláusula pajtzijclausula de complemento
rutz’aqat pajtzijcláusula adverbial jalb’anojil
pajtzijcláusula adverbial de causa
rub’anikil jalb’anoj pajtzijcláusula adverbial de condición
rutaqil jalb’anoj pajtzijcláusula adverbial de propósito
rub’eyalil jalb’anoj pajtzijcláusula adverbial de tiempo
ruq’ijul jalb’anoj pajtzijcláusula principal runab’eyal
pajtzijcláusula relativa rachib’il pajtzijclave retal ajilab’älclima ruwäch q’ijclítico pertzijcoarticulación nuk’unem
q’ajanil
206
codificación concienciación
codificación nuk’unemcódigo nuk’código criptográfico runuk’ ewa-
nemcódigo epistemológico runuk’ re-
tamab’alil na’ojcódigo lingüístico runuk’ solchi’código paralingüístico runuk’
uchuq’ajanemcoeficiente tikojcoeficiente intelectual tikoj
na’onelcognado junawächcognición rub’eyna’ojcognitiva b’eyna’ojcognoscitivo retamanemcoherencia junumanemcoiné tunuch’ab’älcolectivo tununemcolor b’onilcolorear b’oninïkcolorista kamulun tz’ib’anelcolumnas cholajcoma muxtuq’combinación xolcomillas (k’) kamuxtuq’comitativo achib’ilalcompacto/difuso jaqäl k’oxomcomparativo junumanel
competencia rajowanemcompetente rayb’anelcomplejo (sustantivo) xe’b’anojcomplementizador tz’aqatenelcomplemento rutz’aqätcompletivo (pasado) kancompleto tz’aqatelcomplexión kamutzijcomponente rutz’aqatilcomportamiento k’utuna’ojcomposición runuk’unemcompositivo rutz’ukik kach’ab’älcompositor tzib’anelcomprensión ak’axanemcomprensión ak’axanemcomprobante retal loq’ojcompuesto kaxe’, yo’xtzijcomún chojcomunal molaj winäqcomunicación tzijob’älcomunicador tzijonelcomunicativo rutzijoxikilconcatenación rutikirisaxik pajt-
zijconcepto definiciónconceptual runa’otzijconcesión q’alatzijconcesivo q’aton tzijconcienciación k’uxlanem
207
concinidad control
concinidad jeb’etzijoxïkconcluir k’isinïkconclusión ruk’isib’äl tzijconcordancia ximïlconcordar ximïkcondicional taqtzijconducción uk’wanemconduplicación kamulun tzijconector oracional malatzij
b’ab’conferencia tzijonemconfianza nimanilconfirmación ruk’u’x tzijonemconflicto k’ayewalconjugación pach’unemconjugación verbal ru-
pach’unem b’anojconjunción tunu’conjunción coordinativa (k’)
nuk’utunu’conminación yoq’onemconmoración kamuluna’ojconnotar tunem na’ojconnotativo rutunem na’ojconsecución kanonemconsecuente ruka’n achtzijconsecutivo tz’aqatb’ab’consejo pixa’conservación chajinem
conservar chajinïkconsistencia rukowilemconsolidación tunemconsonante ch’akultz’ib’consonante compuesta rutz’aqat
ch’akultz’ib’consonantes glotalizadas ja’s
ch’akultz’ib’consonántico ruch’akulb’alil
tz’ib’constituyente rucholanem tzijconstituyentes secundarios ru-
kab’ ruchalajem tzijconstrucción gramatical
rub’anikil kemchi’constructivismo rub’anikilemconstruir b’anïkconsulta ch’ob’ojcontenido rupam lema’contexto kojolib’älcontinuativo tzaqalilcontinuo chojb’eycontorno rulewalcontracción tunutzijcontradicción q’atonem tzijcontraer kutirisanïkcontrario mejunamcontrastivo junumach’ab’älcontrol rub’eyal
208
convencionalismo cúmulo
convencionalismo yakok’u’xconvenio atowab’älconversación tzijonemconversión kamultzijcoordinación nuk’unemcoordinado kemtzijcoordinador nuk’unelcopulativo rucholab’äl tzijcorchete kajuxcorrección ruk’ojlem tzijcorreferencia achib’il tzijcorrelación tunülcorreo taqonemcortesía ch’a’älcósmica tzub’alilcosmovisión ruch’ob’oj kajulewcostumbre tz’eto’ncrayón bonib’älcreación tz’ukunemcreatividad weqonemcreativo weqonelcreencia nimalilcriptoanálisis retamab’alil sol-
tzib’criptografía ewanem tz’ib’criptograma soltz’ib’criptolexemia rusotz’ib’criptología retamab’alil ewanemcriterio xena’oj
crítica Q’alarisan tzijcrónica tzijowujcuadro kajtz’ukcuadro fonémico kajtz’uk b’itz’cuadro fonético kajtz’uk
q’alatz’ib’cuadro sinóptico kajtz’uk cholo-
chojcualidad k’utwächcualitativo k’utb’äl samajcuantificador jantaqb’älcuantitativo jaru’ilcuarto rukajcuenta rajilanemcuenta gregoriana rucholanem
kaxlancuento lema’cuerdas vocales k’oxomb’äl qu-
laj, k’amqulajcuerpo de la carta ruch’akul ta-
qowujcuestión k’utunemcultismo ruxe’el ojer ch’ab’älcultismo semántico ruq’ajarik
ojer ch’ab’älcultismo sintáctico rucholanem
ojer ch’ab’älcultura b’anob’älcúmulo molon
209
cuña diagnóstico
cuña ch’utül tzijcurrículo k’aslemal tzijcurso tijonïkdatismo ya’onemdativo ya’omdato etaldebate ch’ayom tzijdeclinable qajtzijoneldeclinación qajtzijdeclinar qajtzijoxïkdeducción k’amaxelaldeducir k’amaxïkdeductivo k’amanildefectivo metz’aqätdefinición q’ajatzijdefinir jikib’anïkdeíctico o deixis k’utüy jalb’anojdemocracia junumaq’ijdemorar yokob’anïkdemostrativo k’utuleldenominativo jachsamajdenotativo rukab’ q’ajarïkdental q’aja’eyajdeontológica rub’ey na’ojdeponente jachq’ajanilderivación jotayilderivación de sustantivo rujota-
yil t’asderivación de verbo rujotayil
b’anojderivado jotayinderivar jotayinïkdesarrollar solïkdesarrollo solna’ojdescifrar q’alajirisab’äldescodificación solonemdescodificador q’alajirisaneldescribir q’alajirisanïkdescripción tzijowächdescriptivo rub’ixikil b’anikildesenlace solojdeseo rayb’äldesiderativo rajowaneldesinencia jildesinencial jilildespectivo qasöy q’ijdestinatario (correspondencia)
k’ulüy taqowujdestino patan k’aslemdestreza retamab’aldesvalorativa qasatzijdetalle ch’uti’etaldeterminado k’ulb’i’ajdeterminante (artículo)
jik’ulab’i’determinativo jikineldiacrítico etatz’ib’, retal tz’ib’diagnóstico tojtob’enïk
210
diagrama división occidental
diagrama wachtzijoldialéctica rub’eyal ch’ab’äldialecto vernáculodialogante ch’ab’aneldialogismo k’ultzijoldiálogo ch’ab’elildibujo wachib’äldicción jeb’ël q’ajarïkdiccionario soltzijdiccionario bilingüe kachi’ sol-
tzijdiccionario de antónimos
q’eb’aq’ajuj soltzijdiccionario de sinónimos juna-
maq’ajuj soltzijdiccionario ilustrado wachsol-
tzijdiccionario lingüístico solchi’
soltzijdiccionario monolingüe juchi’
soltzijdicho b’indictado sik’inemdictamen cholmayijdidáctica beyatijonïkdiéresis katz’ujdiferencia kojolildiferencia fonológica rukojolem
q’ajarïk
dígrafo kab’tz’ib’diminutivo ch’utirisaneldinámica etz’anemdiploma retal wujdiplomado retalil tijonïkdiptongo kamu’xdirección (residencial) ocho-
chib’äldirección general rochochib’aldireccional chojmib’anojdisciplina b’anab’eyaldiscriminación tz’ilanemdiscurso tzijonemdiscurso ceremonial cholojdiscusión jalo’n tzijdiseminar jachojdiseñado wiqo’ndiseño wiqojdisfraz jalwächdisimilación jech’uq’ajanemdisimilar jalq’ajanïkdisposición rucholanem lema’distribución (k’) jachonemdistributivo jacholildisyuntivo ka’i’ rub’eyaldiversificación jalajojildiversificado jalajöjdivisión occidental rulewal
q’anti’
211
división oriental enseñanza
división oriental rulewal q’eqti’división wasteka rulewal saqti’división yukateka rulewal kaqti’docente tijoneldocumentación wujilaldocumento wujdominio semántico rupam
q’ajarïkdorsal ch’akulq’ajanemdos puntos kachuq’dosificación cholatijonemdrama tz’etek’aslemaldramático k’aslemaneldramatización k’aslemanemdubitación kak’uxildubitativo rukak’uxnemduda (adverbio) kak’u’xduplicación rukamulunduración kowilemdurativo rukowileconómico ajpwäqeditorial tz’ajb’äl wujeducación tijonemeducativa tijonilefectivo rajowaxikeficacia uchub’anemeficiencia k’iyirisaneleje seteb’älejemplo, modelo, muestra
tz’etb’älejercicio, trabajo, deber samajelemento compositivo runuk’ik
lilelemento de la comunicación
tzijob’alilelemento fónico lil q’ajanemelemento gramatical lil kemchi’elemento lingüístico lil solchi’elementos del enunciado lil t’elelidir relesan k’istz’ib’elipsis elesan tzijelisión tzaqotz’ib’emisor taqonel tzijenálage ruk’exel jalb’anojencabalgamiento ch’arpach’encabezado ruwi’ samajenclítico k’ajb’ab’endereza rutzilendógeno alaxilenergética rujotayilenergía uchuq’a’énfasis ruk’u’x q’ajanemenfático jotayinelenfoque tz’etojenfoque agentivo rutz’etik
b’anelilensayo tz’ib’an wujenseñanza tijonïk
212
enseñar estructura gramatical
enseñar k’utunïkensordecimiento t’ojem
ch’akultz’ib’entonación b’ixanementonador b’ixanelentrevista k’utuj etamab’älenumeración rucholanem aji-
lab’älenunciado b’ixïkenunciativa b’ijnemepanáfora rukamuluxik na’ojepanalepsis rukamulun weqojitzepanortosis runimilem weqojitzepéntesis rutz’aqat q’ajanilepentética (vocal) jotayepiceno rukojolemepifonema rutzijol na’ojepiglotis ruxe’ aq’ajanilepigrafía mayatz’ib’epílogo nuk’lema’epímone weqojitz kamutzijepistemología retamab’alil
na’owinaqilepítome ruch’utirisanem lema’época ruq’ijulequilibrado junamanelequipamiento nojixaxïkergatividad b’anb’anelilergativo b’anb’anel
escandir ajilanïk tzijescasión runimilem pach’escenografía k’utuweqojescenógrafo weqkuqunelescolar tijojescritura tzib’anemescritura fonética q’ajanem
tz’ib’anemescritura maya, jeroglífico ma-
yatz’ib’escritura práctica samajtz’ib’escritura técnica ch’ob’öy tzijescuchar ak’axanïkesencial k’uxalespecificativo runimilem t’asesquema k’utb’äl tzijestativo k’ojlemestética rub’anikil wiqo’nestilo b’anikilestilo periodístico rub’anikil ta-
lutzijestrategia rub’eyalilestrategia lingüística rub’eyal
solchi’estridente/mate jitzq’ajanilestructura cholanemestructura de signos rucholanem
retalilestructura gramatical ruchola-
213
estructura sintagmática figura literaria
nem kemchi’estructura sintagmática rucho-
lanem ch’ob’nem tzijestructuración rucholanemestructurado cholajinestructural rucholajiletapa perajética retal k’utïkétimo ruxe’el katzijetimología ruxe’el tzijetimológico ruxe’eletopeya runa’ojileufemismo ruk’exel tzijevaluación tojtob’enïkevaluación diagnóstica nab’ey
tojtob’enïkexcepción jech’ujnemexclamación na’onemexclamativo na’owächexhortativo taqonemexpansión talunemexpectativa tz’etonilexperimentador k’otonelexperimentar k’otoxïkexpletivo na’ojitzijexplicativo tzijonilexplicito q’alajilexploración kanunemexplosivo b’ojb’on
expolición rukamulun juna’ojexposición tzijoxikilexpresión b’ixikilexpresión ch’owemexpresión artística ch’owem we-
qosamajexpresiva tzijona’ojil, ch’owinelextensión semántica k’iyirisanem
q’ajarïkextenuación q’atana’ojfábula, apólogo takna’ojfacilitación juk’axajfacilitador tijonelfactitivo umanelilfactor retamana’ojfactura rut’familia de idiomas rach’alal
ch’ab’älfamilia lingüística rachalal sol-
chi’fantasía achik’faringe jorjorfaringeal q’ajajorjorfecha rajilab’al q’ij, ruq’ilulfemenino ixoqilalfenómeno uchuq’ab’ilficha pirwujfigura literaria ruwachib’al le-
ma’
214
figura retórica generador
figura retórica ruwachib’äl we-qojitz
figura, gráfica ruwachib’älfigurado wachinemfilosofía retamab’alil ch’ob’oj
mayojfinal ruk’isib’älfirma juch’b’i’ajflexión wixalflexional wixalalflexionar wixanïkflorecimiento rukotz’ijalfluctuación jalna’ojfluidez rech’ech’fonema b’itzfonética q’ajatz’ib’fonética acústica ruq’ajatz’ib’ xi-
kinajfonética preceptiva ruq’ajatz’ib’
ch’ab’alilfónico ruq’ajanilfono ch’ab’aq’ajanilfonograma retal q’ajanilfonología nuk’ub’itz’fonológico nuk’ub’itz’ilforma de expresión ruwäch
ch’owenforma verbal ruwäch b’anojformación runuk’uxik,
nuk’unemformulación runuk’ikformulario nojsawujforo q’asana’ojfragmento pirtzijolfrase k’aptzijfrase nominal t’as k’aptzijfrase verbal b’anoj k’aptzijfrecuencia jutaqilfrecuentativo jutaqmul, jutaqilfricativo q’ajak’amfuente ruxe’elfunción rusamajixikfundamento ruxe’ na’ojfundamento antropológico reta-
mab’alil k’aslemalfundamento curricular runuk’ik
tijonïkfundamento filosofico ch’ob’olil
nuk’na’ojfundamento legal ruq’ij
nuk’na’ojfundamento pedagógico ruxe’
retamab’alil tzijoxikilfuturismo saqk’aslemfuturo apongeminación kamulun jitzgeneración ralaxinemgenerador k’iyirisanel
215
género (gramatical) hecho
género (gramatical) kojolemgénero dramático rukojolem
k’aslemalilgénero femenino rukojlem ixoqi-
lalgenero lírico rukojolem k’uxajgénero literario rukojolem lema-
lilgénero masculino ruk’ojlem achigénero narrativo rukojolem
sik’inemgénero periodístico rukojolem
tz’ib’anemgentilicio petenilgerundio mewinaqilalgestión runuk’ik samajgestual rupaläjglobal nojelglobalización nojelemglosario vocabularioglotal (sonido) ja’sglotalización jasinemglotis rujul kaq’ïq’golpete paq’chi’gótica k’olotz’ib’gradación xulajilanemgrado rupalb’algrado comparativo rukojolem
junumanel
grado positivo rukojolemikiq’alil
grado superlativo runimilem ko-jolem
grafema chib’ejitz, ch’utijitzgráfica kajtz’ukb’älgramática kemchi’gramática de referencia taqa-
yom kemchi’gramática descriptiva tzijonem
kemchi’gramaticalmente kemchi’nemgrave rukab’ k’oxomguía k’utelguía curricular cholatijonïkguía metodológica rub’eyal
ruk’utikguión tzalajuch’guión mayor nimajuch’guión menor ch’utijuch’guión diagonalgutural ch’akultz’ib’ tzijhabilidad silob’anikilhabla ruwächtzijhablante ch’ab’alinelhablar ch’a’onïkhaplología tzaqb’itzhasta, desde, pues k’ahecho k’ulwachi’n
216
hegemonía individualista
hegemonía uchuq’ab’älhegemónica uchuq’ab’alilherramienta samajib’älheteronimia k’ulantzijhipérbaton tzalq’omij tzijhipérbole witzijhiperonimia rach’alal q’ajatzijhipocorístico weqb’i’hiponimia achq’ajanilhipótesis nojina’ojhipotiposis tzijoxikil winäqhisterología jalb’eyalhistoria retal k’aslemhistoriador tzijöy b’anob’alhistórico ojerhomógrafa jutz’ib’homografía jutz’ib’anemhomónima, homófona juq’ajanhomonimia juq’ajanilhuella retalictus paq’paq’idea na’ojidentidad xe’elidentificación k’utunemideograma na’och’ab’älideología na’owinäqidiolecto ch’ab’älidioma ch’ab’älidolopeya ruk’isib’äl tzijol
imaginación achik’anemimitativa k’axk’ob’elimperativa, exhortativa taqelimplementación okisanemimplicación q’alajisanemimplicatura q’alajisanelimplícita ewana’ojimplosivo b’ojb’aq’ajanilimplosivo bilabial me’uchuq’a’
kachi’ajimpulso yakok’u’xincidencia lingüística k’ulwachinem
solchi’inciso retal cholajilinclusión tunub’anemincoativo rutikirisaxik b’anelilincompletivo metz’aqatilindagación k’otonemindagar k’otonïkindeclinable meq’alaxelindefinido mek’isel, mejikilindeterminado mejikilindeterminante (artículo)
mek’ulab’i’indicador k’utunelindicativo b’anikilalindirecta roqin tzijindividual jujunalindividualista ruyonil
217
inducción introducción
inducción taqchineminducir ju’unïkinductivo ju’uninfijo rupam tzijinfinitivo mek’iselinflexión ruq’a’ tzijinformación tzijolinglés q’anchi’inicial tikirib’äliniciativa tikirib’alilinmediativo naqajinnovación jalatajineminnovador jalatajinelinscripción rutz’ib’axikinscrito tz’ib’atajnäqinstancia k’utuwujinstitucional molojilinstrucción rub’eyal samajinstrumental b’alelinstrumento samajib’älinstrumento/locativo b’älintegral tajinemintelectual na’öyinteligencia na’ojb’älinteligencia creativa weqoj
na’ojb’älinteligencia interpersonal
q’axanem na’ojb’älinteligencia intrapersonal ru-
nab’al na’ojb’älinteligencia múltiple jalajöj
na’ojb’älinteligencia musical q’ojom
na’ojbälinteligencia verbal ch’ob’onem
na’ojb’älintencional chub’anikilintensidad ruchuq’a’intensificador q’alajnelintensivo q’alajixïkinteractivo xolöl na’ojinterdental kojo’eyajinterjección mejalatel tzijinterjectivo mejaloj tzijinterlocutor k’ulanelintermedio runik’ajalinternacional juk’atinamitalinterpersonal q’akaneminterpretación tzalq’omineminterrogación k’utuneminterrogación retórica
ruk’utunem weqojitzinterrogar k’utunïkinterrupción q’atoneminterruptor naqoq’ajanilintrapersonal nab’älintrínseco rupamintroducción tikirisanem tzij
218
intuición librero
intuición chanina’ojeminvestigativa kanulilinvitación peyonemirreal meqitzijirregular rub’anikil ch’ab’älitálica (k’) tzalatz’ib’ixil propio raqän tzi’juego etz’anemjuego absolutivo (ja) k’ulb’anel
molajjuego ergativo (je) b’anb’anel
molajkiche propio raqän qachi’labial q’ajachi’ajlabialización q’ajanem chi’ajlabializar ruq’ajanik chi’ajlabiodental chi’eyajlabios chi’ajlateral ruxikinlección lemana’ojlectoescritura tz’ib’asik’ijlectura sik’inemlectura creativa wiqo’n sik’inïklectura integradora yujun
sik’inïkleer sik’inïklenguaje ch’ab’ällenguaje científico o técnico
na’och’ab’äl
lenguaje coloquial ch’ab’äl pajay
lenguaje escrito rutz’ib’anemch’ab’äl
lenguaje expresivo k’utüych’ab’äl
lenguaje general juch’ab’ällenguaje informal o familiar
ach’alal ch’ab’ällenguaje informativo tzijol
ch’ab’ällenguaje literario lemalil
ch’ab’ällenguaje oral ch’a’onem
ch’ab’ällenguaje regional ruq’a’ ch’ab’älletra cursiva (k’) q’etz’ib’letra de carta yuqutz’ib’letra de molde setetz’ib’lexema nuk’tzijléxica cholatzijlexicalizarse rub’anikil
cholch’ab’ällexicografía retamab’alil cholat-
zijlexicología retamab’alil cholatzijleyenda moch’öch’liberalismo setelinemlibrero yakb’äl
219
libreta metalenguaje
libreta cuadernolibro sik’iwujlínea juch’linealidad lilch’ab’ällineamiento rucholajil samajlingual ruchi’ q’ajanillingüística solchi’líquido memtz’ib’lírico (género literario) silinlista de cotejo tojtob’an samajliterario lema’illiteratura lemïklocalismo k’ojolillocalizar kanunïklocativo k’ojilib’ällocución talutzijonemlógica k’utna’ojillógico matemático (inteligen-
cia) ajilanem na’ojb’ällogotipo wachtzi’b’logro q’i’lugar k’ojolib’älmam propio (k’) raqän tyolmandato o exhortación taqanemmanejar uk’wanïkmanejo uk’wanilmanera b’anikilmanera (adverbio) rub’anikilmanifestación k’utb’äl
manipulación rusamajinemmapa conceptual wachna’ojmapa mental kasetesïk na’ojmarcado etalemmarcador de tiempo retal q’ijulmarco rutaqenmargen ruchi’masculino achimaterial samajib’älmatiz ya’oq’ararïkmaya (cuenta) rucholanem ma-
ya’mayúscula nimatz’ib’mecánica rucholajem samajmedición etalemmedida etab’älmedio rusutilmedir etanïkmemoria natawujmemorización retamaxïkmensaje taqo’nmensurativa eta’nmeronimia ach’q’ajarïk tzijmetacognición n’ukulem na’ojmetafonía jalk’oxommetáfora oxk’ob’e’nmetagoge q’ajanel oxk’ob’e’nmetalenguaje ruch’ab’exik
ch’ab’äl
220
metátesis negación del beneficiario
metátesis jalk’ojlemmétodo nimab’eyalmetodología b’eyalilmetonimia achwäch tzijmímica b’ananemministerio (educación) chitüyminúscula ch’utitz’ib’mito meqitzij tzijonemmodalidad rub’eyalmodelo ruk’utb’almoderativo lomanelmodernismo k’ak’ak’modernización k’ak’arisanemmodificador jalonelmodificador directo jujalelmodificador indirecto kajalelmodificadores de sustantivo ru-
jalel t’asmodificadores del predicado ru-
jalel q’ajarib’älmodificadores del sujeto rujalel
b’anelmodo taqo’ilmodo de articulación rub’eyal
ch’o’onemmodo del verbo rub’eyalil b’anojmodo imperativo/exhortativo
rub’eyalil taqonem b’anojmódulo literario lema’ sik’iwuj
mojado cheqeq’ajanilmolde elesab’älmomento de la narración
ruq’ijul lemotzijmonitoreo rutz’etik samajmonólogo ch’oweyonilmonosemia juq’ajarïkmonosílaba junil katz’ib’monosílaba (k’) jujapmorfema jitzmorfología (k’) nuk’jitz’ojmorfológico nuk’jitzinelmovimiento silonemmovimiento y dirección
rub’eyalil silonemmuletilla mulunelmulticulturalidad k’ib’anob’älmultigrado k’ipalb’almultilingüismo k’ich’ab’älmultimedia k’utuwachib’älmutación jalq’ajanilnaciones unidas tunutimamitalnarración lemotzijnarrador tzijonelnasal tzamq’ajanilnasalización tzamq’ajanemnegación de respuesta meqel tzijnegación del beneficiario
mek’ulb’anoyom
221
negación del dativo onda sonora
negación del dativo meya’omnegación del instrumento mesa-
majib’älnegación del sujeto estativo
meb’anelnegación del verbo meb’anojnegación, negativo meqel, ma-
näq, menegrilla q’eqatz’ib’neoliberal qasanilneologismo k’ak’a’ tzijneologista tz’uküy tzijnervio auditivo rub’atz’il xikinajneuma k’utu’etal na’ojneutralización junilemneutro k’utüy k’exeb’i’ajnivel xakno privativa metojilnombre b’i’ajnomitativo t’elb’i’ajnorma, regla b’eyalnormado b’eyanelnormalización rutzilemnota ch’utitzijolnoticia rutzijolnovela lemnúcleo ruk’u’xnúcleo del predicado ruk’u’x
q’ajarib’äl
núcleo del sujeto ruk’u’x b’anelnueva k’ak’a’numeración ajilanemnumeración maya maya’ ajila-
nemnumeral ajilab’alilnúmero ajilab’älnúmero cardinal chojajilab’älnúmero distributivo jachel aji-
lab’älnúmero gramatical rajilab’al
kemchi’objetivo rayb’älobjeto (k’) k’ulelobjeto directo uk’ulelobjeto indirecto kak’ulelobjetos verbales k’ulel b’anojobra lemawujobra de arte na’ojil samajobra teatral kuqul wuj, k’utunel
k’aslemobras literarias lemawujobservación tz’etelilobtestación k’exonem tzijoclusión tz’apijnemoclusivo tz’apin q’ajaniloculto yako’noficialización (k’) iqikinemonda sonora rub’ey k’oxomal
222
onomasiológica párrafo
onomasiológica ruq’a’ q’ajanemonomatopeya rajq’ajanonomatopéyico (k’) rajq’ajeloperativo ilinemopinión ch’ob’ojoptación rajowanemoración b’ab’oración aclarativa q’alaj b’ab’oración admirativa mayel b’ab’oración afirmativa jikïl b’ab’oración compleja nimirisan
b’ab’oración compuesta tz’aqatil
b’ab’oración imperativa o exhortati-
va taqonem b’ab’oración indicativa choloj b’ab’oración interrogativa k’utunel
b’ab’oración negativa meb’ab’orador cholöy tzijoratoria cholonem tzijorden rucholajemorden básico cholajil tzijordinal cholajib’älorganización runuk’ulemorganizar nuk’unïkorientación pixanemorigen ruxe’el
ortografía tz’ib’anikilortográfico (acento) k’oxotz’ib’paciente k’ulunelpagaré tojil wujpalabra tzijpalabra afectiva k’oxomatzijpalabra derivada rujotayil tzijpalabra flexionada wixal tzijpalabras glotalizadas ja’s tzijpaladar ruwi’ aq’ajpalatal jajilpalatización jajk’oxompapel semántico rusamaj
q’ajarikparábola ruwäch k’aslemparadigma tz’ukna’ojparadigmático tz’uküy na’ojparadoja tunüy kana’ojparagoge tuntz’ib’paragógico tuntz’ib’anilparalingüística ichsolchi’parámetro ch’ob’ona’ojparasíntesis rachjotay tzijparasintético rutz’aqatil k’ajtzijparataxis rachtunuj kemchi’paréntesis uk’a’parónima junumaxïk tzijparonimia junumaxïk katzijpárrafo motzaj
223
parresia persona gramatical
parresia rub’ixikil jalna’ojparte curricular peraj cholaj ti-
jonïkpartes de una carta rupam taqo-
wujparticipación apo’inemparticipio perfecto naqilpartícula k’ajtzijpartícula afirmativa jikïl k’ajtzijpartícula de movimiento silo-
nem k’ajtzijpartícula determinante jujik
k’ajtzijpartícula diminutiva ch’utirisanel
k’ajtzijpartícula direccional k’utb’äl
k’ajtzijpartícula enfática q’alajel
k’ajtzijpartícula indeterminante de-
mostrativa mejikil k’utb’älk’ajtzij
partícula interrogativa k’utunelk’ajtzij
partícula interrogativak’utunem k’ajtzij
partícula irreal meqitzij k’ajtzijpartícula negativa mek’ajtzijpartícula subordinadora taqon
k’ajtzijpartitivo jachonelpasiva k’uluyompatrón rucholajil, ruxe’patrón básico ruxe’ chapayompeculiaridad richinpedagogía retamab’alil tijonïkpedagógico tzijotijonempensamiento explícito saqna’ojpensamiento holístico k’ulna’ojpensamiento tácito tzirana’ojpercepción na’ilperfeccionismo jeb’ël samajperfectivo k’ulwachperfil rub’anikilalperífrasis rub’ixikil jutzijperifrástico b’ijinel jutzijperímetro ruchi’ilperiódico talutz’ib’periódico escolar tijob’äl ta-
lutz’ib’periodismo taluj tz’ib’anemperíodo peraj ramajperístasis etalema’permisión q’ijemperoración ruk’isib’äl tzijonempersistencia jantapelilpersona gramatical ruwinaqilal
kemchi’
224
personaje presente (tiempo)
personaje ajwinäqpersonalidad winaqilperspectiva rutz’etonempersuasión b’och’inempertinente rukojolil q’ajarïkpetición rutzil k’utunempeyorativa yoq’onelpictogramas etalwächpintura b’onplanificación nuk’samajpleonasmo ch’ach’atzijplural k’iyilpluralidad k’iyilalpluralismo ruk’uyilalpluralista k’iyinelpluralización k’iyilempluralizador k’iyinelpluricultural k’iyib’anob’alpoema pach’un tzijpoesía pach’unem tzijpolidocente katijonelpoliptoton kamub’i’ajpolisemia k’iq’ajarïkpolisémico k’iq’ajarïkponderativo rejqalem samajpoqom propio raqän poqomposeedor ichinanelposesión ichinanemposesivo (adjetivo) ichinab’äl
posición tópica ruk’ojlemalk’ojib’äl
posición numérica ruk’ojlemalajilab’äl
posicional k’ojlemalpositivo jujikpospositivo jajq’ijpostdorsal ijaq’postverbal ruxe’el ch’ab’anojpotencial (tiempo/aspecto) aponpotencialización uchuq’anempráctica b’anpragmática rub’eyalil tzijpraxis b’anempredicado q’ajarib’älpredicado compuesto kaxe’
q’ajarib’älpredicado no verbal meb’anoj
q’ajarib’älpredicado verbal b’anoj
q’ajarib’älpredicativo rutz’aqat q’ajarib’älpredominio qasaq’ijprefijo ruwäch tzijpreposición ximöy ch’utitzijpreposicional tunül tzijpreposicional ximtzijpreprimaria ruxe’el rupalb’alpresente (tiempo) wakami
225
préstamo prótasis
préstamo qajon tzijpreterición ewana’ojpretérito näj q’ijulprevio junab’eyprevisión chajinemprimario nab’ey rupalb’alprimera (persona) nab’eyprimera conjugación nab’ey
pach’unemprimera persona plural nab’ey
k’iwinaqilprimera persona singular
nab’ey juniwinaqilprimero primaria nab’ey ru-
palb’alprimitivo ojer tzijprincipal runab’eyal, ruk’u’xprincipio filosófico rutikirib’al
ch’ob’olilprincipio, comienzo rutikirib’alprivativa tojayprocedimiento rub’ey samajproceso (histórico) xenab’alproceso fonológico rub’eyal
nuk’ub’itz’ilproceso lingüístico reb’eyalil sol-
chi’proclítico ajwaxproducción k’iyirisanem
producto rujachel samajprofesión samajprofesional samajelprograma rucholanem samajprogramación nuk’unemprogresista tajinelprogresivo tajinpromoción eltijoxelpromotor silonelpronombre demostrativo
k’utb’äl k’exeb’i’ajpronombre indefinido mejikil
k’exeb’i’ajpronombre personal k’exeb’i’ajpronombre posesivo ichinan ke-
xeb’iajpronominal k’expronominalizador k’exonelpronóstico k’ulwachitäjpronunciación rub’ixikilpropiedad ruq’ajarik ch’ab’älproposición tunüy tzijpropósito rayb’exïkpropuesta k’utb’äl na’ojpropuesta educativa ruk’utb’al
tijonïkprosodia q’ajab’ixikilprosódico (acento) mek’oxotz’ib’prótasis tunuq’ajanil
226
protomaya (k’) regla ortográfica
protomaya (k’) mayatzijproxémica metzijolproyecto samajprueba, examen tojtob’enïkpsicología retamab’alil nak’uxajpunto tz’uj, chuq’punto de articulación rutikersa-
xik q’ajanempunto y aparte q’ajöy chuq’punto y coma chuq’atuq’punto y final k’ison chuq’punto y seguido oqachuq’puntos suspensivos oxchuq’puntuación chuq’unemqanjobal propio raqän qoti’quinto ro’raíz ruxe’elraíz afectiva ruxe’el ch’ach’elraíz distinta mejunan xe’elraíz intransitiva ruxe’el jub’anojraíz similar Junam ruxe’elraíz transitiva ruxe’el kab’anojraíz verbal ruxe’el b’anojrama ch’ol ruq’a’ cholti’rama mam ruq’a’ tyoolrama q’anjob’al ruq’a’ qoti’rama wasteka ruq’a’ wastekarama yukateka ruq’a’ mayataanrayar juxunïk
realismo saqik’aslemrecapitulación natajxik tzijrecepción k’ulunemreceptor k’ulb’anel tzijrecibo k’ulel wujrecipiente k’ulüy, k’ulunelrecíproco kawinaqilrecomposición k’ak’anuk’ulemreconstrucción k’ak’ab’anikilreconversión k’ak’ab’eyalilrecopilación nuk’ulemrecuerdo nataxïkrecurso samajib’älredacción tz’ib’anemreduplicación kamulemreferente achib’ilreflexión wixalemreflexión metodológica rub’eyal
wixalemreflexionar (k’) wixalïkreflexivo wixöyreforma k’ak’ana’ojreformulación k’ak’ab’anemrefrán nib’refutación yojb’äl wujrégimen jikïl rub’eyalregla gramatical rub’eyalil kem-
chi’regla ortográfica rub’eyal
227
regular sentido figurado
rutz’ib’axikregular lomanrelación achlajilrelacional ximöyrelajada latz’relativo junemrelato k’ulwachixikrelevo k’exojrelevos del lenguaje k’exoj
ch’ab’älremitente taqonelrendimiento ruk’iyinemrenglón xakilrepetición kamulunemresolución rutzilresonante xakaq’ajanilrespuesta tzolij tzijresultado ruk’isib’äl samajresumen reducciónretención q’atayomreticencia meq’alaj na’ojretórica weqojitzretroalimentación ruk’utunikrevisión nik’onemrevista chiwujrima k’uljapritmo ju’ilrol rusamajromanticismo saqil na’ojil
rotulación q’alajisaxïkrótulo q’alajisab’älrural ruq’a’saber etamanïksacapuntas nub’saludo q’ejelonemsarcasmo yoq’otzijsatírico torin tzijsector molajsegmentación xilonem na’ojsegunda conjugación rukab’
pach’unemsegunda persona plural rukab’
k’iwinaqilsegunda persona singular ru-
kab’ juwinaqilsegundo rukab’seguridad mexib’inselección cha’ojsemantema ruyonil cholatzijsemántica retamab’alil q’ajarïksemasiológica retal retamab’alil
q’ajarïksemejanzas kawächsemestral waqinemseminario soloj na’ojsemiurbana naqatinamïtsensibilización kuq’ub’äl k’u’xsentido figurado etawachib’äl
228
señal sociolingüística
tzijseñal retalsesión peraj samajsexto ruwaqsiempre jantape’siglas ch’utib’i’ajsignificado q’ajarïksignificante retalil solchi’significativo q’ajanemsigno de interrogación (k’) reta-
lil k’utunemsigno letrasignos de puntuación retalil
tz’ib’sílaba katz’ib’silábico katz’ib’alsilueta rumujalsimbolismo rub’eyal nuk’u’etalsímil junumatzijsimilitud junamsimple ch’utinsimplificación ch’utirisanemsimultánea kamulsinécdoque b’ab’alsinergia kasamajsingular junilsingularidad junilalsinónimo sinonimiasinóptico rutzijoxikil wachna’oj
sintáctica rucholch’ab’älsintagma ch’ob’otzijsintagma adjetival jalt’as
ch’ob’otzijsintagma adverbial jalb’anojil
ch’ob’otzijsintagma estativo ruk’ojlem
ch’ob’otzijsintagma nominal t’as
ch’ob’otzijsintagma preposicional ximtzij
ch’ob’otzijsintagma sustantivo relacional
ximt’as ch’ob’otzijsintagma verbal b’anoj
ch’ob’otzijsintagmático ch’ob’otzijnelsintaxis cholch’ab’älsíntesis k’ajna’ojsistema runuk’ulemsistema abierto jaqäl nuk’unemsistema morse runuk’ulem mor-
sesistemático nuk’üysistematización runuk’ulemsituación central ruk’u’x lema’socialización k’utsamajsociolingüística retamab’alil wi-
nasolchi’
229
sociología sustantivo cambia vocal
sociología retamab’alil winaqilsociopolítica winana’ojilsolicitud k’ututzilsólida köwsollozación jiq’inemsometimiento ju’unem, nimanemsoneto kajlajpach’sonido q’ajanilsonido africado ruq’ajanil
tz’apik’oxomsonido alveolar ruq’ajanil
k’oxomïksonido dental ruq’ajanil
ch’akultz’ib’ eyajsonido fricativo ruq’ajanil
q’ajatz’ib’sonido interdental ruq’ajanil ko-
jo’eyajsonido labial ruq’ajanil chi’ajsonido oclusivo ruq’ajanil
tz’apiq’ajanilsonido ovular ruq’ajanil se-
tech’utsonido palatal ruq’ajanil ko-
wiq’ajanilsonido resonante ruq’ajanil xa-
kaq’ajajilsonido velar ruq’ajanil q’ajanijitzsonido vocálico ruq’ajanil
k’uxatz’ib’sonoro rusilonem k’oxomalsordo t’ojk’oxomsubordinación achb’ab’anemsubordinado achb’ab’subordinador ju’unelsubrayar juxunïksubrealismo saqil xek’aslemalsufijo rij tzijsujeto b’anelsujeto compuesto k’ib’anelsujeto explicito saqab’anelsujeto implícito ewab’anelsujeto simple (k’) jub’anelsuperestrato retal ch’ab’älsuperioridad nimilsuperlativo läjsupervisión tz’etonemsuplemento tzaqatb’anojsusceptibles jalojb’älsustantivizador t’asanelsustantivo gentilicio petenil t’assustantivo invariable jaqit’assustantivo absoluto (k’) mejala-
tel t’assustantivo abstracto metz’etil
t’assustantivo cambia vocal
jalk’uxatz’ib’ t’as
230
sustantivo colectivo texto
sustantivo colectivo molot’assustantivo complejo t’ast’assustantivo compuesto kaxe’ t’assustantivo de sustantivo kat’assustantivo instrumental o loca-
tivo samajit’assustantivo mas sustantivo
k’ulajt’assustantivo pierde sufijo merijtzij
t’assustantivo poseído richinan t’assustantivo propio b’i’aj t’assustantivo relacional ximt’assustantivo según composición
tunül t’assustantivo siempre poseído ichi-
nan t’assustantivo supletivo jalxe’sustantivo sustractivo ruk’amaj
t’assustantivo usualmente no poseí-
do me’ichinan t’assustantivo verbal b’anoj t’assustantivo, nominal t’assustitución k’exonemsustituto ruk’exelsustrato jalch’ab’ältaller tijonïktamaño runimilem
tautología kamuna’ojteatro, escenario, lugar kuqu-
lib’ältécnica b’eyak’utïktécnicamente b’eyak’utunemtécnico etamanel, samajeltecnología rokisaxik na’ojiltelegrama taqatzijtema lema’ tzijtema, idea principal ruk’u’x
na’ojiltemática tz’ukuleltempera b’onib’ältensa ch’ach’elteoría runa’oj tz’ib’anelteórico tz’ib’anöytercera conjugación rox
pach’unemtercera persona plural rox
k’iwinaqiltercera persona singular rox ju-
winaqiltercero roxterceto oxpach’terminación ruk’isib’äl pajtzijtérmino tzijtesis na’ojin wuj, ch’ob’on samajtest tojotob’ältexto peraj tzij
231
tiempo (verbal) verificación
tiempo (verbal) q’ijultiempo futuro q’ijul apontiempo pasado q’ijul kantiempo presente q’ijul wakamitiempo, modo, aspecto q’ijul,
b’eyal, taqo’iltilde k’ix, ris tz’ib’tipología junumach’ab’ältítulo rub’i’ lema’tolerancia koch’onemtonema rij k’oxomtopicalización kamulub’i’ajtopicalización del beneficiario
rukamulunem k’ulumtopicalización del dativo ruka-
mulunem ya’omtopicalización del instrumento
rukamulunem samajib’ältópico kamuleltopografía retamab’alil ulewtopónimo rub’i’ tinamïttrabalenguas suq’aq’transcripción retalil q’ajanem
ch’ab’ältransferencia q’asöytransición jalq’ajanemtransitivizador kab’aneltranslúcido q’alaxantransmigración jaltinamït
transposición jalch’ab’anemtransversal tzalantrimestral oxik’tropo ruka’n q’ajaniltzotzil propio raqän tzoltalúltima letra k’istz’ib’unidocente jutijonelunificación tunemurbana ruk’u’x tinamïtúvula campanillavale k’asetalvalidación jikinemvalor ruq’ijvalor (actitudes) ruwäch na’ojvaloración ruq’ijonemvalorativa q’ijilvariable jalelvariación jalo’nvariación libre junaq’ajarïkvelar q’ajan jitzvelo del paladar reqaja’j aq’ajverbal b’anojilverbal conjugación b’anoj
pach’unemverbo b’anojverbo auxiliar to’onel b’anojverbo intransitivo jub’anojverbo transitivo kab’anojverificación tz’etoxïk
232
versificación zeugma
versificación jalel molapach’versivo pach’ilverso pach’vibrante b’ayb’ötvinculación achk’ojlemvirtual q’alajb’älvisibilización tz’etenemvisión tzub’alvisual tz’etëlvisual espacial (inteligencia)
tz’ub’alil na’ojvocablo tunun katzijvocal k’uxatz’ib’vocal corta juk’uxatz’ib’vocal epentética jotay
k’uxatz’ib’vocal prolongada kak’uxatz’ib’
vocal relajada latz’ k’uxatz’ib’vocal temática tz’ukulel
k’uxatz’ib’vocal tensa ch’ach’el k’uxatz’ib’vocálico meq’aton q’ajanilvocalización jalq’ajanil
ch’akultz’ib’vocativo rub’ixikil b’i’ajvolumen runimilemvoz ch’ab’äl, ch’ab’anvoz activa k’ulb’anayom ch’ab’älvoz antipasiva b’anayom
ch’ab’älvoz pasiva k’uluyom ch’ab’älxenofobia yoq’onemyuxtaposición tunujitzzeugma jutzij q’ajanem
233
AMBIENTE NATURALpalabras rescatadas y neologismos
abdomen ruxe’ pamajabdominoplastia rujiq’anal xepa-
majabeja de miel winäq kab’
(P.G.41)abeja negra de miel raxwäch
(P.G.40)abeja avispaabejita muy pequeña de miel us-
makab’ojöt (P.G.40)abejón (entierra lo que caza)
muqül rati’tabejón b’otöl sik’, muqül rati’t
(P.G.41)abejón de miel k’oxpon (P.G.40)abierta jaqäl
abordaje lanäq samajich’akulabortadora ajtzaqonelabortifaciente b’anotzaqojaborto tzaqojaborto a demanda k’ututzaqojaborto ampollar tzaqojib’eyaborto artificial ajowatzaqojaborto cervical met’ot’e’pamajaborto completo tz’aqatzaqojaborto criminal b’anöy tzaqojaborto diferido kaminäq
ak’walilaborto electivo ruq’atk’iyilem
ak’walilaborto embriónico kamiralaborto espontáneo yonilitzaqoj
235
aborto habitual acidez
aborto habitual k’ulutzaqojaborto incompleto metz’aqatzaqojaborto inevitable ruchoxkïk’ te-
pamajaborto infectado yab’itzaqojaborto psicológico me’ajowak’walaborto químico kami’aq’om
ak’walilaborto quirúrgico jiq’akwalilabraquia kolq’a’abraquicefalia, abraquicéfalo
koljolomiq’a’abrasión k’isk’amati’ojilabrasión corneal rusokotajik
lemwachajabrazadera q’eteb’älabrazadera cernv ruq’eteb’al
che’ijabrazadera cervical ruq’eteb’al
ruqul samajich’akulabreacción ruchuq’ab’ sanälabreboca jaqchib’älabrupto placentae rutzaqik
kotz’ixöqabsceso artrifluente ralaxpüj la-
qulabsceso axilar ralaxpüj meske’labsceso biliar ralaxpüj k’ayabsceso cerebral ralaxpüj
tzatq’orilabsceso de laringe ralaxpüj xulabsceso de mama ralaxpüj
tz’umajabsceso gingival ralaxpüj ti’eyabsceso, empiema alaxpüjabsorciómetro etawosb’älabsorción tz’ub’unemabsorción cutánea ruq’axch’äq
tz’umalabsorción de anticuerpos elesöy
chajich’akulabsorción intestinal ruq’axich’äq
panixkolöb’abstemio ruq’atowi’ tzamilabstinencia q’atowi’abulia me’ajowalilabundancia, abundante k’iyalaburrimiento qajik’u’xabuso q’axwi’accidente (primeros auxilios
k’uluma’naceite yaq’analacelerado anin, chanin, aninäqacelga lab’ichajacetanílida relesöy q’axomalacetilcisteína ch’ajb’äl t’ot’aciculada (hoja) rab’arïkacidez ch’amil
236
ácido águila pequeña
ácido ch’ämácido (químico) q’aq’ya’ácido hialurónico relesöy ra-
laxq’anal ti’ojilácido láctico ruchuq’a’ ti’ojilácido úrico q’anach’amilacidosis q’anachulajacidosis diabética q’anakab’il
kïk’aclareciendo saq’ajinemacné ch’a’kacondroplasia mek’iyinem
b’uyub’äqacrofobia Xinb’iri’ïl chi kajactitud conductaacuático aj pa ya’adaptación k’ulunemadenitis rusipojik quluch’adenoma q’aytz’eb’ unumadenopatía ruk’iyem runum ya’adenosina q’axäy uchuq’a’adhesiva nak’b’äladicción, obsesión b’enäq k’uxajadicional juleyadiposidad yakoq’analadrenalina yaköy uchuq’a’aéreo (animales voladores) aj-
xik’aerosol achya’ajb’äl
aerosolterapia ruya’ajb’al qulajafasia sachich’ab’älafectar tz’ilanemafectividad k’utusanemafecto k’utusanälafonía mech’ab’exïkafonía funcional, psicogénica
scahoj na’ok’uxanemagitador (inst. lab.) yujaq’omagorafobia Xinb’iri’ïl xib’inemagradable (sabor y olor de co-
sas tostadas) simïlagresión itzb’ana’ojagresividad itzb’ana’ojemagricultura, siembra tiko’nagrio ch’amch’öjagronomía retamab’alil tiko’nagua ya’agua fría y pura raxya’agua gaseosa woqya’, wosya’agua salubre sabor de fruta en
descomposiciónaguacate ojaguacate pequeño mutül ojagudo ch’utikiyáguila kotáguila negra q’eqakot, k’atinäq
kot (P.G.44)águila pequeña xub’aq kot
237
aguja ambiente (salud)
(P.G.44)aguja b’aqahogado jiq’il, jiq’omahogamiento jiq’onemaire, viento kaq’ïq’aislamiento jachelajenjo xaqixaqajo anxajo en polvo poqolaj anxajonjolí rixk’äq anxakinesia mesilonemalacrán sina’jalbahaca tuq’si’jalbaricoque kob’aqalbúmina runimuchuq’a’ kïk’albuminuria runimuchuq’a’ kïk’
chulajalcachofa ch’opichajalcaloide achch’amichäqalcalosis ruk’iyem yajaqkekojalcohol tzamil, tijoj ya’alcoholemia tzamkïk’alcoholímetro tzamijotob’älalcoholismo tzamilemalergénico tz’ukut’arat’ïkalérgeno achtz’ukut’arat’ïkalérgeno ya’öy t’arat’ïkalergia, roncha salalérgico(a) yak’aqatil
alergología retamab’alil salalergólogo ajaq’omasalalerta etk’ayewalgodón b’o’jalguna jujunalimentable tzuqelalimentación tzuqunemalimentado tzuquxelalimentador tzuqunelalimentaria rikilemalimento rikilalalma animaalmeja perechalmendra, albumen ruk’u’x
ija’tzalmohadilla ruch’akat wi’ajalmuerzo tik’awa’inalopesia tzaqowi’ajalteración (salud) k’exojalterar (salud) k’exonïkalterna (hoja) k’ulaxaqalto, alta jotölaluminio atiyalilalvéolo k’olopospo’yalvéolo rutza’m pospo’yamaneció saqarinemamargo k’äyamarillento q’anq’öjambiente (salud) utzik’ojlem
238
ambulancia anorexia
ambulancia ruch’ich’ aq’omab’älamenorrea mech’ajo’namígdala ixkoya’amigdalectomía pitz’ixkoya’amigdalitis yab’ipixamilasa ruya’al saqsa’yaminoácido ch’amch’äqamiotrófica rume’ilinem ti’ojilalamnesia sachöy na’ojamniocentesis rutojtob’al ruya’
kik’te’ejamnioscopia rutz’etik yakik’te’ejamoldamiento ruk’achjolomamoratado warnäq kïk’amoratamiento waranem kïk’amoxicilina, ácido clavulánico
rukamisel chikopilampolla q’anya’ampolla (medicina) ya’aq’omamputación qupinemanabolismo rutz’aqat na’onemanalgésico me’q’oxomanálisis ch’ob’onemanalizador nak’ojinelanatomía retamab’alil ch’akulajanatómico etch’akulajilandrógeno yaköy kojowinaqilandropausia qasöy sinanemanemia saqana’m
anencefalia ritzel tetzatzq’orilanestesia sikirya’anestesiología retamab’alil sikiri-
ya’anestesiólogo sikirisanelaneurisma ruxik’a’y kaqib’öch’anexectomía pitz’ik’ojlija’tzanexitis rusipojik k’ojlija’tzanfetamina rusanamil k’amab’älanfiartrosis rulaquche’el ijajanfibio, batracio ajya’ulew, aj-
tewk’aslemangina rukïy k’uxajangiografía rutojtob’al rub’ey
kïk’angiología retamab’alil b’eykïk’angiólogo aq’omäy b’eykïk’anguila kumätz kär (P.G.42)angustia xib’isanälanhídrido carbónico, óxido de
carbono, gas carbónico qi’animal chiköpánimo yakok’u’xanís anixanisocoria rukojo’ala’s wachajanona k’ewex, päkanona amarilla q’anapäkanona rosada xonpäkanorexia q’atwa’im
239
anorexia nerviosa aparato circulatorio
anorexia nerviosa ib’ochinelq’atwa’im
anorexia sexual Xinb’iri’ïl sina-nem
anorexígeno mewayjalanorgasmia rumeki’il sinanemanovulación mepaxik k’ojlija’tzanoxia me’iq’ ti’ojilansiedad mayojansiolítico qasöy mayojantagonista de calcio ruq’atb’ey
chunantebrazo ruchumay q’ab’aj,
chumayq’a’anteojos, lentes, gafas lemowächantiácido qasöy chämantiarrítmico qasöy b’ayb’ötantibiograma rutz’etena’onil chi-
kopilantibiótico rutzil k’aslemanticoagulación q’atöy
ch’ojch’ïkanticoágulado q’atonel
ch’ojch’ïkanticonceptivo meyawa’ ixöqanticonvulsivo q’atöy sikiti’ojilalanticuerpo chajinel ch’akulalantidepresivo qasöy moyojantideslizante mesilowäch
antidiarreico chajinel yapamajantídoto k’isöy itzaq’omantiemético q’atxa’ojantiescorbútico raq’om
qajch’amich’äqantígeno ruperaj chajinel
ch’akulalantihemético relesöy xa’ojantihemorrágico q’atöy elekïk’antihipertensivo qasöy
uchuq’amantiinflamatorio mesipojïkantioxidante q’atöy sachiq’antipirético qasöy k’atänantirraquítico q’atöy k’ayewab’aqantisepsia rub’ankamik chikopilantitiroideo q’atöy ub’u’ilantitrombina me’ach’ojch’ik
kïk’antitusígeno qasöy ojöb’antropología retamab’alil wina-
qilemanular, anillo nupq’a’anuria menel chulajanuros ixpe’añil jikiliteaorta kite’ ib’öch’, te’ib’öch’aparato moloch’akulaparato circulatorio kik’b’äl
240
aparato digestivo asteroide
aparato digestivo ilinibälaparato respiratorio uxlab’älaparatología retamab’alil mo-
loch’akulapazote sik’i’japéndice rutza’m ixkolob’apendicitis ruyab’il tzamixko-
lob’ápice te’yapio kotichajapnea mejiq’ápodos jutu’apretón jupitz’arácnido ämaracnofobia xibiril ämaracnoides (cerebro) katasarcilla (suelo) q’än ulewarco iris xokoq’a’ardilla kukarena sanayi’argón loxilarmado tu’charmario yakotz’yaqb’älarritmia fibrilación auriculararroyo, canal, conducto rub’ey
ya’arroz, trigo matz’ixim,
mutz’iximartemisa chaq’sik’i’j
arteria kaqib’öch’arteria pulmonar rukaqib’öch’
pospo’yarterial kaqiboch’ilalarterografía rutojtob’al ka-
qa’ib’öch’articulación laqulartritis rusipojik laqulartrópodo mi’partroscopia tz’etöy rupam laqulartroscopía rutz’etik pamilaqulartroscopio rutz’etb’al pamilaqulartrosis xotolaqularuñazo jurok, jurochasaeteada (hoja) ch’utxaqascitis ralaxya’ xepamajaseo perineal ruch’ajik jotayilalasesina kamisanelasexual mekojolwinäqasfixia tz’apin uxla’asimilación q’aliwächasma tz’apipospo’yáspero qiriqïk (P.G.50)aspirador jiq’ab’älaspirar jiq’uxla’aspirina (ácido acetilsalicílico)
ch’amitzikab’astenia rusachoj uxlanemasteroide muluch’umil,
241
astigmatismo bañarse (temascal)
alch’umilastigmatismo yojil tz’etb’älastrágalo ruwaqtz’ik aqanajastro ik’ch’umilastronomía retamab’alil
ik’ch’umilasustar xib’inïkataque cerebral, apoplejía ruka-
mik tzatzq’orataque de corazón, infarto de
corazón rukamik k’uxajataque, infarto rukamikataxia menuk’uti’ojilatelectasia ruwon k’olopospo’yatmósfera kaq’iq’alatomizador ya’ajb’älátomo/molécula mech’arel ch’äqatrofia ch’uti’ojilaudiometría retz’etik xikinajaudiómetro retab’al xikinajaurícula k’ulukïk’aurílavo ch’ajixikib’älausencia meq’aläjautismo rusachoj jachonemautoclave laqich’ich’b’älauxilio to’emave (todo genero de) tz’ikïnaventura mek’uxb’enavispa (hace panal en pared)
k’expümavispa amarilla q’atz’utujavispa delgada y negra tok’öyavitaminosis qajuchuq’alilaxila, sobaco k’alk’a’x, meske’l
(P.G.58)axón q’axöy k’amalayote k’umayuda to’ïkayudante, auxiliar to’onelayunador ajmewayayunar mewayjanemayuno mewayazacuán alazucena saqkotz’i’jazufre chuwab’äjbabosa liq’liq’, jiliq’, kolkob’bacteria, germen (general), ci-
rrosis mek’iyil chikopilbacteriostático mek’iyil chikopilbahído (vértigo) desmayobaja qajnäqbalanitis rusipojik ruwi’ kowilbalismo me’ajowan silonelballena mataq’tami’ (P.G.43)balón, pelota k’olajbanana saq’ulbanquete nimawa’imbañarse (temascal) tujanem
242
baño bosque, selva, montaña
baño ruxikin jaybarómetro retab’al kaq’ïq’barra chojb’älbarranco siwanbarro (de la cara) wäybáscula, medidor etabälbazo tuq’po’ybebé ne’ybebida uk’ya’bejuquillo sib’äq’ k’anti’belladona jeb’e’ixtänbellota pixïk’benzocaína qasöy q’axomalberenjena tuq’ wächberiliosis yab’ipo’yberro ya’ichajbicarbonato de sodio
atz’amipoqolajbíceps braquial (su) ruyoxo-
ti’ojil q’ab’ajbíceps crural ruyoxoti’ojil aqa-
najbicicleta let’et’bilateral kaxikich’akulbilis ruq’anaya’ kinäq’binocular najtzub’älbiombo q’atöy kaq’ïq’biopsia tojtob’eti’ojilbisexual kakojolwinaqil
bisinosis tz’apiche’el pospo’ybisturí qupiti’ojilbizco, turnio tzalawäch, talyötblando, blanda rub’utu’lblasto k’ajolajotaybledo lab’itzetzblefaritis rusipojik rij wachajblefaroplastia poch’omich’blefaroplastia completa ka-
poch’omich’blefaroplastia simple ju-
poch’omich’blíster tzeqajbloque molojboca chi’ajboca del estómago ruchi’ pamajbocio quluch’bolo alimenticio b’a’ (Saenz 51)bolsa plásticobomba q’axb’älbombear q’axonembombero chupüy q’aq’bombilla b’olosaqilborboteo roqonemborde ruchi’boro ch’ajlilborrosa yojonilbosque, selva, montaña
k’ichelaj
243
botánica calvo
botánica retamab’alil che’ q’ayïsbotiquín yakb’äl aq’ombotulismo nimaxa’ojil q’utu’nbradipsiquia eqana’ojinbradistesia eqanab’ena’ilbraquialgia ruq’axo’ib’öch’
q’ab’ajbrazo manobrisa ruxla’ ya’brócoli raxb’o’j ichajbroncodilatador raq’omaqul
pospo’ybronconeumonía ruchikopil pos-
po’ybroncoscopia rutz’etb’al ruqul
pospo’ybronquio ruqul pospo’ybronquiolo ruq’a’ pospo’ybronquitis rusipojik ruqul pos-
po’ybucinador (músculo) ruti’ojil pa-
läjbueno ützbúho o tecolote tukurbulbo raquídeo k’iwbulimia, bulimia nerviosa sa-
choj rikilalbursa peqeya’bursitis rusipojik peqeya’
caballo kejcabello rismal wi’aj, wi’ajcabeza jolomajcabra tzuntzün, k’isïk’cacahuate, maní k’ilinaq’cacao, kakaw ruchaq’ kakaw,
peqcacao (variedad), pataxte ru-
chaq’ kakaw, peqcadera tuyüq’, tzan achäq,
q’otzal, q’oral achäqcafámica k’anixtcafeína yaköy k’amak’u’xcaja kaxacaja torácica rij k’uxajcalambre raxkejcalcáneo (hueso) waq ruwächcalcañal uxtuxilcalcio chuncálculo ab’äjcalefactor q’aq’ b’oxach’ich’caliente (tibio) meq’ëncáliz (flor) rutz’uyb’al kotz’i’jcallo (salud) seme’tcalmante raq’ochamen, cha-
meb’älcaloría achq’analcalostro nab’ya’al tz’umajcalvo ch’an, kaqwuluwuj ruwi’
244
calzado cartílago (oído)
(P.G.53)calzado xajab’camarón cho’mcamarón hembra q’osïy ajascamaroncillo otzoy, mok’ok’
(P.G.42)camilla b’eyich’atcanal de sodio rub’ey atz’amcanal deferente rub’ey mixtuq’canal del parto rub’ey ak’walilcanal semicircular nupxikinajcanal semicircular rub’ey
k’amak’axab’älcáncer sachöy jotaycancerólogo aq’omäy sachjotaycanela jub’ül che’cangrejo täpcangrejo de ciénaga sanümcangrejos de mar axalin
(P.G.42)canino, colmillo tz’i’eyajcanola ilinaq’cansancio kosinemcantil de agua k’anti’ ya’cantil de sapo oto’ycaña de azúcar aji’jcapa t’imatutcapa entérica rij pisaq’omcapacidad kowin
capilar k’amib’öch’cara paläjcaracol (grande para corneta)
xiwak (P.G.43)caracol (insecto) t’ot’caracol (oído) t’ot’carbamazepina q’atöy rub’ey
atz’amcarbocisteína, carboximetilcis-
teína etant’ot’carbohidrato kab’aq’alcarbón aq’a’lcarbono aq’alilcardia (cuello de la vejiga) ruqul
pamajcardiaca k’uxalemcardiología retamab’alil kik’b’älcardiólogo aq’omäy kik’b’älcardiopatía rukosik k’uxaj, q’itäj
k’uxajcardiovascular q’axöy ilinemilcarditis rusipojik pirk’uxajcardo santo saqik’ix (P.G.15)caries ruchikopil eyajcarne ti’ijcarnero, oveja chijcarpo waqxaqb’aqcarro ch’ich’cartílago (oído) b’uyub’äq
245
cartucho chilacayote
cartucho xulsi’jcasampulga ronkejcascabel (culebra) sochöj
(P.G.37)caseína aq’omikexcatarata (vista), nube sutz’catárnica, seña de verano
k’anixtcatarro, tos, gripa ojöb’cavidad (cuerpo) julilcebada ixim awascebolla xnakätcebolla en polvo rupoqolaj xna-
kätcebollín, cebolón xnakät q’öscedro k’ische’cefalea ruq’axomal b’aqijolomcefalohematoma ruwarkïk’ jolo-
majcefradina elesöy chikopixkoya’ceguera metzub’alceiba inupceja metz’ajcelentéreo (animal) yu’pcélula rujotay k’aslemalcélula glial ruloq’te’ jotaycelulitis ralaxq’anal ti’ojilcemento (diente) ruk’ok’il eyajcena q’eqawa’im
centrífuga jachilinb’älcenzontle oyöl jäb’cepillo de diente ch’ajb’äl eyajcera sewacerdo aqcerebelo (cerebro) rachtzatzq’orcerebral tzatzq’orilcerebral/ataque tzatzq’orilcerebro tzatzq’orcerebrovascular jachkïk’
tzatzq’orcereza k’oxk’ob’alcerrada tz’apälcerrada (hoja) tz’apixaqcerro juyu’cerrumen ruq’olil xikinajcervical ruqul samajich’akulcervicitis rusipojik ruchi’ tepa-
majcérviz ruqul tepamajcerviz/cérvix ruchi’ tepamajchampiñón roköx k’ïmchancro runimaq’aq’ ch’a’kchatarra mololem, mololencheles (legañas) puch’chian, chia ak’chichicaste amuleychicozapote kaqatulülchilacayote q’oq’
246
chilca cirujano pediatra
chilca meteb’a’chile (todo género) ikchile colorado y picante ch’oy ikchile en polvo rupoqolaj ikchile guaque nima’ikchile no picante ichaj ikchile seco pequeño ch’o’l ikchile verde raxikchiltepe rik ch’oychipe ch’ipch’ipchipilín much’chocolate, (bebida) q’utülchocoyo k’ëlchoque tz’ajich’ich’chorcha (campanero) tonch’inchorizo, longaniza kane’scianosis ch’akuxarilcicatriz jek’üy, tuyuq’cicatriz inestética pimajek’üyciclo menstrual ruq’ijul ch’ajo’nciego (ojo vacío) matz’ätz’
(P.G.52)ciego (ojo claro) moy (P.G.52)ciego total xmawächcielo kajciempiés rutza’m kökciencia etamab’alilcifosis kotoche’el ijajcigarrillo sik’
cigomático (hueso) kupb’aqcigoto saqmojotaycigüeña q’eq saqikïycilantro culantrocilíndrico b’olob’ïkcima cumbrecinta ruk’amalcinturón de orión oxi’ ajawa’ciprés k’isïsciproterona achq’atb’ey mixtuq’circulación sotinemcirculación mayor nimasotinemcirculación menor ch’utisotinemcirculatorio sotinemilcircuncisión rupoch’otz’umal
tz’ikïncirrosis hepática ruchikopil sa-
se’ciruela amarilla q’anayib’ciruela roja kaqayib’cirugía estética jalch’akulcirugía maxilofacial rupoch’ik
yab’ichi’cirugía plástica rupoch’ik
q’aytz’eb’cirujano cancerólogo poch’öy
sachjotaycirujano pediatra Poch’onel
ak’wal
247
cirujano(a) collar
cirujano(a) poch’onelcistitis rusipojik yakb’äl chulajcistometría rutz’etb’al yakb’äl
chulajcisura o surco jachtzatzq’orcitotóxico jotaxa’ojilclaridad luzclarinero zanate machoclase de tallo ruwäch che’elclaustrofobia Xinb’iri’ïl
tz’apikojolilclavel b’uchsi’jclavícula ruwäch telemaj, wach-
telemclavo (especia) q’utusimajclima meq’tewulclimaterio rusachonem
ya’ok’aslemclímax retki’il sinanemclínica, hospital, centro de sa-
lud aq’omab’äl jayclítoris ruyaki’il sinanemcloro raq’om ya’clorofila b’onitz’coágulo, trombo ch’ojch’ïkcobalto 60 q’atöy sachjotaycobaltoterapia ruq’ijolaq’om
q’atöy sachjotaycoche monte, puerco de monte,
jabalí raq juyu’cochinilla mu’qcoco wachxancocodrilo nima’ayincodeína ruwa ach’amichäqcodo tzikajcodorniz saqkorowachcofia tzamxe’cojín nimach’akät wi’ajcojo sikaqän (P.G.53)colangiografía rutojtob’al
b’eyak’aycolchón warab’älcolchoneta ch’utiwarab’älcoleateatoma rupeqeti’ojil
ak’axab’älcólera ya’öy ya’ pamajcoles kulixcolesitectomía pitz’ik’aycolesitostomía poch’ok’aycolesterol saqb’uyül q’analcolibrí, gorrión tz’unüncólico Moxirïk oq’ejcoliflor saqb’o’j ichajcolinabo (humor caliente) nawscolinabo (humor frio) mestans-
yacolitis rusipojik nima’ixkolöb’collar ichinaj
248
colmena convulsiva
colmena oroqöm (P.G.41)colon, intestino grueso ni-
ma’ixkolöb’colonectomía rupitz’ik ni-
ma’ixkolöb’colonoscopia rutz’etb’al ni-
ma’ixkolöb’coloproctología retamab’alil ni-
ma’ixkolöb’coloproctólogo aq’omäy ni-
ma’ixkolöb’color (vista) b’oncoloración b’onilemcolorio raq’omawächcolostomía b’anöy chi’achäqcolporragia relekïk’ tutz’colposcopia rutz’etb’al tutz’colposcopio tz’etöy rupam tutz’columna vertebral ruche’el ijaj,
che’ijajcoma diabético rujotokab’ kïk’coma hipoglucémico ruqajikab’
kïk’comadreja küx, saqb’incomensal wa’ilcometa rukis ch’umilcomida q’utu’n, rikilcomida (tiempo) wa’incomino ruk’aykab’ q’utu’n
como, son achi’elcompleta tz’aqätcomplicada k’ayew, k’aya’compota, jalea tz’eb’jiq’ob’älcompresa b’ususaqximcompulsión k’ochb’anëy,
k’ochib’ancomún relïkconcha pemechcondición jikiwächconducto auditivo rujulil
ak’axab’älconejo umülcongelamiento ab’ajemcongénito yawaläxcongestión tz’apinemcongestión nasal tz’apitza’mconocimiento na’ojconstante junelïkconsumen nkitijcontaminación tz’ilonemcontaminada tz’iloncontenedor yakaq’omcontinua jotz’aqatcontracción wonti’ojilcontrol etan retalcontusión juretzconvulsión sikiti’ojilconvulsiva sikiti’ojilal
249
coordinación, sistema cucaracha (otro género)
coordinación, sistema nuk’ulemcooxímetro retab’al wosaq’alilcopa del árbol rutun che’, ruwi’
che’coral xoq’ojaw (P.G.37)corazón cardiocorazonada (hoja) k’uxaqcordal (diente) tz’a’ycórnea transparente (vista) ru-
lem wachaj, lemwach, taslemcoroides (vista) b’oniwachajcorola (flor) kotz’ijalcorona (diente) ruwi’ eyajcoronadito chonkiscoronilla sutajcorrección lóbulo oreja comple-
ta rub’anikil xexikincorteza cerebral ruwi’ tzatzq’orcosecha k’oltiko’ncosta taq’ajcostado k’alk’a’xcostilla kokal, poxaj (P.G.58)costra de cabello (niño recién
nacido) peqcotiledón ruk’u’x ija’tzcoxitis rusipojik tuyuq’coyol map, tolon ch’ich’coyote utiwcráneo b’aqijolom
craneos inostosis rutz’apik laqu-jolom
crecimiento k’iyinemcrema saqtzätzcrema agria ch’amitzätzcriocirugía ritzel ch’uch’uch’akulcriopatía poqotewcrioterapia ch’uch’uch’akulcriptógama (planta) mesi’jcriptorquidea ewakowilcrisis k’ayesachcrisis de angustia ruxib’isanäl
k’ayesachcrisis nerviosa ruk’ayesach
k’amalcrisis nerviosa ruxib’isanäl
k’amalemcristalino (vista) q’axwachajcromosoma b’onich’akulcrustáceo ko’pcuadriplejía rupa’exik q’ab’aqäncuadrúpedo kajraqäncuarto creciente ak’wal ik’, saq-
moyomöy (S.337-338)cuarto menguante ri’j ik’cubeta nimapajb’äl ya’cúbito y radio piniyo’x b’aqcuboides waqwächcucaracha (otro género) xtuxtu-
250
cucaracha casera deportiva
li’ (P.G.43)cucaracha casera chajäl jaycucaracha que vuela xpinkökcuchara wayb’älcuchilla, tijera qupib’älcuello (diente) ruqul eyajcuello, garganta qulajcuero cabelludo rutz’umal jolo-
majcuerpo ch’akulajcuerpo calloso ruk’u’xb’e
ch’ab’ancuerpo cetónico q’anach’äqcuerpo inodoro me’uxla’cuerpo opaco muquch’akcuervo qo’ch, jojcueva (de animal) rujulilcuidado, vigilado chajinculantrillo xtunay (P.G.15)culebra (clase) q’anchi’culebra (general) kumätzcuración q’omanemcuritas q’omik’ulcurva de glucemia rukanoxik
yab’ikab’cutete ixki’tzdalia nimatunaydaltonismo rujalon b’ondanta tixli’ (P.G.31)
dañar tz’ilandátil toch’ich’ (P.G.2)débil me’uchuq’a’debilidad me’uchuq’anemdedos de la mano ruwi’ q’ab’ajdedos del pie ruwi’ aqanajdeformada k’exob’anikildeforme k’ayeb’andeformidad k’ayenuk’degenerativa (enfermedad)
k’uxüy jotati’ojildeglución b’iq’ib’a’delgada xaxdelirio ch’ob’q’olojdeltoides (músculo) rutob’al tele-
majdemasiada k’ïydemencia sachna’ojdemencia senil jupir sachna’ojdendrita ruche’el k’amajotaydengue ruyab’il xanändensidad aldensiometría ósea retab’al b’aqdentada (hoja) k’ixaqdental eyajildentición eyajemdentista ajeyajdeporte etz’anemdeportiva etz’anil
251
depresión, distimia, psicatenia diente de león
depresión, distimia, psicateniamoyoj
dermatitis atópica, eccema ató-pico k’etch’akul
dermatitis irritativa ruk’atikq’aq’ya’
dermatitis numular, dermatitiseccematosa k’aqi’etal
dermatitis por estasis rusipojikaqanaj
dermatitis seborreica, caspa so-lot wi’aj
dermatitis eccemadermatología retamab’alil
yab’itz’umaldermatólogo aq’omäy
yab’itz’umaldermatoscopio rutz’etb’al
xetz’umaldermis ruxe’ tz’umaldermitis rusipojik ruxe’ tz’umalderrame choxojderrame cerebral ruchoxoj
tzatzq’orderrame de sangre choxokïk’derritió (clima), fusión, licuefa-
ción ya’arinemdesabrido (sabor) yayöj, paq’pöjdesaparece sachel
desarrollan yejotayindesastre nimak’ayewaldesayunar saqawa’inïkdesayuno saqawa’imdescamación solotajnemdesdentado lamlöj ruchi’desechable torildesequilibrio mechojalildesfibrilador rutz’etb’al
q’atjiq’anem, q’atjiq’ib’äldeshecho mek’atzindeshidratación nchaqi’j
ch’akulajdesinfectar ch’ajïkbahído (vértigo), desmayo
k’ulu’m (C.151)desnutrición me’ilinemdesorientación sachonemdiabetes kab’yab’ildiafragma (músculo) ruxe’ pos-
po’ydiagnóstico tz’etenab’diapasón utzik’oxomab’äldiarrea ya’ pamajdiástole rik’on k’uxajdicotiledón kak’u’xdiencéfalo runik’ajal tzatzq’ordiente eyajdiente de león rixk’äq köj
252
dieta edema pulmonar, absceso pulmonar
dieta nuk’rikildieta cetogénica ruk’iyiq’anal
nuk’rikildifícil k’aye’dificultad k’ayewaldifteria tasäl itzdigestión estomacal Ruke’e’ïkdigestiva(o) ke’enaldignidad (C.166) q’ijnemdilatación achalaxinemdilatada nimirendinamómetro eta’uchuq’ab’äldisciplina chojmilaldisfonía mech’ab’äldisfórico rume’utzil na’ojdislexia k’ayesik’inemdismenorrea q’axch’ajo’ndisnea q’axojiq’distancia (vista) najildiversidad (árboles) xolel che’diverticulitis rusipojik pe-
qe’ixkolöb’, ruwi’ xik’ixkolöb’divertículo de meckel rupeqës
ixkolöb’documentación sanitaria ruwu-
jil utzik’asildolor q’axomaldoméstico (animal) awäjdoppler ruk’oxtz’ib’ doppler
dorsalgia ruyawa’ ijajdorso de la mano rij q’ab’ajdorso del pie rij aqanajdosis etq’omdroga te’aq’omildulce ki’dulce (poca dulzura) q’usq’üjdulzura, sacarosa kab’ilduodeno ruwi’ xik’a’y ixkolöb’duramadre jutasdurazno tra’sébano takowi’tébola yab’ipowo’eclipse de luna yawab’il ik’
(S.329)eclipse de sol yawab’il q’ij
(S.329)ecocardiografía rutojtob’al
rutz’etwäch k’uxajecocardiograma rutz’etwäch
k’uxajecografía ruk’oxtz’ib’ecografía doppler rutz’etb’eyikïk’
ne’yecógrafo rutz’etb’al ruk’oxotz’ib’ecología retamab’alil iq’aledema alaxya’edema pulmonar, absceso pul-
monar ralaxya’ pospo’y
253
educación bucodental encefalopatía
educación bucodental rutijonikchi’eyaj
ehgna rujotoq’anal sase’eje sutub’älejercicio siloch’akulejercitador siloch’akub’älejote pejïkejote de vaina suave jïsela tzaqnäq uchuq’a’elástica yuqüqeléctrico q’aq’ilelectrocardiógrafo ruwa-
cht’ujb’äl k’uxajelectrocardiograma ruwacht’uj
k’uxajelectroencefalograma retq’aq’
tetzatzq’orilelectroestimulación na’oq’aq’electroforesis ruch’arel ch’äqelectrograma etq’aq’electrología electromedicinaelectromiografía rutojtob’al
retq’aq’ ti’ojilalelectromiógrafo retq’aq’b’al
ti’ojilalelectromiograma retq’aq’
ti’ojilalelectrónico(a) tz’aq’aq’electroterapia ruq’ijolaq’om
q’aq’elemento tz’aqatelemento de la naturaleza ruti-
komal kajulewelemento químico tikomal xanilembarazo ruyawa’ ixöqembolectomía elech’ojch’ïkémbolo gaseoso rub’oj kïk’émbolo líquido ruq’anal q’atb’ey
kïk’émbolo sólido nimaq’atb’ey kïk’émbolo, embolia q’atb’ey kïk’embrión ralemergencia to’ikememetropía utzitzub’alemoción, sentimiento sanälempeine salpi’chempiema pulmonar ralaxpüj
pospo’yencefalitis rusipojik tzatzq’orencéfalo tetzatzq’orilencéfalomeningitis rusipojik ta-
sitz’atzq’orencefalomielitis rusipojik tet-
zatzq’orilencefalomielopatía ruyab’il tet-
zatzq’orilencefalopatía ruyab’il tet-
zatzq’oril
254
encefalosclerosis epitálamo
encefalosclerosis rukowil tet-zatzq’oril
encendedor tzijb’älencía kajnäq’, ti’eyencino patänencino (otro género) raxche’encino (otro género) toqaxencino (otro género) tz’unujencino (otro género) wi’tencino blanco ejqiche’encopresis me’ajowaksinendermológica utzich’akulalendocardio rupam k’uxajendocarditis rusipojik rupam
k’uxajendocarpio oxijalendocrinología retamab’alil
oki’unumendocrinólogo aq’omäy
oki’unumendoftalmitis qasöy tzub’alendometrio rupam tepamajendoscopia rutz’etb’al rupam
ch’akulajendureciéndola nukowirisajeneldo q’ansi’jenergético ruchuq’alil ru-
wach’ulewenergía uchuq’ab’il
enfermedad (general) yawab’ilenfermedad de cronh ruyab’il
Kronenfermedad de lyme k’apil sipenfisema ti’ojiq’enfisema pulmonar ruti’ojiq’
pospo’yenfriado ch’uch’urisanenfrió (clima) tewurinemenjambre jub’üj (P.G.41)enlatadas pison rikilenojo, pleito oyowalenrojecimiento kaqirementera (alimento) nojilinentera (hoja) chojichi’enteropatía rupoqonal ixkolöb’enterovirus ruwa’itzelilenuresis me’ajowachulajenvés (hoja) iji’yenzima jaqkekojepicardio (músculo) rij k’uxajepicarpio (fruta) ju’ijalepidemiología retamab’alil ka-
mïk yawab’ilepidermis ruwäch tz’umal, ruwi’
tz’umalepilepsia sikirisïkepistaxis relekïk’ tzamajepitálamo ruwi’ rub’ey
255
equilibrado espinaca
na’onemilequilibrado chojalinequilibrio chojalilequilibrio ecológico ruchojalil
kajulewequimosis tuq’uch’akequinoccio nit’equinoccio de invierno job’init’equinoccio de verano saqb’init’equinodermo k’e’pequipo molosamajib’aleritema rukaqil ch’akuleritrosis kaqatz’umalerógeno(a) sinanich’akerótico ya’osinanilerupción del pañal rukaqil
chi’achäqescafoides rub’aqul q’ab’ajescaldadura lotajinemescama solötescamada (hoja) pach’uxaqescleritis rusipojik rusaqil wachajesclerosis rukowil rukeb’e’ ku-
mätzesclerosis lateral rusachoj
k’amalilesclerótica rusaqil wachajescoliosis koto’ijajescorbuto qajnäq ch’amich’äq
escorpión q’asna’jescroto peqësesencial k’atzinelesfenoides b’aqamalaxesfínter yuchjulesguince ruyuqik yuquti’ojilesmalte rulem eyajesmeralda yamanikesofagitis rusipojik ruxe’ jorjöresófago ruxe’ jorjöresofagoscopia rutz’etb’al xejor-
jörespacio kajilalespalda ijajesparadrapo nak’ik’ulespárrago chiyichajespectrofotómetro etasurib’älespejo, transparente (vidrio)
lemesperanza lölespermatozoide mixtuq’espeso tz’eb’espina bífida abierta rukupukik
ijajespina bífida oculta ch’aräl ku-
puki’ijespina bífida, mielodisplasia ku-
puki’ijespinaca xtän ichaj
256
espinilla extraño
espinilla ruwäch ch’ekajespirar, exhalar eluxla’espirometría rutojtob’enik
jiq’uxla’espirómetro retab’al pospo’yespongiario b’opespumó waqanemesqueleto yojlin b’aq, nuk’ub’aqesquizofrenia rusachoj
nuk’una’ojestaciones del año rukajtz’ukal
juna’estado de agua rub’anikil ya’estado de cuerpo jalawächestado de los alimentos
rub’anikil rikilalestambre (flor) uk’a’, achkoestaño alch’ich’estática chojalich’akulestéril mejotayesterilización me’jotayinemesterilizada mejotayemesterilizador mejotayib’älestético(a) ruch’ajchojilestigma (flor) tunakotz’i’jestilista ajwachajestilo (flor) ch’e’testimulación na’oestimulante sanamil
estímulo na’onestímulo sensorial na’onemilestímulo vibroacústico
rut’arak’ox na’onestiramiento facial completo
jek’paläjestómago pamajestomas (hoja) susu’yestomatitis (aftas) q’aq’ch’a’kestomatología retamab’alil
yab’ichi’estomatólogo aq’omäy yab’ichi’estornudo ach’ixäm, at’ixämestrangulamiento jitz’qulemestrella ch’umilestreñimiento q’atöy panixko-
löb’estrés sachk’u’xestribo kajb’aqestrógeno rusanäm kojolwinaqilestufa b’oxach’ich’etmoides rukutub’aq jolomajeucalipto okalevaluación tojtob’emexcesiva k’iytaqexcitabilidad tzolina’onexcitación sinanilexterna saqilemextraño metz’eto, me’etaman,
257
extravasación flebografía
me’etalextravasación eleya’extremidad q’ab’aj aqanajextremidad ruperaj ch’akulextremidad inferior raqänextremidad superior ruq’a’eyaculación elk’asya’factor b’anikilalfaisán (ave) kaqtumutüjfalange (mano) ruweq q’ab’ajfalange distal rub’aqwi’ q’ab’ajfalange media runik’ajb’aq
q’ab’ajfalange proximal runaqajb’aq
q’ab’ajfalangeta oxwiqfalangina kawiqfalta mena’onfalta de sensación mena’onemfaringe jorjörfaringitis rusipojik jorjörfascia plantar xeti’ojil aqanajfascitis rusipojik xeti’ojil aqanajfecundación tunemfecundado tunilfémur runimab’aqil aqanajfenerogama sija’fenilefrina elesöy tz’apitza’mfepranidol elesöy rusipojik laqul
feria nimaq’ijfértil ya’ok’aslemférula ruch’akat q’ajïkférula ruch’at q’ajïkfeto ak’walilfetoscopia rutz’etb’al ak’walilfibra (músculo) k’amati’ojilfibra alimentaria ruchuq’a’ ili-
nemfibra nerviosa k’amalilfibrina b’okpowo’fibrosa wakälfibrosis pulmonar idiopática ru-
jek’üy pospo’yfiebre tifoidea nimak’atänfiebre, calentura, calor, caliente,
temperatura k’atänfilamento (parte de la flor) po-
wo’filtrar latz’unïkfinalizar de comer kolajemfisiatra k’asöy silonemfisiología retamab’alil sa-
majch’akulfisioterapeuta yasilonelfístula me’utzijulfitoterapia q’ayiq’ijolaq’omflebitis rusipojik ib’och’ilalflebografía Ruq’aq’al ch’akul
258
flebotomía frontal
ib’öch’flebotomía julib’öch’flexión q’ochonemflor (comestible, choreque)
tz’ureqflor (toda clase) kotz’i’jflor de dolores saqpörflor de izote rusi’j parkïyflor de muerto parutz’flora intestinal rumolochikopil
nima’ixkolöb’floripondio q’otzüm (P.G.6)flujo tz’ujalflujo sangre rutz’uja kïk’, rucho-
xik kïk’flúor eyalilfolleto sik’iwujfonendoscopio k’oxomak’uxb’älfonocardiograma ruwa-
chk’oxom k’uxajforma b’anikilfosa nasal rujulil tzamajfosfatasa alcalina yajaqkekojfósforo q’aq’anilfotoalergia saliwachib’älfotocoagulación yojoti’ojilfotofobia Xinb’iri’ïl wachib’älfractura q’ajïkfractura de cráneo ruq’ajik jolo-
majfractura de maxilar ruq’ajik
b’aqchi’fractura del brazo, mano
ruq’ajik q’ab’ajfractura del codo ruq’ajik tz’ikajfractura del pie ruq’ajik aqanajframbuesa kaqatokanfrecuencia jutaqilfrecuentemente jantape’fresa saqatokanfrigorífico ch’uch’ub’älfrijol kinäq’frijol (colores) matz’itz’, syan ki-
näqfrijol blanco saqakinäq’frijol de culebra rukinaq’ ulew,
rukinaq’ kumätzfrijol de milpa rij awänfrijol de suelo rach’ulew, k’ajlikfrijol negro q’eqakinäq’frijol pinto b’alam kinäq’frijol redondo b’olo’s kinäq’frijol rojo kaqakinäq’, k’ajlikfrijol silvestre, frijol de arroz ru-
kinaq’ ch’oyfrío tewfrontal achwachfrontal b’aqwachaj
259
frontal-occipital, frente gato de monte
frontal-occipital, frente ru-nik’ajal wachaj
fructificar wachinemfructuoso variablefruta jiq’ob’äl, ruwäch che’fruto (carnoso), golosina munilfruto seco chaqi’j jiq’obälfuego q’aq’fuente (reproductor femenino)
alaxib’älfuente de calor ralaxil meq’enalfuente de luz ralaxil saqilfuerza, intenso uchuq’afumar sik’anïkfunción rusamajfunción sexual rusamaj kojolwi-
naqilfungicida kamisab’äl oköxgalápago rukokal ya’gallina ponedora xtüx äk’
(C.244)gallina (toda clase) äk’gallina ciega (gusano) ikangallina con plumas resaltadas
en la cara pu’chgallina de patas cortas pe’ygallina de plumas paradas
ch’i’lgallo mama’ äk’
gammagrafía ósea rutojtob’alb’aq
gancho ximb’älganglio runum ya’ganglio linfático runum saqa-
ya’alganglioneuroma ruq’aytz’eb’
k’amab’älgangrena rukamik k’amati’ojilganso o pato negro punpuna’garbanzo q’utuk’oxb’algarceta tz’unün saqikïy (P.G.44)garrapata sipgarrapata pequeña kaqasip
(P.G.34)garza saqikïy (P.G.44)gasa saqximgaseoso wosgastritis rusipojik rupam pamajgastroenteritis rusipojik rupam
ixkolöb’gastroenterología retamab’alil
ilinib’älgastroenterólogo aq’omäy ili-
nib’älgastroscopia rutz’etb’al pamajgastrosquisis sachixkolöb’gato syan, mes, lu’xgato de monte xiwan
260
gavilán glóbulo blanco
gavilán xïkgavilán grande pardo saqmu-
qu’y (P.G.45)gavilancillo gavilán pequeño
(P.G.5)gemelos ruwi’ uxtuxilgen jotayilgeneración ruq’ijul k’aslemgenerador yaq’aq’b’älgeneral konojelgeneralmente konojel b’eygenética retamab’alil jotayilgenital jotayilalgenotipo molojotayilgeofagia ajowak’uxulewgeografía retamab’alil ru-
wach’ulewgeometría retamab’alil nimilemgeriatría raq’omajay nimawinäqgermicida kamichikopilgerminativo b’osilgerontología retamab’alil
ri’jnemgestación yawa’il ixöqgestacional yawa’ilal ixöqgestosis retyab’il ixöqgimnasia siloch’akulemginecología aq’omixöqginecólogo(a) aq’omäy tutz’
gingivitis rusipojik eyajginseng ruchuq’a’ k’aslemgirasol silvestre su’mglande ruwi’ tz’ikïnglándula unumglándula endocrina, sistema en-
docrino oki’unumglándula exocrina iji’unumglándula gástrica runum pamajglándula intestinal runum ixko-
lob’glándula paratiroide wuqunum
ub’u’glándula salivar runum chub’ajglándula sebácea runum q’analglándula sudorípara runum
tz’ojpilglándula suprarrenal runum ki-
näq’glándula tiroide runum ub’u’
(C.184)glándulas lagrimales runum wa-
chaj, ruxe’ wachajglaucoma itzk’amawachglicoproteína, glucoproteína
ch’amich’aqilglioma ruk’iyijotay tzatzq’orglóbulo b’okglóbulo blanco saqab’ok
261
glóbulo rojo gusano genérico
glóbulo rojo kaqab’okglositis rusipojik aq’ajglotón muniläj, münglucosa t’oqo’glucosuria toq’ochulgolondrina b’oqöl sïb’ (P.G.46)golosina de chocolate kawkab’goloso, antojo jiq’goma q’olib’älgonalgia ruq’axomal ch’ekajgonoartritis melaqulgonorrea, uretritis rutz’ujal
k’asya’algorgojo ruk’aq ixim (C.251)gota (afección diatésica) (k’)
tz’uj, mutilgota (enfermedad) kaqb’aq
(P.G.51)goteo tz’ujemgotero tz’ujb’älgrado rupalb’älgrama b’aqak’im (P.G.19)granada kaqximalgranadilla karna’lgrandes nima’qgranizo, granizada saqb’ächgrano (alimentos) awäs, runaq’grasa q’analgrasa insaturada rutzil q’anal
grasa saturada ritzelal q’analgrave nimakiygravedad jik’ulewgrillo xi’lgripe aviar tzoqgruesa pïmguacamaya kaqïxguachipilín ikuyguanaba paktz’inguante tzatzq’a’guapinol kaplinguardabarranco chajäl siwan,
k’ilin siwanguayaba käq’guayaba agria ch’amikäq’
(P.G.1)guayacán wayläj che’güicoy ik’oygüisquil k’ixgusano (variedad de) saqalchangusano (clase) ch’ilakan (P.G.31)gusano (clase) tuksub’an
(P.G.31)gusano (clase) soto’y (P.G.39)gusano (toda clase) jütgusano de carne rachäq amolo’
(P.G.9)gusano de maíz y frijol xq’ane’lgusano genérico ch’omoch’i’
262
gusano medidor hierba buena
gusano medidor alk’utu’ jütgusano peludo (clase)
ixq’aychaj (P.G.39)gusto (sentido) runab’al aq’ajhaba awshabitante ajtinamïthábitat rulewalhábito b’anelalhalitosis ruchuwil chi’ajhambre wayjalhambriento indigentehaz (hoja) wacha’yhelada chumatewhelicobacter pylori ruchikopil
t’ot’ipamajhelio, vapor sib’ilhelioterapia ruq’ijolaq’om
q’ijiq’aq’hematemesis ruchoxokïk’ chi’ajhematocrito rutz’etik kaqab’okhematófago ajkïk’hematología rutz’etik kïk’hematólogo tz’etonel kïk’hematopoyesis b’anöy jota-
kik’elalhematosis jalkik’hematuria rel chulkïk’hemiplegia rupa’exik nik’ajich’akulhemisferio cerebral runik’aj
tzatzq’orilhemisferio derecho ajxokonik’ajhemisferio izquierdo aj-
kiq’anik’ajhemoglobina jachiq’hemorragia elekïk’hemorroide rusipojik xarib’öch’hemostasia ruq’atik tz’ujakïk’hepatitis c y b crónica rusipojik
sase’hepatitis d crónica achsipojïk sa-
se’hepatoblastoma rusachjotay sa-
se’hepatología retamab’alil kinäq’hepatólogo aq’omäy kinäq’hepatomegalia kik’ichulherbáceo (tallo) raqän q’ayïsherbicidas kamisab’äl q’ayïsherbívoro (animal) ajichajherida sokotajïkhernia k’iyti’ijherpes yab’q’aq’hidrocefalia ruya’ tetzatzq’orilhidrogenación nab’eyanemhidrógeno nab’eyalhielo ab’äj ya’hierba año nuevo maqrhierba buena ixk’i’j
263
hierba mora hongo (clase)
hierba mora majk’u’yhierbas, verduras wachichayhierro ch’ich’ilhígado sase’ (P.G.151)higiene ch’ajch’ojilhigo chaq’raxtzuyhigrostomía nukalul chub’ajhilo b’ätz’himen rute’ tutz’hinchazón sipojnemhinojo chaq’ixnakäthioideo ruxe’ chi’ajhiperactividad janisamajhipercalcemia nimachunhiperglucemia jotokab’hiperlipidemia jotomeq’analhiperlipoproteinemia k’iyuchuq’a’
ch’amichäqhiperplasia sipoti’ojilhipersomnia nimawaranhipertensión nimuchuq’ab’hipertermia jotok’atänhipertrofia ruk’iyik sama-
jich’akulhiperuricemia rujotol q’anach’amilhipervitaminosis joto’uchuq’alilhipnótico yawaranhipo tzuk’, tuk’hipocalcemia qajichun
hipocondría nimajiyab’ilhipófisis jachosanämhipoglucemia qajikab’hipotálamo ruk’u’x na’onemilhipotensión qaji’uchuq’ab’hipotiroidismo qaji’ub’u’ilhisterectomía relesik tepamajhisterosalpingografía rutz’etequl
tepamajhisteroscopia rutz’etb’al tepamajhistoplasma okoxkolöb’histoplasmosis ritzel okoxkolöb’hoja (toda clase) ruxaq che’hoja alterna k’ulaxaqhoja de pacaya ruxaq paka’yhoja dentada k’ixachi’hoja lobulada setechi’hoja opuesta yoxaqhoja partida xilichi’hoja verticulada roxaqholter ruyakt’uj k’uxajhombre (sentido) runab’al winäqhombro telemajhombro al codo q’och q’ab’aj
(P.G.1172)hongo (clase) kaqaxtänhongo (clase) kenke’xhongo (clase) numq’eqhongo (clase) punpu’x
264
hongo (clase) impétigo
hongo (clase) punpünhongo (clase) q’axülhongo (clase) raq’ masathongo (clase) raqän jäb’hongo (clase) rixk’äq tz’ikïnhongo (clase) rujolom xar, xkam-
pranyahongo (clase) ruq’a’ ne’yhongo (clase) rutza’m aqhongo (clase) rutza’m tz’i’hongo (clase) ruwäch oköxhongo (clase) ruwi’ utiwhongo (clase) ruwi’ xarhongo (clase) ruxikin che’hongo (clase) ruxikin kukhongo (clase) tolo’rhongo oköx (P.G.13)hongo de san juan q’antzüyhonra nimanem (C.276-277)hormiga sanïkhormigueo sanikemhormona sanämhortaliza tikomal qejojhortensia saqb’ojhospicio k’ojliyawanelhospitalario aq’omajayilhoyo, cueva, poxo julhoyuelo yot’huele de noche rujub’ulil aq’a’
(P.G.7)huerto qejojhueso b’aqhueso arqueado kotob’aqhueso corto kutub’aqhueso de la cara rub’aqil paläjhueso de la mano rub’aqil
q’ab’ajhueso del pie rub’aqil aqanajhueso del tronco rub’aqil kuta-
milhueso duro kowib’aqhueso largo (manos pie) rub’aqil
q’ab’aqanajhueso maxilar rub’aqil chi’ajhueso plano tz’alab’aq,
mok’ob’aqhuevo saqmolo’humano, persona winäqhúmedo (tierra) ruraxal ulewhúmero runimab’aqil q’ab’ajhumo sïb’huracán juraqänichintal ruxe’ k’ixictericia q’anach’akuliguana o’on, inay (P.G.32)ileítis rusipojik xexik’ixkolöb’íleon ruxe’ xik’ixkolöb’impétigo chojiq’anya’
265
impulso intracraneana
impulso uchuq’aninanimado mek’aslemincapacidad mekowinincaparina q’anaq’orincendio k’atinemincisión ruqupik k’amati’ojilincisivo qupinel eyajincomoda me’utzna’incomodidad me’utzna’ilinconciencia mena’ojindigestión rusachoj pamajinductivo jikib’eyinexplicable mesolo’infección chiköpinfección dental chiköp eyajinferior ruxe’, xe’infertilidad meyak’asleminflamación q’aq’anem, sipoj-
neminflamar q’aq’anïkinfusión roqojingerir b’iq’inhalación mejiq’aneminmovilizador mesilonelinmunidad to’ichakulinmunitaria chajich’akulinmunodeficiencia mecha-
jich’akulinmunodepresión qajnäq cha-
jich’akulinmunológico chajich’akulilinmunoterapia rutz’aqat cha-
jich’akulinorgánico me’aq’alilinsalivación chub’uneminsaturada menojisaninsecticida kamisab’äl ni’xinsecto ni’xinsípida meki’insolación meq’ijilinsomnio mewarilinstrumental wachinaqilinstrumento (alimento) ilib’älinsuficiencia cardiaca kosi-
nemk’u’xinsulina chajinel k’ajkab’insumo agrícola raq’om tiko’mintegrales tunuchuq’a’intensidad uchuq’anemintercostal rukojol kokalinterior intestino panixkolob’intestino ixkolöb’ (P.G.1242)intestino delgado xik’a’y ixko-
löb’intolerancia alimenticia
tz’iloq’utu’nintoxicación nimaxa’ojilintracraneana ruchuq’upam jo-
266
intravascular leche
lomajintravascular rupam jachkïk’invaginación intestinal
suq’ixkolöb’invertebrado (animal) ajti’ojilinvierno pajäb’ira oyowaliris rukel wachajiritis rusipojik rukel wachajirracional mech’ob’onelirradiado rutunul xek’amalirritabilidad nimoyowalirritable nimoyowanelisquémico meb’inemizote parkïyizquierdo ajxokonjabón xab’onjalado jek’onjamón aqati’ijjaqueca q’axojolomjején q’eqamolo’jengibre q’utaq’oxe’jeringa tzuq’b’äljiote saljocote q’enümjocote de agosto k’oy q’enümjugo gástrico ruya’al pamajjugo intestinal ruya’al ixkolob’juilin mu’y (P.G.42)
júpiter kumatzch’umiljute purkawe lemotz’eteb’älkiwi raxjiq’labio ruwäch chi’aj, ruwachi’, wa-
chi’labio leporino, queilosquisis
mül ruchi’laboratorio tojtob’ällactato ruyojuchuq’a’ ch’amichäqlactosa (mamífero) rukab’
yatz’umajlado chuxikinlagartija (clase) ixtolöklagartija ixpa’ch (P.G.33)lago, laguna choylágrima ruya’al wachajlagrimal ruya’al wachallámpara kajasaqillaparoscopia rutz’etpam xepamillápiz chetz’ib’ab’ällaringe ruxul qulaj, xullaringitis yab’ixullaringoscopio rutz’etik ruxul qu-
lajlátex t’imillatido pumlaurel jub’uq’ayïsleche ruya’al tz’umaj
267
lechuga lluvia
lechuga yuch’ichajlechuguilla ruyuch’ichaj ya’, ru-
way umüllechuza xoch’lengua aq’ajlengua geográfica k’ojli’aq’lenticular rutank’or xikinajleón köjlepra q’aynäq ch’a’klesión kolq’oxomletargo sachrayb’älleucemia rusachjotay kïk’leucocitosis k’iyisaqab’okleucopenia qajisaqab’oklevantamiento de busto, pexia
jototz’umajlibélula b’atz’ib’ällibreta tz’ib’awujlicha (rambután) k’ixjiq’licuado jok’onlienzo aq’omak’ulligamento yuqti’ojillima q’analanxlimalimón q’anach’ämlimbo (hoja) ruxaqlimón ch’amalanxlimpia ch’ajch’ojlimpiador sub’ällimpieza ch’ajch’ojirisanïk
linfadenitis rusipojik rub’ey saqa-ya’al
linterna rab’asaqillípido meq’anallipoescultura b’anöy k’ojleq’anallipoproteína nimak’wanel q’analliposucción jiq’analliposucción brazo, lifting brazo
rujiq’anal q’ab’ajliposucción pantorrilla ru-
jiq’anal moq’oq’liposucción pierna, lifting pier-
na rujiq’anal aqänlíquido ya’allíquido amniótico ruya’ kik’te’ejlíquido cefalorraquídeo ruchaji-
ya’ k’amak’u’xlista choltzijlitiasis b’osab’äjlitiasis urinaria rab’aj chu-
lab’alillitio ch’uch’ulillitotricia paxi’ab’äjlittmann achk’oxok’uxb’älllaga nimach’a’kllamado oyonllantén lante’llovizna rismal jäb’, musmüllluvia jäb’
268
lluvia con viento malva
lluvia con viento kaq’ïq’ jäb’lóbulo del oído ruxe’ xikinajlóbulo frontal rachwa (tzatzq’or)lóbulo occipital achij tzatzq’orlóbulo parietal rachwi’
(tzatzq’or)lóbulo pulmonar achpospo’ylóbulo temporal rachxe’
(tzatzq’or)localización wilanemlocomotor laqub’aqillodo ch’ab’äqlombriz (de tierra) rixkolob’
ulew (P.G.39)loroco rismachi’ qo’chlucero de la mañana smo’chluciérnaga chupüy q’aq’ludopatía yab’i’etzanlumbago, lumbalgia q’axo’ijluna ik’, ati’tluna llena setël ik’luna nueva ya’ ik’lunar q’ëqlupa tz’eteb’älluxación rujachol yuquti’ojilmacho, mula kowiläj kejmacro sistema nimanuk’ulemmadera árbol (general)madrugada muqmöj
magnesio tz’inalilmagnética imánmagnetoterapia rujik’ach’ich’
yab’ilmaguey (clase) ch’iwu’maguey saqkïy (P.G.267)mal aliento b’osk’ (C.269)mal de ojo, conjuntivitis, ojea-
do ruwa winäqmal en el bazo rukumatzil k’uxajmal sazonada, mal guisada (sa-
bor) taq’töjmaleta nimejqalmaletín ejqalmalformación congénita de de-
dos de la mano rub’ank’ojlemwiq’a’
malformación congénita dededos del pie rub’ank’ojlemwi’aqän
malformación congénita labiorub’ank’ojlem ruwachi’
malformación congénita pala-dar rub’ank’ojlem ja’j
malformación de Chiarik’ayetzatzq’or
malo, mala, daño itzelmaltosa tz’eb’e’malva ch’ojöb’
269
mama aumentativa materia, sustancia
mama aumentativa k’iyiritz’umajmama reductiva ch’utiritz’umajmama supranumeraria
k’iytz’umajmamey q’antu’lmamífero (animal) tz’untasinel
(animal)mamografía rutz’etik unutz’ummamógrafo rutz’etb’al unutz’ummancha retalmanco sikq’a’ (P.G.52)mancuerna ruq’a’ ejqa’nmandarina ch’uti alanxmandíbula ruk’ojlib’al eyajmandíbula inferior xeb’aq eyajmandíbula superior wib’aq eyajmanifestación q’alajirisanemmanta, tela k’ulmanteca grasa saqaq’analmantequilla qasq’analmanual wujilmanzana nimamixku’manzanilla (fruto) mixku’manzanilla (medicina) kotz’i’j
aq’om (P.G.15)mañana (tiempo) nimaq’a’mapache aq’awinäqmar palowmaracuyá tuq’ikarna’l
mareo sutijolom, meq’ab’arelmarfil rukowil eyajmargarina q’ayiq’analmariposa (todo género) malaxmariposa grande (de monte)
b’alam amalaxmarte kaqch’umilmartillo b’ajib’älmartillo (oído) b’ajb’älmasa ke’enmasa corporal ruke’em ch’akulmasacuata tolob’onmasaje jikojmascarilla kolk’öjmasetero kaxkate’ymasilla, heces acháq, kïsmasticación kach’inemmastitis rusipojik unutz’ummastopatía k’iyitz’umajmasturbación k’inmatazano ajache’lmateria cinética silel
uchuq’ab’ilmateria potencial uxlaninäq
ch’akulalmateria y energía ulewal
uchuq’ab’ilmateria, pus püjmateria, sustancia ch’äq
270
material mialgia
(P.G.1678)material samajib’älmatriz, vientre, útero rute’ pa-
maj, tepamajmaxilar b’aqchi’maxilar inferior wi’xikib’aqmaxilar superior xexikib’aqmayonesa saqatzepmayor nïmmayor riesgo nima’etzelalmedicina, medicamento (gene-
ral) aq’ommédico aq’omanelmedida de masa para una torti-
lla q’oralmedida del codo a la munuera
juchumay (P.G.57)medio salado (sabor) tzaytzöjmédula keb’e’médula espinal Rukeb’e’ kumätzmédula o tuétano rupam b’aqmédula oblonga punkeb’e’mejilla q’otzajmejorana q’anjub’ q’ayïsmelón q’anaq’oq’membrana tasmembrana sinovial pisolqulmembrillo käch’meninges (arteria) rutas
tzatzq’ormeningitis yab’tasmenisco pamilaqulmenopausia q’atch’ajo’nmenstruación ch’ajo’nmenta achixk’i’j, achalawinamental na’ojinalmentalidad na’ojinemmente na’ojinmentón kaxkate’mentoplastia k’iyikaxkate’meñique ch’i’pmercurio k’olölmercurio q’anch’umilmesa ch’atalmesencéfalo ruwi’ tetzatzq’orilmesocarpio ka’ijalmetabólico na’ilmetabolismo basal ruk’atanal
jok’ke’emmetacarpiano q’ab’ib’aqmetal ch’ich’metamorfosis jalemmetatarsiano qanib’aqmétodo k’utik’metroplastia pitz’iq’aytz’eb’mezquino, verruga pixnak’,
xu’y (P.G.50)mialgia q’axoti’ojilal
271
miastenia mucosa
miastenia sachöy k’amati’ojilmicción merupam yakchulajmico k’oymicrocefalia koljolomajmicrodermoabrasión ruch’ajik
kamijotaymicroorganismo ch’utich’akmicropore tz’aruwujmicroscopio nitz’tz’etb’älmicrosistema ch’utinuk’ulemmidriasis ruk’iyi’ala’s wachajmiedo sustomielografía tz’etek’iwmineral (alimento) iliya’ab’äjmineral (reino) ya’ab’äjmini ch’utimini estiramiento facial kol-
jek’paläjminiabdominoplastia ru-
ko’elq’anal xepamajmiocardio ruti’ojil k’uxajmiocarditis rusipojik ruti’ojil
k’uxajmioma, miometrio ruq’aytz’eb’
tepamajmiomosarcoma ruq’aytz’eb’
ti’ojilmiopía (vista) naqtzu’miosis ruyuch’ala’s wachaj
miriápodos k’u’pmobiliario silowachnäqmochuelo pojüy (P.G.44)moco ruya’al tzamajmoco cervical t’ot’e’pamajmodelo b’aniwächmolar ka’ey (P.G.3741)molestia naqonil, itzelmollera ya’ajmongolito b’ajb’il (X.87)monitoreo fetal rutz’etik
ak’walilmonja blanca saqijixmono b’atz’monocotiledón juk’u’xmonosacarido uxlanab’aq’a’lmonóxido de carbono wo-
saq’alilmora tokanmorado tuq’mordedura k’apilmoretón, hematoma waranel
kïk’, räx räxmorfina sikiwärmosca (toda clase) amolo’moscada amolo’emmosquito üsmovimiento, temblor silonemmucosa t’ot’, pur
272
mucosidad nacimiento de agua
mucosidad t’ot’il, purilmudo memmulticelular ruk’ijotay k’aslemmúltiple k’iywächmultivitamínico tunuchuq’alilmundo xekaj wach’ulew (P.G.30)muñeca ruqul q’ab’ajmuñón rupir qupich’akulmurciélago sotz’musculación ti’ojilemmuscular ti’ojemmúsculo ti’ojilalmúsculo bíceps braquial yoxo-
ti’ojil q’ab’ajmúsculo bíceps crural yoxo-
ti’ojil aqanajmúsculo bucinador xub’ati’ojilmusculo cigomático rurab’ti’ojil
q’otzajmúsculo cutáneo ruti’ojil
tz’umalmúsculo de brazo ruti’ojil
q’ab’ajmúsculo de cuello ruti’ojil qulajmúsculo de extremidad inferior
ruti’ojil aqanajmúsculo de extremidad inferior
ruti’ojil b’aqaqanajmúsculo de la cabeza ruti’ojil jo-
lomajmúsculo de tronco ruti’ojil kuta-
milmúsculo dorsal sijmúsculo esplenio q’ochojolomajmúsculo esternocleidomastoi-
deo silojolomajmúsculo flexor extensormúsculo hioides ruxe’ chi’ajmúsculo involuntario yonisilel
ti’ojilmúsculo orbicular reset wachajmúsculo pectoral mayor sämmúsculo risorio o facial tze-
ti’ojilmúsculo sartorio q’ochoch’ekajmúsculo serrato ruxe’ meske’lmúsculo suprahioides ruwi’
chi’ajmúsculo trapecio ruche’el jolo-
majmúsculo voluntario silel ti’ojilmúsculo carnemusgo suq’u’ymuslo a’ajmuslo (de él) ra’muy mucha (o)nabo saqxe’nacimiento de agua ralaxib’äl
273
nacimiento, parto neurotransmisor
ya’nacimiento, parto alaxinemnadolol qasöy uchukïk’nance tapa’lnaranja alanxnaranja agria k’ayalanxnarcolepsia sacho’achïk’nariz tzamajnasal tzamajalnausea mulun k’uxaj, na’oxa’ojnavaja tiqupib’älnecrosis rukamik ti’ojilnefritis rusipojik kinäq’nefrolitiasis rub’osab’äj kinäq’nefrología retamab’alil
yab’ikinäq’nefrólogo kinaq’omanelnefropatía ruyab’il kinäq’negatoscopio tz’etöy q’aq’ch’akulneocórtex runimawi’ tzatzq’orilneón saqalilneonatología retamab’alil chaji-
ne’yneonatólogo ajchajine’yneoplasia k’exek’amati’ojilneptuno chaq’ich’umilnervio k’amalnervio auditivo k’amak’axab’älnervio gustativo ruk’amal nab’äl
nervio olfatorio ruk’amal ux-lab’äl
nervio óptico ruk’amal wachaj,k’amawach
nerviosa k’amalemnervioso ib’ochinelneumología retamab’alil uxlab’älneumólogo aq’omäy uxlab’älneumonitis rusipojik tzamipos-
po’yneumotórax ruwa k’uxiq’neural k’amajotayilneuralgia ruq’axomal ib’öch’neurastenia luslilneurético(a) janiq’oxomalneuritis rusipojik k’amalneurocirugía poch’okik’b’älneurocirujano poch’okik’b’anelneurología retamab’alil
k’amab’älneurológico k’amab’alilneurólogo(a) ajib’öch’neurona, célula nerviosa
k’amajotayneurosis yab’ik’amab’älneurotóxico rusachk’uxil
k’amab’älneurotransmisor q’axöy
k’amajotay
274
neutro oído medio
neutro mesilonniebla, neblina moyewnigua usmak’äqninfa o crisálida li’pniño ak’walníspero q’anamnitrógeno jiq’alilnitroglicerina yaq’anil ya’nivel jotolennixtamal tz’o’nocardiosis rusipojik pospo’ynoche toq’a’nodriza Rukan te’ejnopal noxti’, noxtanormal chojb’anikilnorte releb’al kaq’ïq’nubes en forma de bola suri-
sutz’, rumul ya’nublado muqülnubló (clima) xmuqub’ärnuca rij qulajnucleoproteína k’uxuchuq’a’
ch’amichäqnueva k’ak’a’nuez nimak’ilinaq’nutria rutz’i’ ya’ (P.G.42)nutrición ilinemnutriente ilinemilnutrieron xe’ilin
nutrir ilinïknutritiva(o) ilinelalobesidad nimati’ojiloblicuo (músculo abdomen)obsesión nimajikitzu’obstetricia ruchajixik yawa’ixöqobstrucción, limitación
q’atonemobstruida(o) q’atonoccidente ruqajib’al q’ijoccipital ijb’aqoclusión tz’apikïk’odontología retamab’alil eyajodontólogo ajeyajodontólogo/estomatólogo eyaji-
nel/aq’omäy yab’ichi’oficio samajofidio o serpiente kanoftalmia rusipojik naq’wächoftálmica tzub’aliloftalmología retamab’alil
naq’wächoftalmólogo oculistaoftalmoscopia rutz’etik naqwächoftalmoscopio rutz’etb’al
naq’wächoído (sentido) runab’al
ak’axab’äloído medio nik’ajal ak’axab’äl
275
ojo óseo (sistema)
ojo runaq’ wachajojo seco meya’al wachajojo vago, ambliopía k’ayetzu’olfativa(o) saqanemolfato (sentido) runab’al uxlab’äloligoespermia me’aläx mixtuq’oliva raxk’oxb’alolor ruxla’olor a ceniza qoqolor a manta quemada
ruch’ich’ol (C.269)olor agradable jub’ülolor de orina k’isk’olor desagradable, mal olor
chuwombligo muxu’xomóplato, escápula mok’ob’aqomron (sistema) waqiwachbälonagra wotz’aqsi’joncocitoma renal ruq’ayitz’eb’
kinaq’iloncogenes ruk’iyinem kajotayoncología retamab’alil q’aytz’eb’oncológico(a) q’aytz’eb’emoncólogo(a) aq’omäy q’aych’a’konda surilonda kotz’kom (P.G.382)ondulada (hojas) b’oloxaqooritis rusipojik ruk’ojlib’al ija’tz
operación, cirugía poch’onemopresiva pitz’elóptico(a) wachoptotipo tojtowachb’äloral qumulorbicular ruset wachajórbita rujul wachajorégano jub’usi’joreja o pabellón xikinajorgánico aq’alilorganismo ch’akulal (P.13)órgano reproductor alanelórgano, organismo sa-
mach’akulajorgasmo ruki’il sinanemoriente releb’al q’ijorina chulajoro q’anapwaqorquídea silvestre ch’imach’öyorquitis rusipojik kowilortiga (de hoja grande) leyortiga (de hoja pequeña) amu-
ley, k’ik’ache’ortofonía k’ojlich’ab’anortopedia k’asach’akulortorexia janiwa’orzuelo (vista) runum tz’i’oscuro q’equmóseo (sistema) runab’al b’aqilal
276
osificación pancreatitis
osificación b’anob’aqosteoma ruq’aytz’eb’ b’aqilosteomielitis rusipojik b’aqosteonecrosis rukamik b’aqosteópata ajb’aqinelosteoporosis me’aläx b’aqosteosarcoma rusachjotay b’aqostras o moluscos wachit’ot’otitis rusipojik pamixikinotoño tz’apijäb’otoplastia poch’oxikinotoplastia completa ka-
poch’oxikinotoplastia simple jupoch’oxikinotorragia relkïk’ xikinajotorrino aq’omäy xikinajotorrinolaringología reta-
mab’alil xikitzamaqulotorrinolaringólogo aq’omäy xi-
kitzamaqulotoscopio ch’uti rab’asaqilotro jun chikovalada (hojas) molxaqovario (gónada), antera
ruk’ojlib’al ija’tzovíparo (animal) loyalaxelovulación rupaxik k’ojlija’tzoxidante sachiq’óxido ka’iq’il
oxígeno uxlab’iloxigenoterapia ruq’ijolaq’om iq’oxihemoglobina ruka’iq’il ja-
chiq’oxiuraxis rujüt pamixkolöb’paciente yawa’pájaro azul xarpájaro carpintero kuruchïch, tuk
tukpájaro de abusión pich’paladar ja’jpálida saqpe’rpalidez saqperilpalma tut, kippalma de la mano rupam q’ab’ajpalmeada q’axaqpalo de hule kik’ache’paloma cantora ixpumüypaloma de monte paxkuku’ypaloma torcaza ütpalomilla ruchikopil iximpaludismo, malaria majmoyïkpaludismo, malaria (escalofrío)
raxtewpan kaxlanwäypanal (avispas) aqaj (P.G.41)pancarditis rusipojik k’uxajpáncreas saqsa’ypancreatitis rusipojik saqsa’y
277
panela, dulce, azúcar pelamano
panela, dulce, azúcar kab’pánico nimaxib’irilpantano saq’oq’pantorrilla moq’oq’pañuelo su’tpapa saqwächpapagayo mo’ (P.G.45)papanicolau rutz’etechi’ tepamajpapaya kaqrab’paperas rusipojik unum chub’ajpapilas gustativas nab’äl tijikilpapiloma ruchikopil pixnak’paquete molajparacetamol qasöy q’axolaqulparálisis rupa’exikparalización, paralizar sikiri-
nem, rupa’exinemparamédico achaq’omanelparaplejía rupa’exik aqanajparesía qajipa’exïkparestesia warich’akulparietal achwi’parietal xikib’aqparkinson sikisotilparoxetina qasmoyilpárpado rij wachajparte, componente achpartes de la cabeza runuk’ulem
jolomaj
partes de la cara runuk’ulem pa-läj
partes de la flor achkotz’i’jpartes de la hoja achxaqpartes de los dientes acheyajpartes del cerebro ruwäch
tzatzq’orpartes del fruto achjiq’ob’älpasta dental ruch’aja’ eyajpastilla setaq’ompaterna kuxinpato punpünpato de laguna rupunpun choy,
raxq’ejum (P.G.46)patología retamab’alil yab’ilpatológico(a) ch’ab’ayab’ilpatólogo tojto’aq’omanelpavo qo’lpavo (hembra) pi’ypecas ak’ak’, ak’pececillo ch’u’pecho, pectoral, tórax ruwa
k’uxajpeciolo piwi’ypediatra aq’omäy ak’walpediatría aq’omak’walpediátrico aq’omak’walalpedúnculo (flor) rukuppelamano salk’öm
278
pelo absorbente pielonefritis
pelo absorbente ruwi’ xe’el, pu-yal
pelvis (hueso) malaxb’aqpene tz’ikïnpenicilina tekamisel chikopilpeña, peñasco tanatïkpepino tzetzpequeño ko’ölpera raxtzuypercepción nab’ena’ilpercusión k’oxoch’akulpérdida sachnemperdiz xoyon (P.G.45)perejil rexilperfil wujilperfiloplastia rupoch’ik kaxkatet-
za’mpericardio rutasul k’uxajpericarditis rusipojik rutasul
k’uxajperico k’ëlperico (género) xko’ (P.G.45)perico verde raxon (P.G.45)pericón eya’periodontitis rusipojik ti’eyajperiodontólogo ti’eyajinelperiostio tasb’aqperiquito tachinöl (P.G.45)peritoneo rutas pamaj
peritonitis rusipojik rutas pamajperla ruk’u’x pemech (P.G.43)peroné kob’aq aqanajperro tz’i’perulero ch’ima’pesa achetab’älpesadilla, sueño achïk’peso alalpeso corporal ralal ch’akulpestaña mich’ (P.G.55)peste bubónica yab’ik’äqpeste, epidemia kamiyawab’il
(P.G.48)pétalo lab’petequia ruk’atik choxokïk’pez kärpez (clases) achkärpez blanco saqikär (P.G.42)pezón ruwi’ tz’umajpiamadre (vena) oxtaspicazón, comezón ruk’atqatilpie de atleta pa’k aqänpiedra ab’äjpiedra de río raxab’äjpiedra poma poqpiedra pómez tzarajmäqpiel o cuero tz’umalpielonefritis chikopikinäq’piernas, extremidades inferio-
279
piernas, extremidades inferiores, pie polen (semilla)
res, pie aqanajpilas yaq’aq’píloro rukup pamajpiloy, frijol grande pilow, tapa-
kälpimiento poqok’olpinabete, pino de hoja grande
tz’ichäjpino chäjpino blanco saqichäjpino colorado k’uxuchäjpino macho (hoja grande) achij
chäjpino rojo kaqachäjpinza chapab’älpiña ch’oppiojo uk’piorrea choxopüjpiramidal ruwaqiwäch b’aqpiromanía rusachoj uchub’anpiscina chutichoypistilo (flor) ixkopitaya kaqach’oppituitaria (glándula) tasul tza-
majpizote sisplaca bacteriana ruke’em eyajplacenta rukotz’i’j ixöqplaneta rume’al q’ij
plano, campo, llano xuli’ib’a’planta (general) che’ q’ayïsplanta del pie rupam aqanajplanta ornamental kotz’ijal che’planta textil b’atz’el q’ayïsplanta, monte q’ayïsplaqueta ch’ojch’iknelplaquetoféresis elch’ojch’iknelplasma yakïk’plasmocito ya’ochajinel
ch’akulalplasticidad neural nuk’una’ojplata saqapwäqplataforma tz’alamawächplátano nimasaq’ulplatino loxapwäqplato läqplegable q’ochïkpleura taspo’ypleuresía ruyab’il taspospo’yplicómetro retq’anal ch’akulplomo chojmililplutón ch’ipich’umilplutonio ch’ipalpodólogo aq’omaqanelpodómetro ruq’ijot’uj k’uxajpodrido (fruta o madera en des-
composición) q’äypolen (semilla) ija’tz
280
polía psiquiatra
polía ruchikopil che’poliarteritis nodosa rusipojik ki-
te’ib’och’polidipsia ruchuq’a’ chaqichi’polineuritis rusipojik jujuk’amalpolinización ijatzulempoliomielitis siksilpollito ral äk’ (P.G.45)polvo poqolajponzoña ritzaq’omporo (cuerpo) rujulil ch’akulajpotasio chajilpotomanía k’iqumuya’potrero soq’olb’älprecaución chajinemprecoz nab’eyemprediabetes lilöj kab’yab’ilprediabético lilöj kab’yab’inelprehipertensión uchuq’amilprehipertenso uchuq’ampreocupación k’uxlajprepucio rutz’umal tz’ikïnpresbicia najtzu’presión uchuq’alempresión atmosférica ralal kaq’ïq’presoterapia ruq’axya’
k’amib’öch’prevalencia q’ijlemprevención q’ilanem
primavera jaqajäb’primero nab’eyprivado mewinaqilemprobabilidad k’uxb’ejproctología tz’etechi’achäqproducto k’ayinelilprofesional jikisamajprofundo nimupamprogesterona q’atb’ey mixtuq’promotor tzijöypronador, supinador setël ti’ojilpróstata ruchajinel mixtuq’prostatitis rusipojik chajinelprotección chajinemproteína ruchuq’a’ ch’amich’äqproteinuria woschulajprotemás tz’ukti’ijprotesis de pantorrilla, aumen-
to de piernas tz’aqtimoq’oqprovitamina nab’uchuq’alilprueba rutojtob’enikpsicastenia rume’uchuq’a’ k’u’xpsicología retamab’alil
na’ok’uxajpsicológico na’ok’uxanempsicólogo(a) na’ok’uxanelpsicólogo/psiquiatra naok’uxanel/aq’omäy
k’ayena’ojpsiquiatra aq’omäy k’ayena’oj
281
psiquiatría queso crema
psiquiatría retamab’alilk’ayena’oj
pubertad q’axak’walpública winaqilempuerco espín k’ixawuch’puerro yaxnakätpulga k’äqpulguilla de gallina sisonpulmón pospo’ypulmón derecho iqipospo’ypulmón izquierdo xokom pos-
po’ypulmonía, neumonía chaqi’j
ojöb’pulpa (diente) rupam eyajpulsación tzopinempulsada t’ujilpulsioxímetro eta’uxlab’älpulso tzoppulsómetro etatzopib’älpunción chuq’elya’punta de milpa ruwi’ awänpupila (vista) rala’s wachajpurificación ch’ajch’orisanempurificador ch’ajch’ojib’älpúrpura (enfermedad)
tuq’yab’ilquebradura q’ajinemquebranta hueso saqik’üch
(P.G.32)queilitis rusipojik wachi’ajqueilonco ruq’aytz’eb chi’ajqueiloplastia rupoch’ik wachi’queilorrafia rach’achi’queilorragia elkik’chi’queilosis retzaj wachi’queilostomatoplastia poch’ochi’queiromegalia nimaq’ab’ajqueloide nimajek’üyqueloplastía poch’ojek’üyquemado k’atinäqquemadura k’atïkquequexque xtüpqueracele ruq’aytz’eb’ lemwächqueratalgia q’axowachqueratina achlemiwachqueratitis rusipojilem wachajqueratocentesis ruchuq’elya’
lemwachqueratocono uk’alemwachqueratohemia ruchoxkïk’ lem-
wachqueratotomía rupoch’ik lem-
wächqueratótomo rupoch’ob’al lem-
wachqueso kexu’queso crema tzatzkexu’
282
queso de capa reconstrucción oreja unilateral
queso de capa weqkexu’queso seco chaqikexu’quetzal q’uq’quiasma óptico ruq’axk’amal
wächquilificación k’aychuminemquilo (masa) k’aychumquimificación q’orinemquimioterapia ruq’atik sachjotayquimo (mezcla sustancia) ruq’or
pamajquirófano k’ojlipoch’onemquiste peqeti’ojilrábano kaqxe’rabdomiosarcoma ruq’aytz’eb’
b’uyuti’ojilrabeprazol q’atöy tzoliq’utu’nrabia woschi’racional ch’ob’onelradectomía rupoch’ik xe’eyajradiculectomía rupitz’ik
xek’amalradio-electrología rutz’etik
ch’ab’q’aq’radiografía b’anoch’ab’q’aq’radiología rutz’etik ch’ab’q’aq’radiológico b’anachib’anelradiólogo b’anoch’ab’q’aq’radioterapeuta sachjo-
taq’omanelradioterapia kamisanel sachjo-
tayraíz (árbol, planta) xe’elraíz (clases) kiwäch xe’elraíz (diente) ruxe’ eyajraíz aérea kaq’ixe’elraíz principal (árbol planta)raíz típica ch’ikik’amalrajadura de la piel, dureza de la
piel pa’lrama (árbol, planta) ruq’a’ che’rana ixk’ale’t (P.G.43)raquialgia ruq’axomal ruche’el
ijajraquíometro retab’al q’ochijajraquitis rusipojik che’elijajraquitismo k’ayewab’aqrasguño retzajratón ch’oyrayo q’aq’rayo solar ruch’ab’ q’ijrayo x ch’ab’q’aq’recambio jalojreclinable q’a’älreconstrucción oreja bilateral
rub’anik kaxikinreconstrucción oreja unilateral
rub’anik juxikin
283
recto ronrón (que agujerea las tapias)
recto tunrecto del abdomen (músculo)
ruwäch pamajrefacción kolob’älreferencia retalreflujo gastroesofágico tzo-
liq’utu’nrehabilitación silok’aswächreino animal tanaj chikopi’relación sexogenital sinanemrelámpago koyopa’reloj q’ijob’älremo ruq’a’ juku’remolacha kaqwächremolino de agua rumul ya’remolino de viento surkumrenal kinaq’ilrepollo ruk’u’x ichajreproducción jotayinemreptil (general) raxsolötrequesón tz’eb’kexu’res wakaxilalrescate jaloto’ïkreserva alcalina nimatz’amipolajreservorio Rusok chikopilresistencia mekowinemresonancia magnética jik’öy
b’aniwachib’älrespeto niman tzij (C.280)
respiración jiq’anemrespirar jiq’anïkrespiratorio jiq’anilresto rutz’aqatresucitación k’asb’anemretina (vista) k’ulwachajretinoscopio naqtzub’älretraso mental nakanïkreumatismo kumätzreumatología retamab’alil ku-
mätzreumatólogo ajaq’omalaqulrey zope kaqik’üchribera ruchi’ ya’riesgo, peligro ritzelalrinitis rujiq’ik yak’aqatilrinoplastia k’ojlitzamajrinoscopia rutz’etjulil tz’amajriñón kinäq’río raqän ya’risorio, facial (músculo)
tz’eti’ojilroble patänrodilla ch’ekajrojo käqromero josjïk q’ayïsronrón (clase) amoröy (P.G.41)ronrón (que agujerea las ta-
pias) xutüy
284
ronrón (que come las rosas) sartorio (músculo)
ronrón (que come las rosas)xle’n
ronrón negro que pica raxwo-nön (P.G.41)
ronrón, abeja xurüy (P.G.41)ropa tzyäqropinirol q’atöy sikisotilrosa k’ixsi’jrosa de jamaica kaqasi’jrotación (planeta) sutinemrótula o rodilla ruwi’ ch’ekajruda rorarumiación kajpamajemrumiante (animal) kajpamajrural aj ruq’a’ tinamïtsábila tzoli’jsabor ruki’ilsabor (buen) julülsabor a fruta no madura (bana-
na) tipsabor dulce ki’sabroso qas ki’sacaleche elyatz’umajb’älsal atz’amsalado (sabor) tzäysalamandra kite’ kumätzsales minerales atz’amya’saliva chub’ajsalmonella molochikopil
salmonelosis ritzel molochikopilsalpinguitis rusipojiche’
k’ojlija’tzsaltamontes sak’salud raxnaqilsalud del corazón raxnaqil
k’uxajsalud física raxnaqil ch’akulajsalud mental raxnaqil na’ojsalud pública raxnaqil winaqi-
lemsalud reproductiva raxnaqil
k’aslemalsaludable raxnaqilemsalvaje (animal) aj pa juyu’salvia k’asleq’ayïs (P.G.15)sandía kaqaq’oq’sangre kïk’sanguíneo kik’elalsanidad utzik’aslemalsanitaria(o) utzik’asilsano utzik’aslemsapo ixpëq (P.G.33)sapo pequeño takara’ ab’äjsarampión, varicela, rubéola sa-
nayich’a’ksarcoma k’iyiti’ojilsarna joxok’sartorio (músculo) q’ochoch’ekaj
285
satélite síndrome neurocutáneos
satélite ral ik’saturada nojisansaturno nupch’umilsauce tzikab’sauco tunäysaurio o lagarto (reino) ayi’savia itz’sebo sewosebo de res rusewo wakaxilalseca chaqi’jsecreción elch’aqunumsecuela de quemadura
cholk’atiksecuencia chojb’eysecuencial chojb’eyilsed chaqi’j chi’ajsegundo ruka’nsemen k’asya’seminal k’asya’alsenos mama (ser humano)sensación, metabolismo
na’onemsensibilidad na’onilseñal k’utïkseñorío ajawaremsépalos (flor) xaqakupsepticemia runimayawa’ kïk’ser vivo k’aselsereno, rocío raxq’ab’
serpiente (reino) kiwäch kumätzsevera k’aye’ilsexo kojolwinäqsexual kojolwinaqilsexualidad kojolwinaqilemshock ruq’atik tz’ujakïk’sida ruk’isb’al mewichikopsien (cabeza) xexikinajsiete cabrilla (estrella) wuqu’ ik’siete caldo (chile) k’olo’iksífilis nïm itzq’aq’signos etalsiguamonta yab’uqsilenciosa meq’ajansilicio sanayilsilicosis rujiq’ipoqol sanayilsilvestre (animales) aj pa q’ayïssimples junalsimulador b’anq’olojsinapsis ruweq k’amajotaysíncope, lipotimia rukolsach
na’ojsíndrome retal yab’ilsíndrome de asperger retyab’il
asperjersíndrome de down retyab’il ownsíndrome metabólico retal na’ilsíndrome neurocutáneos sa-
chk’amab’alil
286
sinónimo taltuza
sinónimo junamaq’ajujsíntoma ch’ab’ach’akulsistema nervioso k’amab’älsistema óseo b’aqib’älsistema sensorial runab’al
ib’och’ilsistema urinario chulab’älsístole yu’t k’uxajsitio k’ojlemalsociología retamab’alil winaqilsodio q’anq’alilsol q’ijsolar (sistema) runuk’ulem q’ijsolidificación kowirinemsólido (general) chapelsoma ruk’u’x k’amajotaysomatización, histeria
jalch’ab’ach’akulsombra (general) mujsombreado (general) mujanemsonambulismo samajiwärsonido (general) k’oxomalsonohisterografía ruq’ijolaq’om
sanämsonso, atontado nakälsopa ruya’al q’utu’nsordo täk (P.G.51)soya raxakinäq’suave (general) b’uyül
substancia k’ojlemalilsubtálamo achb’ey na’onemilsudoración tz’ojpinemsuelo (tierra) qate’ ruwach’ulewsuero aq’omiya’suficiente janik’ïysufrimiento poqonsufrir tijoj poqönsuperficial ruwi’alsuperficie, anchura ruwächsuperior ruwi’suplemento tz’aqatisanemsuprahioideo (músculo) ruwi’
chi’ajsupuración ralaxpüj ti’ojilsur ruqajib’al kaq’ïq’sustancia k’uxiltabaco maytabique rukojol tzamajtabletas (medicina) pisaq’omtaburete kutuch’akättacto (sentido) runab’al tz’umaltacuacín wuch’tálamo rub’ey na’onemiltallímetro etaqanb’ältallo che’eltallo leñoso si’eltalpetate (suelo) xäq’taltuza b’ay
287
tamal tierra blanca
tamal takamältamal (hacer grandes de masa)
b’oqinemtamal de masa grande b’oq’tamalito (con frijol entero) xeptamalito (masa) sub’antamalito (plano) tz’arintamalito de elote jok’tamarindo ch’amikaxlittamoxifeno ruq’atsanäm kolwina-
qiltaquicardia rujutzoptartamudeo t’ayonemtartamudo t’ayoneltayuyo to’omté qumq’ayïstécnica b’anikemtegumento rij ija’tztejido k’amati’ojiltejido celular jotati’ojiltejido ocular jotayiwächteléfono oyonib’ältelencéfalo ruwi’ runik’ajal
tzatzq’ortelescopio najtz’etb’ältemblor siloneltemporal (lluvia con viento)
q’eqal jäb’temporal (músculo) xikiti’ojil
tendinitis rusipojik k’amti’tendón k’amti’tensiómetro retab’al nimu-
chuq’a’tensión uchuq’ab’teoría (ciencia) na’ojilteoría antropológica runa’oj eta-
mab’aliltercer roxtérmica k’atanilterminal (enfermedad)
mek’achojtermómetro etk’atäntermoselladora t’impisob’ältermoterapia k’atöy q’ijolaq’omterremoto kab’raqänterrestre (animal) aj ulewtest etb’ana’ojtestículo (gónada) kowiltestosterona ruyak’aslem mix-
tuq’tétano t’et’tetraciclina q’atchikopiltiamina, antineurético relesöy
sipok’amaltibia runimab’aq aqanajtiburón xöktierra (planeta) ruwach’ulewtierra blanca saqulew
288
tierra negra trastorno de estrés agudo
tierra negra q’equlewtifus k’apil k’äqtigre b’alamtigre (pequeño) q’anab’alamtilo ch’a’ältímpano ruk’oxomal ak’axab’ältimpanometría rok’oxom xiki-
najtimpanómetro retab’al
k’oxoxikintiña rusal tz’i’ (P.G.49)tipo, clase kiwächtiroide ub’u’tiroideo(a) ub’u’iltiza blanca saqkab’toallita chaqijib’ältobillo ruqul aqanajtocología rachchajixik yawa’ixöqtomate ixkoya’tomillo chaq’okaltomografía computarizada, tc,
tac rukematz’ib’al elwachib’altonometría rutz’etik itzk’amawachtonómetro rutz’etb’al itzk’amawachtoracoscopia rutz’etb’al
wak’uxajtoronja kaqalanxtortícolis runimq’axom qulajtortilla (grande y gruesa para
atol) nimapixtuntortilla (masa ordinaria)
b’aqtza’jtortilla delgada lejtortilla delgada y gruesa pixtuntórtola ixmukürtortuga köktortuguilla (larva de maíz) rax-
köktortuguita kaqixköktos tojob’ärtosferina jiq’ojöb’tóxico sachk’uxiltoxina ruk’uxil itzaq’omtracoma ruchikopil naq’wachajtransaturada itzeq’analtransiluminador rutz’etb’al
kexb’ekïk’transitorio b’eyaje’mtransmisión de enfermedad
q’axanem yab’iltrapecio (hueso) oxlaqub’aqtrapezoide (hueso) k’ajlaqub’aqtráquea ruche’el pospo’ytrastorno sachojtrastorno bipolar rusachoj kiko-
temtrastorno de estrés agudo rusa-
choj nataxïk
289
trastorno de pánico universo
trastorno de pánico rusachoj ni-maxib’iri’ïl
trastorno de rett rusachojk’iyilem
trastorno disocial rusachojb’anikil
trastorno obsesivo-compulsivorusachoj b’enäq k’uxaj
tratamiento, terapia (médico)q’ijolaq’om
trauma rutz’ila’ na’ojtraumático(a) rutz’ila’ na’ojiltraumatismo ritzech’akultraumatología retamab’alil rit-
zech’akultraumatólogo yuqüy b’aq
(C.132)trébol lotztretinoína raq’omaj ch’a’ktríceps (músculo) rij moq’öq’tríceps braquial ruxe’ k’alk’a’xtriglicérido ruwäch meq’analtristeza b’istrombina rach’ojch’ik kik’elaltrombo blanco saqach’ojch’ïktrombo rojo kaqach’ojch’ïktrombosis ruch’ojch’ïk kik’elaltrompa de eustaquio xikixultrompa de falopio ruche’el
k’ojlija’tztrueno kaqolajaytuberculosis nimachaqi’j ojöb’tuberosa k’olok’amaltubo (medicina) suriyakb’ältubo digestivo b’eyike’enaltubo neural rub’ey k’amajotayiltuerto rot’tuerto (de un ojo) matz’ätz’tule (clase) xorotöttullido siktumefacción rusipojik ijlaqultumor q’aytz’eb’tumor cerebral ruq’aytz’eb’
tzatzq’ortuna noxti’ (P.G.40)tunel tarsiano rujek’na’onil pa-
maqäntungsteno, wolframio xilq’aq’ilúlcera yujuti’ojilúlcera gástrica, péptica
ruch’amil yujuti’ojilultrasonido t’ujt’üjunicelular rujujotay k’aslemunidad junilalunidad especial (médica) meko-
winäq aq’omajayunilateral juxikich’akuluniverso kajulew
290
uña vendar (herida)
uña ixk’äquranio xarilurano xarch’umilurea elmek’atzinuremia yakokïk’uréter q’axchulajuretra b’eyichulajuretritis rusipojik rub’ey chulajurinaria chulab’alilurodelo kani’urogenital chulajotayinelalurografía rutz’etik samajichulajurología retamab’alil chulub’älurólogo aq’omäy tz’ikïnuropatía obstructiva ruq’atik
tz’ujachulurticaria kaqit’arat’ïkustedes rïxuva nimatuq’uveítis rusipojik pirch’akulúvula tiliqulvaca wakxvacuna tzuq’vacunación, inyección
tzuq’unemvagina tutz’vainilla tz’eb’ki’valeriana q’ayimesvalor (cumpleaños, importan-
cia) ruq’ijvalsartán xipamidaválvula q’ulválvula aorta te’ib’ochiq’ulválvula mitral xokoq’ulválvula pulmonar ruqul pospo’yválvula tricúspide iqiq’ulvaporización sib’inemvarice kexb’ekïk’varicocele yuqxarib’öch’vascular jachöy kïk’vaselina xexaq’omvaso capilar ruk’amal ib’öchvaso linfático rub’ey saqaya’alvaso sanguíneo rub’ey kïk’vector jachochikopilvegetal ichajilalvejiga (urinaria) yakchulajvello ïsvello púbico rismal jotayilalvelo de novia tz’eqvena xarib’öch’vena cava inferior xulib’öch’vena cava superior jotib’öch’vena pulmonar ruxarib’öch’ pos-
po’yvenado masatvendaje pisonemvendar (herida) pisoj
291
vendas virión
vendas pisb’älveneno itzaq’omvenosa xarib’och’emventa de golosinas munib’älventrículo taqokïk’venus ikoq’ijverano saq’ijverbena ruchachal b’eyverde räxverde oscuro raxq’equmajverdolaga paxläqverdura (tipos) ruwäch ichajvértebra ruq’a’ ruche’el ijajvertebrado (animal) b’aqilelvertebral ruq’a’ ruche’elal ijajverticilada (hoja) oxaqvesícula biliar k’ayvestuario tzyaqb’älvía biliar rub’ey k’ayvía láctea rub’ey palama’
(P.G.43)víbora (clase de galápago) ru-
chachal q’ijvíbora (clase) q’antil (P.G.37)víbora (clase) q’eqik’as (P.G.37)víbora (clase) saqmatalb’aq
(P.G.37)víbora (clase) chaqi’ij kumätz
(P.G.38)
víbora (clase) saqikumätz(P.G.38)
víbora (clase) q’elchan (P.G.38)víbora (clase) ch’ab’äq kumätzvíbora (clase) q’ayïs kumätzvíbora (clase) q’eqak’anti’víbora (clase) q’aq’b’elenvíbora (clase) q’ayïs k’anti’víbora (clase) raxakanvíbora (clase) raxaq’änvíbora amarilla q’anak’anti’
(P.G.37)víbora cola seca b’aqjey (P.G.37)víbora cuatro trompas kajit-
za’m (P.G.37)víbora montañesa k’echekumätz
(P.G.38)víbora (clase) ruxe’ ch’ali’
(P.G.38)vibratoria k’arär, t’arärvibrión b’ayb’onemvidrio lemowviento (sopla en las tardes por
el lago, sopla del sur) xokomilvigilancia chaji’ilvih mewichikopvinagre tzaminq’utvirginidad mejalonvirión ruwuquchuq’a’ ch’amichäq
292
viruela zumbadora (culebra)
viruela loq’ob’älvirulencia eqayab’ilvirus itzelilviscera rusamach’akul xepamajvisión tzub’älvista (sentido) runab’al wachajvital k’asilvitamina uchuq’alilvitamina c ch’amuchuq’a’vivíparo k’asalvoluntad ajowalilvómito xa’ojvulnerabilidad mechaji’ilvulva ruchi’ tutz’xantorrea q’anatz’ujalxerotocina chaqi’alaxinemyema (dedo) ruwawi’ q’ab’ajyema axilar, terminal (árbol) jo-
tayyeso chunab’äjyeyunitis rusipojik rukojol xikix-
kolöb’yeyuno rukojol xikixkolöb’yodo kaqatz’amil
yogur tz’eb’ilinyuca tz’inyunque k’ulb’ajb’älzacatón nimaq’o’szanahoria q’anawächzanate hembra xtüx ch’ökzancudo xanänzapote tulülzapote injerto ch’imatulül
(P.G.1)zapote negro q’eqatulül (P.G.1)zarza ruxulub’ kejzarzaparrilla ruxek’ulzeína ch’amch’äq iximzinc ch’inzompopo ch’ekënzoología retamab’alil chiköpzoonosis ritzelal chiköpzopilote k’üchzopilote aura kaqwololöj ruwi’zoplicona, narcótico ya’owarzorrillo parzumbadora (culebra) xk’ank’el
293
AMBIENTE SOCIALpalabras rescatadas y neologismos
1 de septiembre ruq’ij solojri’ïlabogado q’atöy tzijaborigen ajalaxelabuela ati’t, atitajabuelo mama’ajaccidentes rub’anikilaccidentes geográficos reta-
mab’alil ruwach’ulewadministrador nuk’usamajeladobe xanagenda cholb’älagricultor tikonelagricultura tiko’nagronomía retamab’alil tiko’nagrónomo ajtiko’nagua fría raxya’
agua hervida roqowinäq ya’ahorrar yakonïkahorro yako’nalambre k’amach’ich’albañil ajtz’aqalcalde q’atöy tzijalcalde q’atöy tzijalcalde auxiliar ajch’ame’yaldea ruq’a’ tinamïtalfarero ajq’än ulewalimenticia ilinel/ilib’älalmohadilla, borrador yojib’älalquilar qajonïkalquiler qajonemalumbrado público champomal
saqil
295
alumno bombilla
alumno tijoxelambición jak’ak’enïkambiente hogareño achochilri’ïlámbito escolar rupam tijob’älanesión, completar tz’aqatilanimal marino aj palowantecesor, héroe, noble mama’alapartamento q’atajayapaste wa’isapellido ruka’n b’i’ajaprender etamanïkárbol nacional che’amaq’área deportiva setetz’anib’älarmonía k’wajonemarquitectura sutib’äl tz’aqolemarroyo ruq’a’ raqän ya’arte na’ojilartes del idioma retamab’alil
ch’ab’älartesanía(k) na’ojinïkartesano ajna’ojasear ch’ajch’ojirisanïkaseo ch’ajch’ojirisanemasignatura rukojolilasistencia social kuchto’onïkasociarse ruk’iyalaspecto literario retal lema’atabal tunatarraya matawal
atarrayita lik’b’äl k’äratrio ruwäch jayaula, salón de clases tijonijayautoridad ajpopautoridad k’amöl b’eyaves ajxik’azumanche asumache’balcón k’ara’bambú tara’banco xitpwaqb’äl/pwaqb’älbandera laqambaño, sanitario ruxikin jaybarrio tinamïtbarro, lodo son, ch’ab’äq (S.348)base de pared ruxe’ xanbasura mes, q’ayïsbatea aq’e’nBeleje Cat B’eleje’ K’atBeleje Tzi B’eleje’ Tz’i’biblioteca cholwuj, wujb’älbillete wujpwaqbisabuela xikin atitajbisabuelo xikin mama’ajbisnieto de mujer xikin iyajblock tz’aqon xanbodega yakb’älbolsa jambolsa plástica jamt’imbombilla saqib’äl
296
bondad cinta adhesiva
bondad oto’ob’äl (S.295)borrador yojinïkcaballo kejcabildo, ayuntamiento popob’äl
tzij (C.80)cadena yuqki’Cají Imox Kaji’ Imoxcal chuncalendario sagrado maya
cholq’ijcalle kaqab’eycalvo tz’anatz’öjcama ch’atcamarón cho’mcamino angosto, estrecho tzut-
zul, latz’ (C.86)canasto chakächcancha de balompié aqa’etz’anib’älcancha de baloncesto
q’ab’i’etz’anib’älcancha, estadio etz’anib’älcandela eléctrica b’olosaqib’älcandidato cha’oxelcangrejo täpcanoa apenab’älcanto b’ixcaña de milpa patz’äncapacidad mental na’onemcapitán achpopochin (X.59)
carbón aq’a’lcarpintero ajanelcartapacio che’wujcartel, afiche b’onin perwujcartelera tz’ajwujcartero jachwujunelcartulina perwujcasa rural juyu’ jaycasa urbana tinamït jaycaserío ruxikin tinamïtceiba inupcelebración nimaq’ijunemcemento k’ajab’äjceniza chajcentro comercial achk’ayijcentro de salud, hospital
aq’omab’äl jaycerro juyu’ch’ob’ jamalil mulül jamalilchicharra ch’uku’yciclo pitzkolinemciclo educativo itzkolinem tijo-
nïkciencias etamab’alilciencias naturales retamab’alil
kajulewciencias sociales retamab’alil wi-
naqilalcinta adhesiva wujnak’b’äl
297
ciudad, municipio, pueblo cruel, repulsivo
ciudad, municipio, pueblo tina-mït
civil winaqilcivilización winaqiremclase social ruwäch winaqilclaustro de maestro tijonela’cobrador k’utunel pwäqcocina ruchi’ q’aq’cocina rute’ q’aq’cocinero ajwatascodeudor achk’ascódices kumatzin wujcofradía ajilatal (S.36)colador de nixtamal xcha’ulcolegio ichtijob’älcolonia nimachitinamïtcolor b’onilcomal xotcomedor wayib’älcomercialización nojk’aycomercio k’ayijcompañera/o achib’ilcomprender taqab’anïkcomprensión taqemcomunidad amaq’concuña de mujer achalka’nconocimiento etamab’älconquistar ch’akonïkconquistar, invasión majonïk
consejero poponel (S.315)constitución política cholk’aslemalconsuegro wachali’contador ajilanelcontenidos de una casa rupam
jaycontrabandista ewanelcontrabando ewälcontrato pey (S.307)conyuntura xalq’atat q’ijcooperación to’onemcooperar to’onïkcooperativa to’ojri’ïlcoordinador nuk’unelcoordinador nuk’usamajelcoordinador general saq-
nuk’unelcorona sot (S.348)correos taqowujcorriente eléctrica k’amasaqilcorrientes marinas b’eya’ palowcráter rujomil ixkanulcrayon b’ontz’ib’ab’älcreencia okisab’äl (S.294)crepúsculo qajem q’ijcriollos, mestizos kaxlani’,
q’eqa’cristiana ch’ab’alela’cruel, repulsivo poqonaläj
298
cuaderno economía
cuaderno tz’ib’awujcuaderno de cuadrícula
kajtz’ukwujcuaderno de dibujo kelowujcuaderno de doble línea ka-
juch’wujcuaderno de notas ch’utiwujcuaderno de taquigrafía
anitz’ib’awujcuaderno espiral t’ot’wujcuadra kajsetajcuarto diversificado rukaj ru-
wächcuarto primaria rukaj rupalb’alcucharón pak’achcuidado chajinemcuidar chajinïkculto religioso xukulemcuñada de varón ixna’m ixnamcuñado de hombre b’alukcuñado de mujer echa’mdeber samajdeclamar, trenzar pach’unïkdecretar, (sinónimo de mandar)
taqojdemocracia junawächdependencia tzeqelelri’ïl ichinan-
ri’ïlderecha ajkiq’a’
derecho ch’ojib’älderecho ch’ojinemderechos humanos rucholajem
taq ch’ojilalderogar elesanïkdesarrollo k’iyirisanemdesarrollo económico k’iyirisanem
pwaqildescendientes mamaxe’ (S.263)desierto tz’iran ulewdestacamento soldados aj-
cha’ib’äldeuda okxandeudor ajk’asdía de la madre kiq’ij te’ejdía del maestro kiq’ij tijonela’día del padre ruq’ij tata’ajdignidad q’ijnemdiputado taqonel amaq’dirección k’amajaydirección ochochibäldirector/a k’amöl b’eydisciplina niman tzijdiversificado ruwäch tijonïkdoctor, médico aq’omaneldoctrina ch’ab’alel (S.73)dormitorio warab’äldrenaje rub’ey tz’ileconomía pwaqil
299
edificio evangelización
edificio weqjayeducación k’ulk’üteducación tijonïkeducación básica ruk’u’x tijonïkeducación física retamab’alil si-
lonemeducación para el hogar reta-
mab’alil ochochib’äleducación primaria nab’ey ru-
palb’al tijonïkeducación primaria rupalb’al ti-
jonïkeducación vocacional ruwäch ti-
jonïkejército ajlab’älelección k’aqowächemancipación política kolna’ojilembajada ulajayembajador ulanelemigración jalpakinememigrar jalpaki’ (S.149)emplasticar t’imanïkenergía mecánica uchuq’a’ch’ich’enfermero/a to’aq’omanelenseñanza k’utunementender q’axem pa ruwi’entrada okib’älépoca ruq’ijulépoca colonial ruq’ijul poqonal
erupción pub’anemescenario kuqulib’älesclavitud telechemalesclavo munescritorio ch’attz’ib’ab’älescritura tz’ib’anïkescrutinio ajalwächescudo pokob’escudo nacional pokob’amaq’escuela tijob’älescuelas públicas champomal ti-
job’älescultor, tallador ajk’otescultura k’otesforzar ch’ijonïkesfuerzo ch’ijo’espátula kelb’älespía ajmuqche’esposa ixjayilomesposo achijilomestado saqamaq’estatal (estado) saqamaq’ileste, oriente releb’al q’ijestela che’ab’äjestructura social runuk’ulem wi-
naqileuropeo saqawinäqevangelización taluxïk nimab’äl
k’u’x
300
expedición hermano (de mujer)
expedición nachanemfacultad lob’facultad de agronomía tiko’n
lob’facultad de derecho q’atöy tzij
lob’facultad de historia b’anob’äl
lob’facultad de ingeniería nojk’ay
lob’facultad de medicina aq’om lob’facultad de odontología eyaj
lob’falda de volcán rij ixkanulfamilia ach’ala’ilfamilia ach’alalfamiliar ach’alalri’ïlfauna chikopi’felicidad kikotemalfiador ajik’ k’asfiscal, guardián chajinelflor nacional kotz’amaq’flora cheq’ayïs/che’alflora y fauna cheq’ayïs chuqa’
chikopi’forrajera kiq’ayïs chikopi’funcionario rusamajel champo-
malfundar ib’il (S.123)
ganadería awajb’älganado awäjganado equino kej awäjganado ovino chij awäjganado porcino aqawälganado vacuno wakax awäjgeografía retamab’alil ruwa-
chu’ulewgeográfico ruwach’ulewgeología retamab’alil ulewgobernado saqamaq’ijingobernador ruchaq’ champoma-
nelgobernante champomanelgobernar saqamaq’inïkgobierno champomalgranja tikomalgratuita/o sipanguardaespaldas chajinel potz’guardia de hacienda
raxt’amanelGuatemala Iximulewguerra cosas que se hacen a la
ligeraguerrero, ejército militar aj-
lab’älhabitar laq’ab’enïkhermana (de hombre) ana’hermano (de mujer) xib’alom
301
hermano mayor (del mismo sexo) laica
hermano mayor (del mismo se-xo) nimalaxel
hermano menor (del mismo se-xo) chaq’alaxel
héroe maya mama’al (S.2636)hierro ch’ich’hijos alk’walaxela’himno nacional b’ixamaq’historia b’anob’älhistoria patria tzijob’äl amaq’hogar ochochilhoja de palma ruxaq k’i’phomenajear sutulaqin (S.351)humildad kamelalidioma ch’ab’äliglesia te’opanimprenta tz’aqawuyincendio k’atïkindustria k’iyb’anojindustriales q’ayïs k’ib’anojinfluencia yujri’ingeniería retamab’alil nojk’ayinquilino, huésped qajoxelinsecto, nigua, jején ni’kinspector nik’onelinstrucción k’utuneminstrucción escolar tijoneminstruir, enseñar tijonïkinstrumento malb’äl kär
instrumento para camaronearch’okeb’äl cho’m
interés ral pwäqinternacional juk’an (kaxlan)invento tz’ukujistmo yak’ayïk ulewizquierda xokonjardín kotz’ib’äljarro xarajuez jik’ib’aneljuez de paz jik’ib’anel q’atöy tzijjuez de primera instancia
jik’ib’anel sujunïkjusticia (poder político)
ruq’aq’al (S.181)juzgado q’atb’äl tzijlaboratorio tojtob’ällaboratorio clínico tojtob’äl
aq’omlaboratorio de computación toj-
tob’äl kematz’ib’laboratorio escolar tojtob’äl tijo-
nemlaboratorio químico tojtob’äl xa-
nillaboratorio, prueba tojtob’enïkladrillo poron xanlaguna lagolaica metik’u’x
302
lamí luz militar
lamí luz b’otsäqlámina de techo b’otlámina de zinc b’otch’inlámina duralita, hierro b’otjaylámina ilustrativa b’onin wujlapicero, lápiz tz’ab’ab’ällava ruq’olil ixkanullechería tz’umajb’älleña si’leña rajada ch’aron si’libertad jamalillibertad de cautiverio kolb’ällibertad democrática alajil (h)libro sik’iwujlibro para colorear b’oniwujlíder k’amöl b’eylidereza, consejera ixajpoplínea juch’literatura lemïkllanura taq’ajlosa, terraza kajalo’slucha tijomal (C.317)luz natural, claridad q’utb’älmachacador q’utb’älmadera, palo che’madre te’ejmajestad tepewal (S.361)mamíferos tz’umanela’manantial, nacimiento de agua
b’ulb’u’x ya’mano de piedra para moler
ruq’a’ ka’mapa ruwäch setulmáquina de coser t’isb’äl tzyäqmáquina de escribir ch’ich’ib’äl
tz’ib’marcador b’onijuxb’älmarinero, navegante ajse’öl, aj-
muxanelmariscos tijpalowmatemática retamab’alil ajila-
nemmaterial samajib’älmateriales escolares rusama-
jib’al tijoxelmatrimonio k’ulub’ïkmayordomo ruk’iyalmecánico ajmirmedio comunitario tinamitri’ïlmedio escolar tijob’alri’ïl rule-
wal etamab’älmedio hogareño ochochilri’ïlmeneador tukb’älmesa ch’atalmetro etok’almi nieto/a wiymicroscopio nitz’tzub’älmilitar lab’al
303
mineral ola común
mineral ya’ab’äjminería ya’ab’ajb’älministerio chitüyministerio de agricultura chitüy
ajtiko’nministerio de comunicaciones
chitüy ajtzijministerio de cultura y depor-
tes chitüy b’anob’älministerio de defensa nacional
chitüy ajpokob’ministerio de economía chitüy
ajmeb’ministerio de educación chitüy
ajtijministerio de finanzas chitüy
ajpwaqministerio de gobernación chi-
tüy ajq’attzijministerio de trabajo chitüy aj-
samajministro chitüy winäqmisionero taqoxel (S.263)mojón k’ulb’a’tmonarquía jamajpopmonedas setpwaqmonja blanca saqkotz’ijmunicipalidad q’atb’äl tzijmúsica q’ojom
nacionalidad y civismo amaq’elchuqa’ tinamitalil
nacionalidad, civismo, sociedadamaq’el, tinamitalil, winaqirem
náutica retamab’alil se’olenemnave barconavegación se’olenemnavegar se’olenïknieta nieto (de mujer) iy mamnieto mamnivel universitario ruwi’ tijonïknoción ch’ob’ojnormas de conducta b’eyal
na’ojnorte, septentrión releb’al
kaq’ïq’nuera alib’ätznylon t’imtutobispo, clero, pastor ajyuq’obligación rejqalemobligaciones de la familia achsa-
maj rejqalil ach’alalri’ïlobras samajocote chäjoeste, poniente ruqajib’al q’ijoficina samajayoficinista ajsamajayoficio samajola común sele’
304
oleaginosos pintor
oleaginosos ruq’anal cheq’ayïsolla b’ojo’yolla de tres asas ajxetolla de una asa t’uyolla grande tinaja soko’, b’ojo’yolla para cocer tamalito
sub’ab’älolla para repartir lo’solla pequeña chiro’yolote pi’qoración, comunicación
ch’ab’alilorfebre ajq’opasitorientador ya’öl na’ojoriente, este releb’al q’ijoro q’anapwaqOxib Kej Oxib’ Kejpadre tata’ajpaja k’ïmpalacio popob’äl (C.390)palo con punta simäjpanadería k’ayij kaxlan wäypara pescar chapb’äl kärpartido centrista nik’amulülpartido conservador chajilem
mulülpartido de derecha ajkiq’a’
ch’ob’partido de izquierda xokon mu-
lülpartido político ch’ob’ na’ojilpartido político molaj ch’ob’párvulos, preprimaria ruxe’ ti-
jonïkpatio ruwa jaypatio de recreo etz’anib’al ru-
wäch jaypatria amaq’patria nima’amaq’patriota amaq’elpaz utziläj k’ojlempeces kärperiodista, cronista talutzib’anelperla yoq’yötpersona que ayuda, colabora-
dor to’onelpersonajes mayas maya’ taq ma-
ma’alpersonal samajela’personal de administración
nuk’unel samajela’petróleo q’aqaq’o’lpiedra ab’äjpiedra de moler ka’piedrín paxinab’äjpiloto ch’ich’inelpintar kelonïkpintor kelonel
305
pintura recursos humanos
pintura b’onpiratas poqonanelpiso le’pizarrón tz’aläm tz’ib’ab’älpizarrón de fórmica
luch’tz’alämplanta medicinal aq’om q’ayïsplantas maderables reche’l che’/
che’ib’alplástico adhesible tz’at’implata saqapwaqplebeyo masewal (S.263)poder uchuq’a’ (C.428)poder (de fuerza) uchuq’ab’älpoder judicial q’atöy amaq’poder legislativo rukowil taqanel
amaq’poderoso q’aq’anelpoema pach’un tzijpolicía potz’policía nacional champomal
potz’policía privada tojob’äl potz’popular etamatelportón ruchi’ xanpozo k’oton ya’precolombina alajil b’anob’älprestamista qajonelpréstamo qajoj
prima de hombre najana’primer viaje nab’ey b’eyajemprimero básico nab’ey ruk’u’xprimero primaria nab’ey ru-
palb’alprimo ika’primo (de mujer) najxib’alprimo mayor (del mismo sexo)
najnimalprimo menor (del mismo sexo)
najachaq’profesor ajtijprontitud chaninemproteger chajinïkprotestar ch’ojikïkpuerta ruchi’ jaypuesta de calle ruchi’ b’eypuntos cardinales waqtz’ukquetzal q’uq’quinto diversificado ro’ ruwächquinto primaria ro’ rupalb’alquórum k’iyalramas de árbol ruq’a’ che’rebelión mepab’alrecreo uxlanib’älrecurso to’ob’älrecursos espirituales xamanil
tob’älrecursos humanos ruq’ab’al wi-
306
recursos materiales sobrino (de varón)
näqrecursos materiales chuxtäq
tob’älrecursos naturales rutikomal
ulewrecursos, servicios y dependen-
cias tob’äl, k’atzil, molojrefacción kolob’älreforma nuk’ulemreformar nuk’inïk (C.475)regidor ajawal (C.479)reina ixajawalreligión nimab’äl k’u’xreptiles tewpwaqilrepública nima’amaq’reservas militares ruk’iyal aj-
lab’alrespetar kamelanïk ya’onïk q’ijrespeto q’ijnemrevolución, batalla oyowal, yu-
jüy (S.138)rey ajawilaj, ajawalsabio na’onel (S.284)sala nimajaysalida eleb’äl/elemsalubridad, salud raxnaqilsalud pública saqil raxnaqilsastre t’isonelsastrería t’isob’äl
secretaría tz’ib’ajaysecretario/a ajtz’ib’sector privado ichimolojsegundo básico ruka’n ruk’u’xsegundo primaria ruka’n ru-
palb’alsegundo viaje ruka’n b’eyajemseminario (investigación) solsa-
majseminario (religioso) ni-
mak’uxb’älseptentrión norteseres vivos k’aslemalilservicios comunitarios champo-
mal patanservidumbre ajik’servilleta su’tsesión, reunión poplinem, moloj-
ri’ïlsesionar popolinïksexto diversificado ruwaq ru-
wächsexto primaria ruwaq rupalb’alsilla ch’akätsistema de nuk’ulemsoberanos mama’a’ (S.263)sobrenombre, apodos tz’ukül
b’i’ajsobrino (de varón) ch’utik’ajol
307
sobrinos/a (de mujer) tortuga
sobrinos/a (de mujer) ch’uti’alsociedad winaqirem (h)sociedad y civismo winaqirem ti-
namitalilsocio to’onelsoldados ajcha’i’ (S.35)subjefe ruka’n ajpopsucesor maman (S.263)suegra (de mujer) alite’suegra (de varón) jite’ejsuegro (de mujer) alinamsuegro (de varón) jina’msufragio (voto) k’aqwächsupervisar nik’onïksupervisor nik’onelsur ruqajib’al kaq’ïq’suroeste elqajb’äl q’ijtablero temewujtachuela jolosimajtaller, oficina b’anab’äl jay (S.56)taquigrafía anitz’ib’tatarabuela ch’ek atitajtatarabuelo ch’ek mama’ajtataranieto/a (de hombre) ch’ek
mamajtataranieto/a (de mujer) ch’ek
iyajtaza, tazones, platos läqTecún Umán Tekum Uman
teja xotal jaytelar kemtelecomunicaciones talutzijob’ältemplo maya k’oxtun jaytemplos k’oxtuntenamaste, tetunte xuk’u’,
xuk’ub’tenaza, pinza laq’apub’älTepepul Tepepultercer viaje rox b’eyajemtercero básico rox ruk’u’xtercero primaria rox rupalb’altérmino extranjero aj juk’an tzijtérminos generales jalajöj taq
ch’ab’älterraza rulo’s jaytextiles q’ayïs b’atza’iniltía ch’utite’ejtienda k’ayib’ältierra árida tolotïk ulewtinaja q’e’ltinajera raxyab’ältintóreas q’ayïs b’oniltío ch’utitata’ajtiranía ramoneb’al (S.326)tirano ramonel (S.326)tol aq’ëntopografía wachib’äl ulewtortuga kök
308
trueque zona militar
trueque jalwachijunionismo, agrupación, comité
rumajvecinos achk’ulujayvegetales cheq’ayïsvendedor k’ayinelventanas (k’) okib’äl säq/ oksäqventilación kaq’ijinemventilar aq’ijikïkvestuario tzyaqb’äl
viaje b’eyajenvicepresidente ruka’n champo-
manelvidrio lemowvotación cha’onemyerno ji’ätzzapatero b’anöy xajab’zona saqasetzona de guerra lab’abäl saqasetzona militar ajlab’äl jay
309
MATEMÁTICASneologismos
12 libras y media almul144 000 días20 días winäq20 días juwinäq3 20040 pares de leños ejqa’n400 días tun8 000 díasa posteriori rutzijoxikil
tz’eteyoma priori rutzijoxikilábaco ajilab’älaberración q’atayomabertura julilabierto jaqälabierto intervalo jaqäl nimaja-
chojabril rukaj ik’absoluto junejqalemabsorbencia jiq’saqilemabsorbente jiq’ilemabsorber q’atïkabsorción q’atonemilabsurdo mejikil, meqitzijabundante k’iyilacción silonemaceleración chaninacelerador aninelaceleratriz aninelilacelerógrafo tz’eteb’äl jalonemacelerómetro etab’äl silonemacertijo asertijo
311
acotada amplificación
acotada k’ulb’atilacre akre’acromático akomtikacromatismo akomtikilacumulación mololemacumulativa molonacústica retamab’alil q’ajaniladhesión ximonemadición tunujadimensional mekojoliladitivo tununeladsorbente jeq’oneladsorber jeq’onïkadsorción jeq’onemadyacente (ángulo) ruxe’ tz’ukaerodinámica silokaq’ib’alafín achib’ilafocal junakoyopa’agosto ruwaqxaq ik’agrarias ulewagregar tza’aqatisanïkagrupación pakajagua ya’agudo yuqüyaguja horeta aguja segunderaaguja minutero ch’utiramanelaguja segundera nich’ramanelaire kaq’ïq’aislado jech’ul
aislante q’atöy uchuq’alilalabeada alwetalilalbedo alwetoalcance de ambos puños jokajalcance de dos dedos al reco-
rrer cosas granuladas chipalcance de los dedos al recoger
cosas granuladas con cuatrodedos chuyaj
alcance del puño moq’ajalcohol k’äy ya’aleación kach’ich’ilaleatorio mecholchöjalfa alpaálgebra soltz’ib’algebraica soltz’ib’ilalgoritmo rub’eyal samajalgoritmos de la división
rub’eyasamaj ri jachojalteración tz’eteb’alemalternado rukojolalterno ruxe’ tz’ukilaltura pa’alem, raqänamigo rachib’ilamorfo mesaqilampere ampere’amperímetro amperetab’älampliada nimirisanamplificación junanem
312
amplificación año sagrado de 260 días
amplificación tikonemamplitud rukojolil silojanálisis ch’ob’onemanálisis matemático ru-
chob’onem ajilanïkanálisis numérico ruchob’onem
cholajilanalítica ch’ob’ojilancho wachilemanchura ruwächangstrom anxtromangstromio anxtromyo’angular tz’ukilángulo tz’ukángulo adyacente rutunutz’ik
tz’ukángulo agudo yutz’ukángulo complementario
rutz’aqatb’al tz’ukángulo conjugado pach’un tz’ukángulo consecutivo xakajilan
tz’ukángulo de elevación rujotolem
tz’ukángulo de rotación surinem
tz’ukángulo entrante okel tz’ukángulo externo rij tz’ukángulo inscrito tzib’an tz’uk
ángulo interno rupam tz’ukángulo obtuso jaqitz’ukángulo perigonal nojnäq tz’ukángulo recto chojtz’ukángulo vértice tz’ik tz’ukanillo molab’eyalanión moluchuq’alemaniquilación yojtanemanisotropía saqk’ojlemalilanisótropo saqk’ojlemalánodo jikchilantecedente nab’eb’itzantecesor anteriorantiderivada nab’tz’ib’antiferromagnético mejiku-
chuq’a’antiferromagnetismo meju-
chuq’alilantilogaritmo me’ajilatikojantimateria tzaqatz’umalilantipartícula mek’ajilantisimétrica junamawächanualidad juna’ilanulador elesanelaño juna’año bisiesto kajkäj juna’año de 365 a’, ab’año de 400 días mayaño sagrado de 260 días cholq’ij
313
ápice barometría
ápice rutza’maplicable rokisaxikaplicación okisanemaplicada rokixaxikapocromático jikiq’atayomapotema retal nik’aperajapoyo to’ïkaproximación naqajanaproximado naqanelaproximar naqajinïkárbol che’arco q’ujlalarcocoseno ruq’ujlal xe’ijarcoseno ruq’ujlal q’a’ijarcotangente ruq’ujlal xeq’a’área rulewalárea superficial retal ulewargumento retatzijarista tunuwachilaritmética ruk’u’x ajinanïkarmónica k’utetalilarquímedes arkimetesarrastre qirirelarreglo rutzilarroba runimal al, arowaarte samana’ojasimetría mejunawächasimétrico mejunawachilasíntota kotojuch’ilem
asociativa junamilastático juna’alalastigmatismo astiwmatixmoastrofísica kajch’umilastroide kajsetatípico näj etalatmósfera rokajatmosférico rokajilatomicidad molk’uxuchuq’a’atomística retamab’alil
k’uxuchuq’a’átomo k’uxuchuq’a’atributo b’anawächaumentar nimirisanïk,
k’iyirisanïkaumento k’iyinemaústico awstiko’avogadro apowaraxial che’elilaxioma axomaaxioma de existencia qitzij k’o’ilazar me’etalbaire wa’ire’balanza etab’älbanach wanachbaricentro nik’ajuch’barión k’ajalbarógrafo arowrapo’barometría retab’alil rokaj
314
barométrico calcular
barométrico ratab’äl rokajilbarómetro etab’äl rokajbarra juch’barril b’olob’ïk etab’älbase ruxe’batería uchuq’ab’älbayes waye’sbecquerel wekerelbertrand wertrantbeta wetabetatrón aninel uchuq’a’bi kabicentenario lajk’al juna’bicontinua kab’eyalbicuadrada kakajtz’ikbidimensional kawachilbidual kamulunbiela wyelabilateral kaperajbilineal kajuch’ilbillón kat’ijbimetal kach’ich’bimodal kab’mulub’älbinaria k’ulaj, wa’ijunbinómica winomikabinominal kab’i’ajbinomio rachbinomio de newton rach richin
newton
binormal kachojilbiofísica wi’opisikabipolar kajikchi’ilbipolaridad kajikchilbirrefringencia kach’akulilbirrefringente kach’akulbisectar jachïkbisector kaperajbisectriz jachjuch’ilbit witbiyección kachojmilbiyectiva wiyektiwabobina chojmiq’aq’bola b’olabolómetro ch’uti’etab’äl
uchuq’a’bosón woso’nbotella leme’tbraza waqraqän, q’ab’älbrazada jajbrillo tz’intz’ojilbrújula kanöy ulewbruto etanojelbueno buencadena raj jajb’älcaída tzaqonemcaja kaxacalculadora jik’ib’älcalcular jik’nïk
315
cálculo centilitro
cálculo jik’ojcalendario cholq’ijcalendario de cuenta larga chol-
tuncalor k’atäncaloría etak’atanalcalorífica etak’ananilcalorimetría retamab’alil
eta’uchuq’a’cámara rij ilonelcambio jalojcamino rub’eycampana tz’ilincampo kojolib’alilcancelación q’atanemcandela saqiläjcanónica chojilcantidad jaru’ilcantor kantorcapacidad ruchuq’a’, koch’onemcapacidad (medidas) pamilcapaz xetz’ukcapicúa piskolin ajilanïkcapilaridad jotoya’capturar chapïkcara paläj, ruwächcara, superficie rupaläjcarácter tz’ib’característica rujunilal
carbono karwonocardinal chojajilab’älcardinalidad molajilab’alcarga ejqan uchuq’a’cartesiano krusilcasquete tzatzilcassini kaxinicatadióptrico tz’etewachilcatálisis jalb’eyanemcatalizador jalb’eyalilcategoría cholanilcatenaria kakotojuch’cateto kachi’catión katyoncatódico katoriko’cátodo katoro’caudal etaya’scelda seltacelsius selyuscélula uchuq’ab’äl q’ijcenso rajilajitzcentavo lencentena wok’alilcentena de millar wok’alil xo’alcentésimo ok’alilcenti ok’alcentígrado uchuq’ok’alcentigramo ok’alemcentilitro ok’ame’t
316
centímetro cociente
centímetro raqak’alcentral nik’aj, runik’ajalcentralización lomanilcentralizador nik’anelcentrifugar nimanïkcentrífugo elesancentrípeta jek’onelcentro nik’ajal, k’uxajcentro de gravedad ruk’u’x
q’olajb’älcentroide runik’al oxtz’ukcero wa’ixcerrado (conjunto) tz’apälcerrado el puño y levantado en
pulgar tuwi’kcerradura tunuk’ulajchoque tz’ajcíclica tzolitzijciclo pitzkolinemcicloide kotob’älciclotrón aninab’älcientífico na’owinäqciento sesenta millares juk’ala’cifra ajilajcifra significativa rejqalem ajilajcigüeñal kiweyalcilíndrico b’olob’ikilcilindro b’olob’ïkcilindro elíptico b’olob’ïk ruchi’
q’oq’ilcima simacinemática retamab’alil silonemcinética retamab’alil silouchuq’a’cinturón pasilcircuito uk’wöy uchuq’a’circulación sutinemcircular setëlcírculo setajcírculo, redondo setasïkcircuncentro rupam setesïkcircuncírculo retal setejuch’circunferencia setejuch’circunradio nik’asetcircunscrito junachi’cisoide sisoyte’clan klanclase ruwächclases de conjunto kiwäch molajclases de líneas kiwäch juch’clases de números kimäch aji-
lab’älclasificación cha’onemclausura tununemclausurativa tzapinemcobariante etalunelcobre q’anach’ich’cocida tzakajcociente jachojil
317
código condición
código moltaqotzijcodominio eleb’älcoeficiente tikïlcoeficiente numérico rutikik cho-
lajilcofactor moltikilcofunción achsamajilcohesión tununemcoincidente junaq’e’elcolimador chapanel koyopa’colineal rupalib’al tz’ujcolisionador tununelcolocar ya’ojcologaritmo rij ajilatikojcoloide koloyre’colombio kolomb’iyo’color b’onilcolorimétrico b’onib’alilcolorímetro b’onib’älcolumna ruche’el, tencoma q’atawächcombinación xolemcombinado tunu’ncombinatoria tunub’alilcombustible elesöy uchuq’a’cometa kamperajcomisión taqonemcomparable junumajcomparación junumanem
comparar junumaxïkcompás seteb’älcompatible kik’wan kicomplejo nimnïmcomplementario tz’aqatb’älcomplementario de un conjun-
to rutz’aqatb’al richin jun molajcomplemento tz’aqatilcompletado rutz’aqatilcompletar el cuadro runojisaxik
ri kajtz’ukcompleto exactocomponente ajilatz’ib’componer jalïkcomposición nuk’ulemcompresión jalwachinemcomprobación tojtob’enïkcompuesto kawächcomún junawächcóncava xejuch’concavidad rupam kotojuch’cóncavo rij juch’concéntrico junak’u’xconclusión solonemconcurrente qupijuch’condensación jalonemcondensada jaloncondensador jalonelcondición b’anikilem
318
condición suficiente continuo
condición suficiente rutz’aqatb’anikilem
condicional jikitzijconducción uk’wanemconductancia uk’wanelilconductible uk’wanelconductimetría uk’wanel
uchuq’a’conductividad uk’wanemilconductivo uk’wanöyconductor uk’wanel ch’ich’confinamiento yaktz’umalilcongregación, rebaño ch’ob’congruencia junawachilemcongruente junawachelcónica kanulwäch, setech’utilcónica de Fermat rusetech’util
Permatconicidad kanulwachilconjetura jikitzijconjugado pach’u’nconjunción kasamab’älconjunto molajconjunto abierto jaqäl molajconjunto cerrado tz’apäl molajconjunto coordinables tunel mo-
lajconjunto finito k’isel molajconjunto iguales junam molaj
conjunto infinito mek’isel molajconjunto no coordinable metu-
nel molajconjunto ordenado cholan molajconjunto unitario junila molajconjunto unitario junilal molajconjunto vacío tolan molajconjuntos diferentes jalajöjconmensurable juna’etalconmutativa jalwajilab’älcono setech’utconocimiento etamab’älconsecuente cholajilan, ruka’n
b’itzconsecutivo xakajilanconservación yakonemconsistente köwconstante yonajilanïk, jantapeconstante de proporcionalidad
jantape junajote’ilconstrucción nuk’ulemcontable ajilanelcontar, enumerar ajilanïkcontemporaneidad k’ulwachinemcontenido chajib’älcontenido rupamconteo ajilajilcontinuidad cholajib’alilcontinuo cholanem
319
contorno criterio
contorno tz’apijuch’ilcontracción ch’utirisanemcontradicción meqitzijcontradominio moluchuq’alilcontraejemplo q’atotz’eteb’alconvección uk’wab’älconvergencia jelonem juch’convergente jelonel juch’converger jelonïkconvexidad rutz’aqat kotojuch’convexo katzalajuch’coordenada abscisacoordenadas rectangulares ru-
kotz’olem yuqtz’ukcopiar wachib’alinïkcoplanar jotowi’coplanario tz’aqalemcorchetes uk’alilcoriolis koroliscorolario korolarcorona kasetesïkcorona circular kasetesäqcorpúsculo ch’utitz’umalilcorrección rutzilcorrelación k’ulsamajcorrelación directa chijun
ach’alilcorrelación inversa xulu’
ach’alil
correspondencia jujunikilcorresponder jujunïkcorrespondiente kajuch’ tz’ukcorriente uk’wasilonemcortadura jachojilemcortar qupinïkcosecante jurutz’ukcoseno xe’ijcoseno hiperbólico jaqjuch’il
xe’ijcosmología retamab’alil kajulewcota kota’cotangente achxeq’a’coulomb kowlompcovarianza retaluxilCramer Krame’creciente k’iyilelcrecimiento nimirisanemcrecimiento exponencial runi-
mersaxik tikilemcriba de Eratóstenes rub’eyal
Eratostencriogenia ch’uch’ulilcristal ch’ajch’ob’älcristalina ch’ajchojilcristalografía retamab’alil
ch’ajch’ojilcristaloide kristaloyrecriterio na’otzij
320
criterio de divisibilidad de diez en diez
criterio de divisibilidad ru-na’otzij jachelil
crítico kototz’ujcromática yojtajb’älcromatismo yojtajb’alilcronógrafo elesöy kasetesïkcruz xalq’atcruz numérica ruxalq’at aji-
lab’alilcuadrada kab’älcuadrado kajtz’ïkcuadrado latino latino kajtz’ïkcuadrado mágico tunijunam
kajtz’ïkcuadrangular kajkajb’älcuadrantal kajtz’ukilemcuadrante kajtz’ikelcuadrática kajtz’ukilcuadrático katikilcuadrica kajtz’ib’alcuadrilátero kajpercuadro kajtz’ukcualitativa b’anikilalcuántica kwantika’cuantificado nimanemcuantitativa jarulemcuanto ropinemcuarenta jutuqcuarta rupam q’ab’aj
cuartica kotokaji’cuartil kajramilcuarto kajram, kajper, rukajcuasicuantitativa jarusamajcuasipartícula b’ak’ajcuatrillón kajt’ijcuatro kaji’cuatro centena juq’o’cúbica oxtïkcubo waqwächcuenta rucholanemcuerda k’amcuerpo ruch’akulcuerpo geométrico ruch’akul re-
tawachilcuerpos geométricos jalowa-
chib’älcurva kotokïkcurva logarítmica yoq’oyïk ko-
tojuch’curvatura kotojuch’ilcurvilíneo kotojuch’ilcúspide kuxpite’dado waqajildalton altondato etal, tzijde cinco en cinco chi wotäqde cuatro en cuatro chi kajkäjde diez en diez chi lajtäq
321
de dos en dos dependiente
de dos en dos chi kaka’de nueve en nueve chi b’elejtäqde ocho de ocho chi waqxaqtäqde seis en seis chi waqtäqde siete en siete chi wuqtäqde tres en tres chi oxöxde uno en uno chi jujundébil me’uchuq’a’deca lajdécada lajuj juna’decágono lajtz’ïkdecagramo lajla’decaimiento qasanemdecaimiento exponencial ruqa-
sanem tikilemdecalitro lajme’tdecámetro lajetok’aldecena lajujaldecena de millar rulajulal xo’aldeci la’jdecibel ch’utiq’ajanildecigramo lajla’decil lajjachildecilitro lajme’tdecimal lajujildecimales lajujila’decímetro lajetok’aldécimo rulajdécimo(fracción) lajper
decimoprimero rujulajujdecimosegundo rukab’alajdeclinación q’ochonemdeclinómetro etab’äl etamildecreciente q’ob’ileldecrecimiento menimirisandeducción jotayinemdeficiente qajnäqdefinición jikib’anemdefinido jikib’andeformación yojtajilemdel pulgar al medio k’utu’demostración k’utunemdemostración indirecta mejïk
k’utunemdemostración por contradic-
ción k’utunem ruma meqitzijdenominador xe’ajilab’äldenominador común junawäch
xe’ajilab’äldensidad ruchuq’a’lildensímetro etab’äl uchuq’a’densivolúmetro etab’äl nimilemdenso alaldenso kowilemdependencia achjalojdependencia funcional rusamaj
achjalojdependiente meruyonil
322
derivable diatérmano
derivable jotayinilderivación jotayinemderivada jotayindesapareado metunundesarrollado k’iyib’anemdesarrollo k’iyib’äldescomponer yojtajinïkdescomposición yojtajinemdescomposición en factores yoj-
tajinem pa moltïkdescriptiva rub’ixikildescuento k’amaldesigual jech’ëldesigualdad jech’ejïkdesigualdad del triángulos ru-
jech’ejik oxtz’ukdesigualdad doble kayi’ ru-
jech’ijikdesintegración jachonemdeslizar jilonïkdespejar solïkdesplazamiento q’axalemdespreciable mechapïkdesviación jech’unemdesviación estándar ru-
jech’umen chijundesviación media rujech’umen
molajilanïkdetector tz’etonel
determinado jikïldeterminante jikileneldeterminista jikineldeterminístico tzijolemdía q’ijdiada kakotz’olemdiagonal tzalajuch’diagonal principal ruk’u’x tzala-
juch’diagonal secundaria ruka’n tza-
lajuch’diagrama cholwäch, cholb’äl,
cholatzijdiagrama de árbol ruche’ chol-
wächdiagrama de barras rujuch’
cholwächdiagrama de dispersión ru-
ri’ilem cholwächdiagrama de líneas rujuch’il
cholwächdiagrama de sectores ruperaj
cholwächdiagrama de Venn rucholwäch
Venndiamagnetismo tunuchuq’a’diamante kotz’okajtz’ikdiámetro wasetdiatérmano soluchuq’a’
323
diciembre dispositivo
diciembre rukab’laj ik’dicotomía jachnik’ajdiedro palajtz’ukdieléctrica q’atöy uchuq’a’diferencia kolojildiferencia de conjuntos rukolo-
jil molajdiferencia de una progresión
aritmética rukolojil nimirisa-nem pa ruk’u’x ajilanïk
diferencia de vectores rukolojilraqab’äl
diferenciable kolojeldiferencial kololildiferente mejunamdifracción ruchi’ saqildifusión liq’ildígito ajilatz’ib’dihidrógeno kawitrojenodilatación nimil, jalonemdilatación térmica yoköl aq’aldiluir xolïkdimensión kojolemdimensional rukojolemdina lajuchuq’a’dinamia alchuq’a’dinámica silob’äldinamo jaluchuq’a’dinamometría retamab’alil yuqu-
chuq’a’dinamómetro etab’äl yuqu-
chuq’a’diodo jub’eydiofántica k’ajalajildioptría saqilaldióptrica perasaqildipolo kajikchi’dirección ruchojmil, ruchojmilaldirección del vector ruchojmilal
raqab’äldirecta jikib’eydirectamente junab’eyaldirecto jikïldirectriz mesilojuch’dirigido ojqandisco tunusetdiscontinua qupindiscontinuidad qupinildiscrepancia jech’undiscreto jek’etaldiscriminante qasaneldiscusión tzijonemdisipación talunemdisjunto jamemolajdisminuir q’ob’inïkdisociar jachonïkdispersión ri’ilem, rukojolildispositivo samajib’äl
324
disruptiva ecuación de la circunferencia
disruptiva b’ojuchuq’a’distancia kojolildistinto mejunamdistribución ch’aronemdistribución binominal rujacho-
nem kab’i’ajdistribución de frecuencias ruja-
chonem kamulub’äldistribución normal choj ruja-
chonemdistributiva jachilemdisyunción kasamab’alildivergencia nimirisanemdivergente nimirisaneldividendo jachoxeldividir jachondivisibilidad jachelildivisible jacheldivisión jachojdivisión de fracciones rujachoj
k’ajindivisión de monomios rujachoj
jub’itzdivisión de números decimales
rujachoj lajulildivisión de polinomios rujachoj
tunub’itzdivisión de un ángulo rujachoj
tz’uk
división de un segmento ruja-choj pirjuch’
divisor jachoneldivisor propio richin jachoneldoblar tikïkdoble kayi’, kawächdoceavo kab’lajperdocena rukab’lajdodecaedro kab’lajpaläjdodecágono kab’lajtz’ukdominio okib’alildragster prawsterdual kakojolildualidad k’ulanemduplicación kamulunemduplicación del cubo rukamulu-
nem waqwächduplicar kamulunïkduplo kamulebullición sib’inemilecuación kajunamil, junamilecuación algebraica rujunamil
soltz’ib’äyecuación binominal rujunamil
kab’i’ajecuación cuadrática rujunamil
katikilecuación de la circunferencia
rujunamil setejuch’
325
ecuación de la elipse electrostática
ecuación de la elipse rujunamilruchi’ q’oq’
ecuación de la hipérbola rujuna-mil jaqjuch’
ecuación de la parábola rujuna-mil k’anb’äl
ecuación de la recta rujunamiljuch’il
ecuación equivalente rujunamiljunamilem
ecuación exponencial rujunamiltikilem
ecuación fraccionaria rujunamilk’ajib’äl
ecuación lineal rujunamiljuch’ulil
ecuación literal rujunamiltz’ib’al
ecuación logarítmica rujunamilyoq’oyïk
ecuación radical rujunamil kuta-mil
ecuación redundante rujunamilsutinel
ecuador ekwarorefecto retal samajeje etajuch’eje conjugado pach’un etajuch’eje de simetría retajuch’ juna-
wächejemplo tz’eteb’älel alcance de ambos brazos uni-
dos q’etajelástica yutz’itz’elelasticidad yutz’itz’elileléctrica uchuq’alelectricidad uchuq’alelelectrización uchuq’alemelectro óptica retamab’alil
tz’intz’o’uchuq’a’electrocapilaridad jalu-
chuq’alemelectrodébil qajnäq uchuq’a’electrodinámica rusilonem
uchuq’alemelectrodo elektrotoelectroimán jek’öy uchuq’a’electrólisis yojtajya’ilelectrolítica yojtasamajib’älelectrólito ya’ilelectroluminiscencia silöy
k’uxuchuq’a’electromagnética jek’öy
uchuq’a’lilelectromagnetismo jek’uchuq’alilelectrón elektro’nelectrostática rujunumanel
uchuq’a’
326
elemental escuadra
elemental tikomalilelemento tikomalelemento identidad rutikomal ju-
nalemelemento inverso rij tikomalelemento neutro nijun tikomalelemento opuesto juk’an tikomalelemento simétrico rutikomal ju-
nawachilelevación jotolemeliminar, sacar elesanïkelipse ruchi’ q’oq’elipsoide ruchi’ q’oq’ilelíptico q’oq’ilememisión talunemempírica kamulub’alilempuje chokominemencuesta k’utunemendecágono julajtz’ïkeneadecágono b’elejlajtz’ïkeneágono b’elejtz’ïkenergía uchuq’ab’ilenergía térmica ruchuq’a’ aq’alenero nab’ey ik’enésima kamulilenlace tunub’älentero tz’aqät, junilentorno ruk’ojlemalentrada okib’äl
entrante okelentre chiwäch, chukojolentropía entropiya’eólica eyolika’equiángulo junatz’ukequidiferencia kajunamequidistante junakojolemequidistar junakojolïkequilátero oxtz’ukequilibrio junalalequipotente junab’anequiprobable junak’ulwachinequivalencia junejqalemequivalente junamilemergio eryoerror sachojerror absoluto rusachoj junejqa-
lemerror relativo rusachoj mejunan
rajilescala runimilemescala nominal runimilem b’i’ajescala ordinal runimilem chola-
jib’älescalar ajilalescaleno mejunatz’ukescalímetro waqjuch’b’älescape sachöy yasescuadra rutza’m etal
327
esfera exhuación
esfera k’olok’ïkesférico sirisïkesferoide k’olok’ikilesfigmomanómetro espijmoma-
nometro’esfuerzo q’atayon, chapayonespacio rukojolilespacio muestral rukojolil etalespectral jalajb’onilemespectro jalajb’onilespectrocolímetro etab’äl
jalb’onilespectrofotómetro etab’äl saqilespectrografía retamab’alil ja-
lajb’onilespectrógrafo etamasaqilespectrograma k’utuwachib’älespejismo achik’ilespejo tzoliwächesperanza oyo’ejqalemespín surisilonemespira expira’espiral surkunestable pa’alilestación perq’ijulestadística retamab’alil tzijestadística descriptiva rub’ixikil
retamab’alil tzijestadística inferencial rub’eyal
retamab’alil tzijestándar chijunestática retamab’alil uchuq’a’este releb’al q’ijestereorradián kowtz’ukestimación rejqalemestimador ejqalelestocástico nimirisaxikestrategia b’eyalestrellado chumitz’ukestructura rub’anikiletapas weqajéter ete’revaluar tojtob’enïkevaporación sib’inemevaporímetro sib’ibälevección jalonem ik’evento retmolajeventos dependiente retsamaj
meruyonileventos independientes ruyo’n
retsamajexacta jujïkexactitud jujikilemexcentricidad uchuq’alilexcesivo wi’ajilexceso ruwi’ilexclusión elesanemexhuación etatz’ukil, ulewa-
328
existencia fonón
chib’älexistencia k’o’ilexoenergético tzaqöy uchuq’a’experimento tojtob’älexplícita q’alajilexponencial tikilemexponente tiköyexponente negativo melil tikïkexpresión molb’itzexpresión algebraica molb’itz
soltz’ib’äyextender nimirisanïkextensómetro retab’al raqänexterior externoextracción elesanemextracción de factores relesa-
nem moltïkextrañeza junwi’extrapolación eletzijextremo ruchi’fábrica b’anab’älfactor moltïkfactor primo rach’alajib’äl mol-
tïkfactorial tikölfactorización moltikilemfahrenheit parenjetfamilia de curvas rach’ala koto-
juch’
faradio parantofase perajfebrero rukab’ ik’fecha rajilab’al q’ijfemtogramo pentowramofenómeno k’ak’jalojfermi permifermión permonferromagnetismo pera’uchuq’a’fibonacci tunaj ajilanïk, Piwnansfigura wachib’älfijo jikib’anfilas cholajfiltro cha’okoyopa’finito k’iselfísica wisika’físico rutz’umalilfísico matemático ajilawinäqfisicoquímica ajilaxolonelfisión ch’aro’nfluidez liq’ilemfluido liq’ilïkflujo tz’intz’uchuq’a’fluorescencia k’utsaqilfluorescente tz’umasaqilfocal tz’ujilalfoco tz’ujilfonio ponyofonón pono’n
329
forma función cóncava
forma b’anikilforma general rub’anikil ronojelforma ordinaria rub’anikil cho-
lajilfórmula rub’eyanilfórmula de Euler rub’eyanil Ew-
lerfórmula general rub’eyanil rono-
jelfosforescencia posporolilfotoeléctrica uchuq’asaqilfotoelectricidad uchuq’asaqilemfotoelectrón uchuq’asaqilalfotón poto’nfotosíntesis potosintesisfracción k’ajinfracción algebraica ru-
soltz’eb’ay k’ajinfracción decimal lajujil pirfracción equivalente rujunamil
k’ajinfracción irreducible mech’utirisanem
k’ajinfracción mixta xolwäch k’ajinfracción simple choj k’ajinfracción unitaria junilal k’ajinfraccionamiento k’ajimanemfraccionar k’ajimfraccionario, quebrado k’ajib’äl
fracciones impropias k’ajimnïm ajilab’äl
fracciones propias k’ajin ko’ölajilab’äl
fractal q’ochojuch’frecuencia kamulub’älfrecuencia absoluta kamulub’äl
junejqalemfrecuencia relativa kamulub’äl
mejunam rajilfrecuentemente jantapefricción ruchuq’a’ na’onemfrigorífico ch’uch’ub’älfrontera jachojuch’fuerte ruchuq’a’fuerza uchuq’a’fulguración tz’intz’ojnemfunción rusamajixikfunción acotado rusamajixik
k’ulb’atilfunción algebraica rusamajixik
soltz’ib’äyfunción biyectiva rusamajixik pi-
yektiwfunción cero rusamajixik wa’ixfunción compuesta rusamajixik
kawächfunción cóncava rusamajixik xe-
juch’
330
función continua haz
función continua rusamajixikk’iyilel
función convexa rusamajixik pajotolil
función derivable rusamajixixjotayinil
funcional tikirelfundamental ruk’u’x ajilanemfundición b’anb’anemfusión xolïkgalón b’uqme’tgalvánico uchuq’ach’ich’galvanómetro uk’wab’äl
uchuq’a’gamma jama’garrafón rax’me’tgas yasgaseoso wosgauss wa’usgeme alk’utu’gemelo yo’xgeneración ch’aronemgenerador alaxanelgeneral ronojelgeneralizar ronojelilgeneratriz kotosilonemgeográfico rulewalgeometría retawächgeometría analítica ruch’ob’ik
retawächgeométrica retawachilgeoplano tzalamab’älgiga yija’giro su’tgluon julo’ngnomónica jonomonika’goniometría ruchanil tz’ukgoniométrica uchanab’alilgoniómetro uchuanab’älgoogol, gúgol jun wok’awa’ixgrado uchuq’a’gráfica ruwachib’äl juch’grafo wachinäqgrafómetro etab’äl tz’ukgramo la’grande nïmgrandisimo nimiläjgravedad jek’uchuq’ab’ilgravitación jek’uchuq’anemgravitacional jek’uchuq’alemgravitatoria jek’öy uchuq’anemgravitón wrawito’ngray wraygrupo molajgrupo escalonehabilidad etamanilhadrón jawro’nhaz jas
331
hectágono identidad
hectágono wok’altz’ïkhectárea lajulewhecto wok’hectogramo wok’la’hectolitro wok’me’thectómetro wok’etak’alhectopascal ektopaskalhemisferio nik’ajsethemisimétrica junamawachilHenry Jenrhepta wuqilheptadecágono wuqlajtz’ïkheptágono wuqtz’ïkhercio jerxi’o’herón ero’nhexa waqilhexacontágono oxwinatz’ïkhexadecágono waqlajtz’ïkhexaedro waqpaläjhexagonal waqtz’ukilhexágono waqtz’ïkhidráulico uchuq’aya’hidroácustica ruq’ajanil
uchuq’aya’hidrocarburo yasya’hidrodinámica rusilonem liq’ilhidroelectricidad surin uchuq’a’hidrófono uk’wanöy q’ajanilhidrofugación itropujaxan
hidrogenión itrojeni’onhidrógeno itrojenohidrolisis itrolisixhidromecánica itromekanika’hidrometría etab’äl ya’hidrómetro etab’äl siloya’hidroplasticidad itroplaxthidrosoluble jojya’hidrostática itrostatika’hidrotimetría itrometrya’hipérbola jaqjuch’hiperbólico jaqjuch’ilhiperón jipero’nhipocicloide kotosetesïkhipotenusa ruq’a’ tz’ukhipótesis mayajilhistéresis isteresi’sholografía tz’ukuwachib’älhomogéneo juna’uchuq’a’homólogo junawachilhomotecia runimilhora tiempohorario ramajilhorero ramajelhorizontal kotz’ölhumedad raxilicosaedro juk’altz’ikicoságono juk’alperajidentidad junalem
332
identificación interés
identificación k’utunem etalidentificar k’utunïkignifuga chajiq’aq’igual junamigualación junumanemigualdad junamilalimagen wachib’älimaginario etajilimán molöy uchuq’a’impar mek’ulajimpedancia achuchuq’a’imperfecto mejunajilimplícito mek’utelimponderable me’alalimpropia me’ichinimpulso ruchuq’alemincentro menik’ajincerteza mejikilemincertidumbre me’etamanilincidencia jalb’eyalinclinado q’e’ëlinclusión nimonemincógnita meq’aläjincompatible mechaq’incomplejo meniminconexo metununinconmensurable mejuna’etalincrementación k’iyinemindependiente ruyo’n
indeterminado mejikilindiferente junamaxelindirecta mejujikindivisible manjachelinducción nimoneminecuación mejunamilinercia chojuchuq’a’inercial chojuchuq’alilinestable mechojinferencia b’eyaleminferencial b’eyalilinferior chuxe’infinitesimal ch’uti’ajilinfinito mek’iselinflexión tananeminfrarrojo kaquchuq’a’inglesa q’anajilab’älingravidez me’alinscrito tz’ib’aninstantánea aninäqinstante, cerrar y abrir de ojo
yupajintegración ilonemintegrador nuk’unelintegral rutunuj mek’iselintensidad yalaninteracción jawachinemintercuartílico jachetalinterés ral
333
interfase kilotón
interfase interpasinterferencia yujuneminterferometría jalsaqilinterferómetro jalsaqib’älinterior chupam, ruk’u’x, ru-
nik’ajalinternacional ajuk’aninterno rupaminterpolación kak’eleb’älintersección junamil molajintervalo nimajachojíntimo nimajunaminversa chi rijinversamente rijileminversión rijineminvolutiva junakajtz’ukinyectiva inyektiwión i’onionización uchuq’alemiris irisirisación irisaxanirracional mek’ajinirradiación me’ilob’anemirreducible mech’utirisanemirregular mejunamilemisóbara junatz’umalilisobárico ch’iya’isóclina junaq’e’elilisógono junatz’ukil
isograda juch’tz’ujisometría kajunawächisósceles junakatz’ukisospín isospi’nisoterma kototununisótono isotono’isótopo isotopo’isotropía junamab’alilisótropo junamiliteración kamulunemjerarquía xakilemjoule jowle’julio ruwuq ik’junio ruwaq ik’kaón ka’onkaqchikel choltzij kaxlanKelvin Kelwinkepler keplerkilo q’olajkiloamperímetro etakojolilkilocaloría alk’atänkilociclo pitzkolilkilográmetro q’olajalkilogramo q’olajla’kilohercio q’olajerskilolitro q’olajme’tkilómetro xo’etok’alkilopondio ju’alkilotón kiloto’n
334
kilovatio magnético
kilovatio kilowatyolado perajlámina juruwachinäqlargo jurujäqláser lase’rlatente silonlateral xanillatitud kojob’alillegua lewa’lema k’ulïklenguaje ch’ab’ällente tz’etob’älleptón lewto’nley taqotzijley conmutativa taqotzij jalwaji-
lab’älley de cosenos rutaqotzij xe’ijlibra ruchaq’ allibre chojchojlicuefacción jalyasligado tununlímite k’ulb’atlinacs linakslínea juch’línea abierta jaqajuch’línea cerrada tz’apijuch’línea curva kotojuch’línea de reflexión rujuch’ tzoli-
wachib’äl
linea espiral sotojuch’línea oblicua tzalan juch’línea ondulada b’olojuch’línea quebrada kumajuch’línea recta chojuch’lineal juch’illíquido ruya’allisa lixaliteral tz’ib’allitro punme’tllano nik’atz’ukllave replocal wawelogarítmica yoq’oyïklogaritmo ajilatikojlógica retamab’alil b’eyalillongitud raqänlugar k’ojlib’älluminaria saqinemluminosidad saqilemluminoso tz’intz’ojilluminotecnia luminotekni’a’lúnula nik’aj ik’lustro wo’o’ juna’lux lu’xluz saqilmacro nimaläjmágico (cuadrado) tunujunammagnético jiq’uchuq’a’
335
magnetismo medidas de tiempo maya
magnetismo jiq’uchuq’ab’ilmagnetodinámico jek’silob’älmagnetoeléctrico jek’uchuq’a’magnetógrafo tz’ib’a’uchuq’a’magnetómetro tz’ib’a’uchuq’ab’älmagnetón majnet’onmagnetoóptica majnetoptika’magnetoresistencia q’atuchuq’a’magnetoscopio yakb’äl silowa-
chib’älmagnetostática retamab’alil
jek’uchuq’a’magnetostricción kanu-
chuq’anemmagnitud etamilmanada q’atajmanojo b’orajmanómetro chiyab’älmantisa rujalikmapeo rusamajilemmarina etaya’marzo rox ik’mas rik’inmas (signo) surkummasa q’olajb’äl, tz’umalilmáser masermatemática retamab’alil ajila-
nemmateria tz’umalil, ch’a’q
materialización tz’umalinemmatriz ruxe’máximo nimalaxelmáximo común divisor nimaja-
chanelmayo ro’ ik’mayor nïmmayor que. . . nïm chuwäch. . .mecánica mekanika’media molajilanïkmediana runik’ajalmediano rolomanmedianoche nik’aj aq’a’mediatriz rolomab’älmedida etalilmedida pajmedida agraria retab’al ulewmedida de la mano al chumaymedida de longitud reqän
etab’älmedida de masa q’orajmedidas de capacidad pamil
etab’älmedidas de longitud raqän
etab’älmedidas de peso alal etab’älmedidas de tiempo retab’al ra-
majmedidas de tiempo maya maya’
336
medidas inglesas moda
q’ijul etab’älmedidas inglesas retab’al
q’anajilab’älmedidas mayas maya’ etab’älmedio nik’ajmedio día nik’aj q’ijmedir etanïkmega nimilmegámetro mejametro’menor ko’öl, ch’utin, ruchaq’menor que ch’utinalmenos elelmenos (signo) qupijuyu’mercurio merkuro’meridiano na’ojuch’mes ik’mesón mexo’nmetal ch’ich’meteorología kaq’iq’ab’alilmeteorólogo ajkaq’ib’älmétodo nimab’eyalmétodo de exhaución runi-
mab’eyal ulewachib’älmetría retalilmetro etok’almetrotecnia metrotekya’mezcla xolojmicra nitz’microamperio nitz’uchuq’a’
microfísica mikropisika’micrómetro ch’uti’etab’älmicroonda meq’uchuq’alilmicroscopio tz’etewachib’älmicrosegundo nitz’ramajmicrosonda mikrosontamiembro k’utetalmilenio xo’a’milésimo ok’ajmili pirmiligramo pirla’mililitro pirme’tmilímetro puyajmilla ramq’ämmillar xo’almillón t’ijmillonésimo ok’at’ijmínimo mitamínimo común nimajachelminuendo k’amaxelminutero ch’utiramajelminuto roxk’alil, ch’utiramajmiria chuymirialitro chuyme’tmitad nik’ajmixta kawächmixtilíneo xoljuch’mixto xolajilmoda ruk’iyinem kamulub’äl
337
modelo nucleación
modelo k’utb’älmódulo etajilemmoivre mowre’molécula molk’u’xmolecular molk’uxanïkmomento mejajmoneda suripwäqmonomio jub’itzmonótona ruyonmontículo de hierbas tzub’ajmordisco k’apajmosaico tunuwächmovimiento silonemmuestra perajmuestral retalilmuestreo nuk’umolajmultiplicable tikelmultiplicación tikojmultiplicación de números deci-
males rutikoj lajujilmultiplicador tikojinelmultiplicando tikojixelmultiplicar tikojinmultiplicidad tikolemmúltiplo xolpaxelmuón mu’onmuones mu’one’mutuamente kamuxilnadir juk’anil
nanómetro nanometro’natural chojajilnáutica nawtika’negativo melil, manäqnegatón nejato’nnegro q’ëq, xaqneperiano ajilatikojilneto ralalneutrino newtrino’neutro nijunneutrón newtro’nnewton newtonnitrometano nit’rometanonoción na’onemnodo notonominal b’i’ajnonius noni’uxnorma cholb’eyalnormal chojnormalización chojnemnorte releb’al kaq’ïq’notable k’isamaj, etatz’uknotación ch’utinisanemnotación científica ruch’utinisanem
ajilanïknova nowa’noveno rub’elejnoviembre rujulaj ik’nucleación k’uxulem
338
nuclear odógrafa
nuclear k’uxulïknucleido ruk’uxalnúcleo ruk’uxalnulo meq’aläjnumerable cholajilemnumeración ajilanemnumerador chikajilnumeral ajilab’alilnumérico ajilanemnúmero ajilab’älnúmero de Euler rajilab’al Eulernúmero deficiente qajnäq ajila-
nïknumero distributivos jachonel
ajilab’älnúmero entero junilemnúmero impar mank’ujajnúmero irracional me’ajilab’älnúmero negativo xokonilnúmero pentagonal rajilanik
wotz’ukilnúmero perfecto rajilanik choja-
jilanemnúmero positivo ikiq’alilnúmero primo nab’jotay aji-
lab’älnúmero trascendente rajilanïk
ajilanemnúmeros amigos rachib’il ajila-
nïknúmeros complejos nïm nïm aji-
lanïknúmeros enteros junil ajilanïknúmeros irracionales rajilanik
mek’ajinnúmeros naturales chojajil ajila-
nïknutación surinemobjetivo rayb’äloblicua tzalanoblicuángulo xototz’ukoblonga jurunemobservación tz’etonemobservador tz’etonelobtuso jaqtz’ukocaso ruqajb’aloceanografía retamab’alil ya’ochenta jumuch’ocho millares juchuyoctacontágono kajwinatz’ïkoctadecágono waqxaqlajtz’ïkoctaedro waqxaqpaläjoctágono waqxaqtz’ikoctante waqxaqperoctavo ruwaqxaqoctubre rulaj ik’ocular tz’eteb’alilodógrafa orojrawa’
339
oeste parcial
oeste ruqajb’al q’ijonceavo julajperonda silojondulación silolemondulador silonelondulatorio silojilonza ch’ipaloperación k’alab’ajnemoperación binaria rub’eyal
k’ulajoperaciones matemáticas
k’alab’ajnem ajilanemoperador samajeloperar k’alab’anïkóptica wachilóptima utziläjoptimización utzilemopuesto (ángulo) rij tz’ukopuesto (otro lado) juk’anórbita setesurib’älorbital setesurib’alilorden cholajemordenado cholanordenamiento cholajinemordinal cholajib’älordinario cholajilorigen ruxe’elorto tz’ukub’alortocentro tz’ukutz’uj
ortoedro waqpaläjortogonal nik’ajuxilortonormal tz’ukuchojoscilación tzeqmanemosciloscopio tzeqmab’älosculatriz oxkulatri’soscura q’equmóvalo q’oq’óxido ri’j ch’ich’oxigenación kaq’iq’alemoxigeno kaq’iq’alozono li’qpalanca yunq’utulpalíndromo junasik’ixikpantógrafo b’anawachib’älpapel rusamajpar k’ulajparábola k’anb’älparadoja tzijolparalela junakojolilparalelepípedo k’ulapaläjparalelogramo junakojolil
kajtz’ïkparamagnético moluchuq’a’paramagnetismo molu-
chuq’ab’ilparamétrica k’ikotojuch’parámetro jalajöj, k’ïyparcial chiyalil
340
paréntesis platónicos
paréntesis uk’a’etalparidad junamab’älparte peraj, ch’arïkpartes del cubo ruch’arik waq-
wächpartícula k’ajilpartido jachilPascal Paxkalpaso xakpatrón ruk’u’xpedacito ch’uti perajpedazo como de banana q’ipajpedazo de cosas pequeñas sóli-
das como astillas xilajpedazo redondo selajpendiente q’e’elilpéndulo penrulo’penta wo’olilpentacaedro wolajpaläjpentacontáedro kak’al lajpaläjpentacontágono kak’al lajtz’ïkpentadecágono wolajtz’ïkpentaedro wopaläjpentagonal wotz’ukilpentágono wotz’ukpentaprisma wopalib’älpequeños ch’utin, ko’ölpercentil wok’alperpercha b’oraj
perfecto chojajilemperigonal nojnäqperímetro chi’ilperiódica ch’uti’ejqalemperíodo, tiempo q’ijulpermutación cholajib’anemperpendicular nik’ajuxperpendicularidad nik’ajuxilemperspectiva chojminempertenencia ichinal retalpesada jotalalpeso ralalpi pi’pictograma retal cholatzijpie aqanajpila elesöy uchuq’a’, pila’pión pi’onpirámide oxtz’ikpistón pisto’nPitágoras Juru’oxtz’ukpitagórica juru’oxtz’ukilplana li’anplano rukokalplano cartesiano kamu’x ajila-
juch’plano complejo nimnïm rukokalplasma yastz’umalilplata saqapwäqplatónicos wo’o’ k’ipaläj
341
plegado producto notable
plegado q’ochuchuq’a’plomo chojmililpluviómetro etajäb’población winaqilempoco tz’itaj, jub’a’, jutz’itpoiseuille poysewye’polar ruchi’ tz’ukpolaridad richi’ilpolariscopio polariskopi’o’polariton polarito’npolarización q’equnempolarizador q’equnelpolarografía polarowrapya’polarón polaro’npolidígito k’iyajilajpoliedro k’ipaläjpolígono k’iyatz’ukpolígono irregular mejunam
k’iyatz’ukpolinómica tunub’itzilpolinomio tunub’itzpolo jikchi’ponderada rajilempor mulpor (signo) sutz’por ciento wo’ilporcentaje wolilposición k’ojlib’alilposicional rupalb’al
positivo jikpositrón metz’umalilpositrón positro’npositrónio poxitroni’o’postulado jikilikpotasio chajilpotencia wachin tikojpotenciación jotajilanempotencial ruwachin tikojprecio rajilprecisión ajilab’alempregunta k’utunïkpremisa solikilpresión chiyal, pitz’onemprimer, primero nab’eyprimo nab’jotayprincipio jujik tzijprioridad cha’osamajprisma palib’älprismatoide palib’alilprobabilidad rik’in jub’aproblema xich’ojprocedimiento solojproceso estocástico rub’eyal ni-
mirisaxikproducto tikojilproducto algebraico rutikojil
soltz’ib’äyproducto notable rutikojil
342
profundidad raíz doble
k’isamajprofundidad panqajprograma solk’ayewalprogramación nuk’unemprogresión nimirisanempromedio lomanil, janamilpronóstico naqajilpropagación ch’ewenempropiedad ichinalpropiedad asociativa molichinilpropiedad distributiva richinil
jachilpropio ichinproporción junaperproporción directa rujik junaperproporcional junajote’proporcionalidad junajote’ilproposición k’utsolikprotón proto’nproyección chojmilemproyectiva chojmilalprueba tojtob’enïkpulgada ruwi’ q’ab’ajpunto chuq’punto crítico kototz’ujpunto decimal lajchu’punto decimal lajujil tz’ujpunto geométrico retawachil
chuq’
puño tzuyajpura ch’ajch’öjquadrilátero kajtz’ukquark kwarkquetzal (dinero) maq’uq’quilate kilatquímica kimika’quintales rute’ alalquinto wok’ajquinto (grado) ro’racimo tzeqajracimo de cosas pequeñas chi-
yajracional na’ojinracionalización na’ijinemracionalizar na’ojinïkradar ilob’älradiación ilob’anemradián yonitz’ukradiante tz’intz’olradical ruxe’, kutamilradicando xe’ilradio tz’aqaramanel, nik’asetradio focal tz’aqamanel tz’ujilalradioactividad nik’asetulemradiosonda etab’äl nik’asetraíz xe’elraíz cuadrada kaxe’elraíz doble kayi’ ruxe’el
343
rama reología
rama ruq’a’, retamab’alilraman rama’nrango xakilrapidez ramajil, aninäqrastreo ojqanemrato chanajrayo ch’ab’razón perrazonamiento na’ojinemreal qitzijrecíproco tzolijemrecorrido b’eyajnemrecta juch’ilemrecta de Euler rajilajuch’ Ewlerrecta numérica juch’ajil, ajila-
juch’rectangular yuqtz’ukilrectángulo yuqtz’ukrectificación k’exuchuq’anemrectilíneo juxb’alilrecurrencia to’onemred ya’lredondeo ruch’utirisaxikreducción ch’utirisanemredundancia cíclica kamulun
tzolitzijredundante sutinelreflejo wachin, jotayinreflexión tzoliwachib’äl
reflexiva tzolinemrefracción jalb’eyalemrefractar jalonïkrefractario mejalonregión perulewregla saqche’, juch’ub’äl,
rub’eyalregla de Cramer rub’eyal Kra-
merreglada nik’unemregleta lajuj saqche’regresión nuk’ujuch’regresión lineal runuk’ujuch’relación achlajilrelación de equivalencia rachla-
jil juna’ejqalemrelación de orden rachlajil chola-
nemrelacionar achlajinïkrelatividad achlanemrelativo mejunam rajilreloj q’ijob’älreloj de pared ruq’ijob’al xanreloj de pulsera ruq’ijob’al
q’ab’ajreloj despertador k’asöl
q’ijob’älrenglón kotz’ajilreología ch’ijojil
344
repetición sección
repetición kamulunemreposo uxlanemrepresentación k’exelilresidual ruwilemresiduo rachäq jachojresiduo, resto ruwi’ tikojresistencia q’atoj uchuq’a’resonancia q’ajanilemresponder k’ulub’enïkrespuesta k’ulub’elilresta k’amojresta de números decimales
ruk’amaj lajujilrestable k’amelrestar k’amajin, k’amajijresto rachäq, etaltïkrestricción q’atonemresultado raponilresultante raponelretículo ch’ijilreversible kawachinemrevolución suritz’ukrígido mesilonrimero de tortilla tusaj, pisajrizada q’ochonromana romana’rómbico kajtz’ikilrombo kajtz’ikromboide jurukajtz’ik
rotación surinemrozamiento josinemruido q’ajanems. conjunto coordinable retal tu-
nel molajs. conjunto vacío retal tolan mo-
lajs. de intersección retal jupu’s. de no subconjunto retal meral
molajs. de subconjunto retal ral molajs. igual junam retals. intersección jupu’s. mayor que retal nimalaxels. menor que retal chaq’laxels. no igual mejunam retals. no pertenece a mechinal retals. pertenece a ichanan retal pas. propiedad conmutativa
kab’ixs. unión de conjuntos retal tunu-
molajsabor ruki’ilsaliente elenelsatélite alch’umilsatisfacer qa’enïksaturar mimirasa’etalsecante qupijuch’ilsección tunuwachinäq
345
sector sistema decimal
sector perajsecuencia rucholajilsecundaria ruka’nsegmento perjuch’segmento dirigido rojqan pir-
juch’segmento (ángulo) persetsegundero nich’ramajelsegundo ch’utiramajsegundo ruka’nsemana wuquq’ijsemejante junatikïksemejanza junanimilsemi runik’ajalem1semicírculo nik’asetesïksemicircunferencia nik’asetulilsemidesintegración nuk’ak’aslemsemieje kasetsemiesfera nik’asetulsemiplano kaperajilsemirrecta kach’ab’senido pixanilseno q’a’ijsenoidal senoytalsentido etanemseparado ch’aron, jachonseptiembre rub’elej ik’séptimo ruwuqserie cholajitz
sesgo retalemsexagesimal oxwinaqilalsextante retawachib’äl, jachetalsexto ruwaqsiemens si’emensiglo ok’ala’sigma etatunujsignificativa rejqanemsigno retalsigno de división retal jachojsigno más retal tunajsigno menos retal k’amajsigno por retal tikojsima ruwi’símbolo retalsimetría junawächsimétrico junawachilsimilar junawachib’älsimple chojilemsimplificación ch’utirisanemsimplificar ch’itirisaxïksincrotrón xinkroto’nsinodal nuk’ulemsinoidal etatz’eb’älsistema binario nuk’ulem k’ulajsistema castellano kaxlan
nuk’ulemsistema decimal lajel nuk’ulem,
runuk’ulem lajujil
346
sistema inglés tamaño, volumen
sistema inglés runuk’ulemq’anchi’
sistema maya maya’ nik’ulemsistema métrico decimal ru-
nuk’ulem etab’äl lajujilsistema numérico nuk’ulem cho-
lajilsistema vigesimal winaqel
nuk’ulemsistemático rucholajilsobreyectiva sowreyektiwasolar ruwa’ q’ijsólido kowköwsolitón solito’nsolución rusoliksonido q’ajanilsopesar etaq’a’sorbo qum, ch’ob’sordo mech’utirisanemstandard stantarstokes xtokexsuave b’uyülsubatómica ruka’n k’uxuchuq’a’subconjunto ral molajsubíndice ral ajilanïksublimación jalb’anikilsubmúltiplo mecholpaxelsucesión tajinemsucesión de Fibonancci rutaji-
nem Piwnanssucesiva cholanemsuceso retal b’anemsucesor k’exel, tzeqelelsuma tunajsuma de números decimales ru-
tunaj lajujilsumable tunelsumando tunajelsumar tunajin, tunajijsuper conductividad ni-
muk’wanemsuper cuerda nimuchuq’alilSuper fluidez nimaliq’ilemsuperficie wachinemsuperior ruwi’suplementario tunutz’uksupremo nimalsur ruqajb’al kaq’ïq’sustancia k’ojlemalilsustitución k’exelemsustracción jiq’anemsustracción o suma de de frac-
ción ruk’amaj k’ajinsustraendo k’amaneltabla tz’alajilanïktabla numérica tz’alajiltales tale’stamaño, volumen nimilem
347
tangencia transitiva
tangencia xeq’aliltangente xeq’a’tangram perb’ältanto jarupe’tau tawutelémetro etakojolib’ältelescopio jek’ob’ältemperatura tewk’ataniltendencia chapiltensión uchuq’alemteorema jikilemteoría beyana’ojteórica tz’ib’ana’ojtera teratercero roxtercio roxramtérmica q’aq’altérmino b’itztérmino positivo jikib’itztérminos generales jalajöj
ch’ab’ältérminos semejantes junatikïk
b’itztermodinámica retamab’alil
uchuq’aliltermoelectricidad ka’uchuq’aliltermología uchuq’aliltermomecánico jalk’atanemtermometría eta’uchuq’alil
termómetro q’atanb’ältermonuclear tunuk’uxalterna oxajilemterrestre ruwach’ulewteselado rucholajem k’iyatz’uktesla tesla’tetracontágono kawinatz’ïktetradecágono kajlajtz’ïktetraedro kajpaläjThales Talestiempo local ramaj richin wawe’tiempo, estado ramajtipificación runuk’ulem b’itztipo juwächtipos de medida kiwäch etab’ältira, pedazo, lienzo perajtonelada rutata’ alaltopología wachib’aliltopológico wachib’alemtoro seteb’ältoroide seteb’aliltorque torketorsión q’ocholemtotal ruwa tunujtrabajo samajtransductor jaluchuq’aneltransferencia q’axanemtransformación k’exonemtransitiva b’eyajilanïk
348
transportador unilateral
transportador ajilatz’ukb’ältransversal ik’ojuch’trapecio kajtz’ukultrapezoedro kajtz’ukpaläjtrapezoide kajtz’ukulemtrascendental ajilab’anemtrascendente ajilanemtraslación surinemtrasladar surinïktrayectoria chojmiltraza tunujuch’triada oxajiltriangular oxtz’uk’altriángulo oxtz’uktriángulo acutángulo yuquyïk
oxtz’uktriángulo equiángulo junam
oxtz’uktriángulo equilátero junam
oxtz’uktriángulo escaleno mejunam ru-
chi’triángulo isósceles kajunam ru-
chi’triángulo, obtusángulo jaqajïk
oxtz’uktriates oxiltricotomía oxjunamiltridecágono oxlajtz’ïk
tridimensional wachinaqiltriedro oxpaläjtrigonometría retab’alil oxtz’uktrigonométrica retab’alil
oxtz’ukiltrillón oxt’ijtrinomio oxb’itztriple oxmultrisección oxsamajtritionio k’uxuchuq’aliltrivial k’ayesoliktruncar ch’utinisaxiktubo tuwoturbulento k’aqatilemúltimo rikisib’älultrasónica retamaba’lil q’ajanilultravioleta metz’etel saqilumbral ch’uti’etalundécimo rujulajunicidad ruyonilunicursal wuqtz’ukilunidad junilalunidad juwi’, juraqänunidad de militar rujunilal xo’alunidad imaginaria retajil junilalunidimensional juwachilunificado tunununiforme junamunilateral juxanil
349
unión zona
unión tunujunión de conjuntos tunumolajunitario junilaluniverso k’ojlemalvacío tolanvacuidad jamälvalor rejqalemvalor absoluto junejqalem rajilvalor relativo mejunam rajilvapor sib’ilvaporización sib’ilemvara rab’ache’, jajche’, estache’variable retal jalojvariable dependiente retal meru-
yonilvariación jalajnemvariación directa rujik jalajnemvarianza rik’a’etalvariedad jalajöjvaso xa’rvatio watyovector ch’ab’alilvectorial raqab’alilveintena juwinäq, juk’al
velocidad aninemvenn we’nventuri b’enturi’vertical pa’älvértice tz’ikvibratorio b’ayb’otilvigesimal winaqilalvigésimo rujuk’alvínculo jachjuch’virtual achik’viscosidad kowsilonemvisible tz’etelvista tz’etïkvoltaje q’aq’ilvoltear piskolinïkvoltímetro etab’äl chi’uchuq’a’voltio woltyovolumen nimilem, nimipimilvuelta solajvulgar lajtikojweber web’eryarda raj jaj, oxraqänzona perajil
350
INFORMÁTICApalabras rescatadas y neologismos
a la derecha pan ajkiq’a’a partir de archivo pa rutiki-
rib’al ri yakb’älabajo chuxe’, chi ruxe’, pa xulanabortar q’atïkabrir jaqïkabrir mis documentos rujaqik
nusamajabrir nuevo documento de
word rujaqik k’ak’a’ samaj pawort
abrir ventana de rujaqik kajtz’ïkabrir programa rujaqik cholke-
ma’acceso okemacceso denegado man tikirel ta
acceso directo chanin okemacceso directo a memoria cha-
nin okem pa yaksamajaccesorio samajib’älaccesorios de escritorio rusama-
jib’al ruwächacción b’anïkacción cancelada q’aton
rub’anikacelerador aninelaceptación k’ulïkaceptación del usuario ruk’ulik
okisanelaceptado k’ulun, ja’aceptar ja’aceptar modificaciones ütz ri
351
aceptar o rechazar alineación
k’exoj/jalojaceptar o rechazar ja’, manäqaceptar todo ütz ronojelacerca de pa ruwi’acoplado ximonacoplado estrechamente kixi-
mon ki’activar tzijïkactivo tzijïlactual re’actualizar jalïkactualizar todo rujalik ronojelacumulador moloneladaptador chapb’äladaptador de gráficas mejo-
rado rutz’aqat chapb’äl wa-chtz’ib’
adaptador para gráfica rucha-pab’al wachtz’ib’
adicional rutz’aqatadjuntar tz’aqatisanïkadjunto tz’aqasamajadjunto en e-mail rutz’aqat taqo-
ya’ladministración nuk’ulemadministración de disco ru-
nuk’ulem ruk’u’x yaksamajadministración de recursos de
información runuk’ulem sama-
jib’äl rutzijoladministrador nuk’uneladministrador de base de datos
runuk’unel ruxe’el tzijadministrador de extensiones
ruq’a’ nuk’uneladministrador de memoria ex-
pandida runuk’unel rik’on yak-samaj
administrador de tipos adoberunuk’unel kiwäch arowe
administrar nuk’unïkadobe aroweagenda cholsamajagregar ya’ïkagregar a favoritos ruya’ik
kik’in ri echa’onagrupamiento molonemagrupar molonïkajustar runuk’ikajustar a escala runuk’ik runimi-
lemal final del documento
ruk’isib’älal principio rutikirib’alalfanumérico ajilatz’ib’algoritmo rub’ey samajalias na’ojin b’i’ajalineación cholajem
352
alineación a la derecha aplicar el siguiente formato a los
alineación a la derecha ruchola-jem pan ajkiq’a’
alinear cholajïkalinear a la izquierda ruchola-
jem pan ajxokonalinear abajo rucholajem pa xu-
lanalinear al centro rucholajem pa
runik’ajalalinear arriba rucholajem pa jo-
tölalmacenado yakonalmacenamiento yakonemalmacenamiento de informa-
ción ruyakonem tzijoxikilalmacenamiento virtual ruyako-
nem achik’almacenar yakïkalmohadilla yojb’älalmohadilla sensible al tacto
yojb’äl b’uyuq’a’alta (resolusión) k’ïyalta resolusión k’iysaqilalto raqänamigable achib’ilamigable con el usuario ra-
chib’il okisanelanálisis ch’ob’onemanálisis de sistema ruch’ob’onem
runuk’ulemanálisis y diseño de sistemas
ruch’ob’onem rub’eyal ru-nuk’ulem
analizador ch’ob’onelanalizador de circuitos
ruch’ob’onel moluchuq’a’ancho ruwächancho de banda runimil ruwächancho medio runik’ajal ruwächancho normal choj ruwächanclage chapilanimación silowachib’älanimación de texto rusulowäch
tz’ib’atzijanterior chi rij kanantivirus oq’omachiköp, chajinelañadir tunïkaño juna’apagar chupujapagar la computadora ruchu-
pik kematz’ib’aparece q’alajaplicación okisanemaplicación cientifica rokisani-
nem na’owinaqilaplicar okisaxïkaplicar el siguiente formato a
los rokisaxik rub’eyal chi ki-
353
aplicar modificación artículo (acuerdo)
wächaplicar modificación rokisaxik ri
jalojaplicar negritaaportar ya’ïkaprobar jikib’axïkaprobar el usuario rujikib’axik
okisanelaprovechar okisanïkapuntador tz’ib’anelárbol (informática) che’árbol de directorio ruche’ chola-
jib’älárbol de menú ruche’
cha’osamajarchivar k’olïkarchivo yakb’älarchivo de audio ruq’ajanib’al
yakb’älarchivo de autoextracción rele-
sayonil yakb’älarchivo de respaldo ruyako’n
yakb’älarchivo de texto ruyakb’al
tz’ib’atzijarchivo de transacciones ru-
yakb’al q’axanemarchivo maestro rute’ yakb’älarchivo por grupo ruyakb’al pa
molajarchivo por lotes ruyakb’al pa
molajárea perajárea superior de memoria ruwi’
peraj yakb’älargumento tz’ib’ana’ojarquitectura cholch’akularquitectura cerrada tz’apich’akularquitectura de redes de siste-
mas ruch’akul ruya’l b’anikilarrancar tzijïkarrancar dual rutzijikarrancar en caliente meq’otzijïkarrancar en frío tewtzijïkarrastrar qirirexïkarrastrar datos ruqirirexik tzijarrastrar la barra de herra-
mientas ruqirirexik cholsama-jib’äl
arrastrar y soltar qirirexïk chu-qa’ isq’opixïk
arreglar nuk’uxïkarriba pa ruwi’, pa jotölarroba suritz’ib’arte weqna’ojarte de recortes ruweqna’oj qu-
piwachib’älartículo (acuerdo) tzijonib’äl
354
ascendente barra de fórmulas
ascendente jotob’älasignar ya’ïkasistencia to’onemasistente to’onelasunto taqojatrás chi rijatributo (informática)
rutz’aqatilatributo de archivo rutz’aqatil
yakb’älaudífono ak’axab’älaudio q’ajanib’älaudiovisual q’ajawachelauditoría tz’etonemaumentar nimirisanïkaumentar sangría runimirsaxik
chicholajauto suma tunuj pa ruyonilautodimencionar nimiyonilautoextracción yoni’elemautoiniciador samayonilautomático ruyonilautopista rub’eyautopista de información rub’ey
tzijoxikilautor b’anöy, na’ojinelautorización okisanemautorreanudación ruyonitikirsa-
xik
avanzada ik’owinemavanzar ik’owenïkavatar wachk’exelavi ruk’ulwachib’äl q’ajanilayuda to’ïkayuda activa k’äs to’ïkayuda emergente aninäq to’ïkayudante to’onelayudar to’onïkbanco rukojlib’albanco de datos rukojlib’al tzijbanda nimilbanda ancha ruwäch nimilbanda base ruxe’el nimilbandeja taqoyakb’älbandeja de entrada rokib’äl ta-
qoyakb’älbarra cholab’älbarra de desplazamiento verti-
cal rucholab’al yaxule’ yajote’barra de dibujo rucholab’al iwa-
chib’älbarra de enrrollado rucholab’al
surib’älbarra de estado rucholab’al asa-
majbarra de formato rucholab’al
rub’eyalbarra de fórmulas rucholab’al
355
barra de herramienta bribones
nuk’ub’eybarra de herramienta rucho-
lab’al samajib’älbarra de herramientas de dibu-
jo rucholab’al samajib’äl wa-chib’äl
barra de herramientas están-dar rucholab’al samajib’äl ji-kib’an
barra de hiperbalances rucho-lab’al nimajunan
barra de menú rucholab’alcha’osamaj
barra de símbolos rucholab’aletatzij
barrido kanonembase ruxe’elbase bibliográfica ruxe’el
cholb’i’base de datos ruxe’el tzijbase de procesador ruxe’el sa-
majelbásico ruk’u’xbatería yakb’äl uchuq’a’baudio etab’eybeta tojtob’enïkbibliografía cholb’i’bicho o insecto chiköpbinario wajun
biónico wachachik’bits b’itblando b’uyülbloc de notas chojmitz’ib’bloque perajbloqueado q’ato’nbloqueo q’atonembloqueo superior de memoria
ruq’atonem ruwi’ yakb’älbocinas q’ajanib’älbola k’olajbola rodante surik’olajborde ruchi’borde derecho ajkiq’a’ ruchi’borde exterior ruchi’ rijborde horizontal kotzöl ruchi’borde inferior chuxe’ ruchi’borde izquierdo ajxokon ruchi’borde superior ruwi’ ruchi’borde vertical pa’äl ruchi’borrar yojonïkborrar memoria ruxojoxik
yakb’älborrar todos los rastros ruyojik
ronojel ri retalbotón teclabrazo ruq’a’brazo de acceso ruq’a’ okinembribones yalwinäq
356
búfer cambio
búfer q’ajapumburbuja seteb’älburil xik’tz’ib’ab’älbus uk’wab’älbuscador kanöybuscar kanoxïkbuscar el anterior rukanoxik chi
rij kanbuscar el siguiente rukanoxik la
jun chikbuscar en la web rukanoxik pa
k’a’mbuscar en todas las hojas ruka-
noxik pa ronojel ruxaqbuscar texto rukanoxik
tz’ib’atzijbuscar todo runanoxik ronojelbuscar y reemplazar rukanoxik
chuqa’ jaloxïkbusqueda rukanoxikbusqueda binaria rukanoxik
b’eyajilanïkbúsqueda del valor destino ru-
kanoxik rurejqalem aponembúsqueda en tabla rukanoxik pa
kikajtz’ïkcable k’amalcable coaxil tunuk’amalcable inteligente ruk’amal
na’onelcable-modem ruk’amal jek’oya’l
kematz’ib’cadena, tira weqk’ancaída tzaqojcaja kaxacaja de diálogo tzijokaxcaja de herramientas samakaxcaja de verificación nik’okaxcaja negra q’eqakaxacalculadora samajilab’älcalcular jek’anïkcálculo jek’a’ncálculo automático ruyonil
jek’a’ncalendario cholq’ijcaliente k’atäncámara elesawachibälcámara de video silowachib’älcámara digital kemil relesawa-
chib’älcambiar jalonïkcambiar contraseña jaloj
ewa’etalcambiar mayúsculas y minús-
culas rujalik ri nimatz’ib’ pach’utitz’ib’
cambiar nombre jaloj b’i’ajcambio jaloj
357
campo cerrar ventanas
campo kojolib’älcampo alfanumérico rukojo-
lib’al cholajilab’älcampo binario rukojolib’al wa-
juncampo enrrollable rub’otoxik
kojolib’älcampo numérico rukojolib’al aji-
lanïkcampos de control de formula-
rio rukojolib’al ruk’wab’al noj-sawuj
canal q’axab’älcanal satelital ruq’axab’äl tzijcancelar q’atïkcancelar cambios ruq’atik jalojcantidad jaru’ilcapacitación tijonemcaparazón rijcapítulo tanajcapturar chapïkcapturar pantalla ruchapik wä-
chajcarácter tz’ib’carácter blanco saqtz’ib’carácter especial jeb’ël tz’ib’caracteres no imprimibles
metz’ajma’ tz’ib’cargar ejqanïk
carpeta ejqan samajcarpetas activas jaqäl ejqan sa-
majcarro q’axawujcarta taqowujcartucho b’onib’äl wujcartucho de disco rub’onib’äl se-
teyakb’älcasa jaycasa de software rochoch solke-
ma’cáscara caparazóncatálogo cholob’älcd seteb’älcelda k’ajtz’ïkcelda de carácter ruk’ajtz’ik
tz’ib’centrado runik’ajalcentro, medio nik’ajcerrado tz’apälcerrar tz’apixïkcerrar archivos rutz’apixik
yakb’älcerrar barra de heramientas
ruch’apik rucholab’äl sama-jib’äl
cerrar mensaje rutz’apixik taqo-wuj
cerrar ventanas rutz’apixik
358
chat (conversación en linea) color de la pestaña
kajtz’ïkchat (conversación en linea)
ya’l tzijonemchip ch’ib’ciclo (informática) k’aslemciclo del sistema ruk’aslem
b’anikilcientífica na’owinaqilcinta yuquyakb’älcircuito moluchuq’a’circuito digital rukemil molu-
chuq’a’circuito integrado ch’utich’ib’clase ruwächclasificación cha’onemclasificar cha’oxïkclave (ocultar) ewatzijclaves duplicadas kamulun ewat-
zijclic pitz’clic derecho jupitz’ pan ajkiq’a’clic en jupitz’ paclic en archivo jupitz’ pa ruwi’
yakb’älclic en el menú jupitz pa
cha’osamajclic en guardar jupitz’ pa ruwi’
yakojclic izquierdo jupitz’ pan ajxo-
konclic sostenido jumul pitz’o’nclip molwachib’älcoaxial tunuk’amalcodificación nuk’unemcodificador nuk’unelcódigo nuk’código binario runuk’ wajuncódigo de acceso runuk’ okinemcódigo de autorización runuk’
okisanemcódigo de barras runuk’ chola-
jiïkcódigo de solo lectura runuk’
sik’ixïkcódigo fuente ruxe’el nuk’código universal runuk’ kajulewcolector q’axanelcolocar ya’ïkcolocar el puntero ruya’ik
k’utb’älcolor b’onilcolor de carácter rub’onil la
tz’ib’color de fondo rub’onil rupamcolor de fondo de carácter
rub’onil ruxe’ la tz’ib’color de fuente rub’onil la tz’ib’color de la pestaña rub’onil ruwi’
359
color del borde concepto
kajtz’ïkcolor del borde rub’onil ruchi’color verdadero ja re’ rub’onilcolumna ruche’el, pacholajcolumna vertebral ruche’el
q’alasanemcomando taqojcombinación (celdas) xolcombinar tunïkcombinar celdas rutunik
k’ajtz’ïkcomentario rutzijol, ka’i’ oxi’
tzijcomo imagen achi’el wachib’älcompacto yakoncomparar junumaxïkcomparar documento rujunuma-
xik wujcompartido jacho’ncompartir jachïkcompartir documento rujachik
samajcompartir unidad rujachik suri-
yakb’älcompatible junamanemcompatible binario junamanem
wajuncompatible hacia abajo junama-
nem pa xulan
compatible hacia arriba junu-manem pa jotöl
compilar molïkcompleta tz’aqätcompletar tz’aqatisaxïkcomponente (figura) wachinäqcomponente directo juchojmin
wachinäqcompresión (comprimir)
jitz’onemcompresión de espacios ru-
jitz’onem kojolib’älcomprimido jitz’oncomprimir jitz’onïkcomprobación tojtob’anemcomprobación de validez rutoj-
tob’anem retalilcomputadora kematz’ib’computadora de escritorio ruke-
matz’ib’ ch’atalcomputadora de tercera gene-
ración rukematz’ib’ oxjotaycomputadora fuente ruxe’el ke-
matz’ib’computadora universal ruke-
matz’ib’ kajulewcomunicación ch’ab’anemcon rik’inconcepto q’ajatzij
360
concepto de programa almacenado conversión de hangui/hanja
concepto de programa almace-nado ruq’ajatzij yako’n cholke-ma’
concha t’ot’concurrencia b’eysamajconectar chuq’ïkconectar a unidad de red ru-
chuq’ik ya’l kematz’ib’conexión tununemconfiguración nuk’unemconfiguración 3d runuk’unem
achik’configuración de la impresora
runuk’unem la tz’ajib’älconfiguración del filtro xml ru-
nuk’unem la chayub’äl xmlconfigurar nuk’unïkconfigurar impresora runuk’ik
tz’ajb’älconfigurar página runuk’ik ru-
xaqconfirmación (confirmar) ji-
kib’anemconmutación kawächconmutación de bancos rukoj-
lib’al kawächconmutación de tareas kawäch
samajconstante jantape
construir (planos) tz’aqonïkconsulta ch’ob’ojcontabilidad rucholwuj k’ayijcontar ajilanïkcontar números rajilaxik aji-
lab’älcontar página rajilaxik ruxaqcontar palabras rajilaxik tzijcontenido rupamcontenido de las celdas rupam
k’ajtz’ïkcontexto k’ojlemalcontinuar tzaqonïkcontorno ruchi’contra chi rijcontractada ch’utinisancontraer ch’utinisanïkcontraseña ewa’etalcontrol (remoto) silonelcontrolador uk’wanelcontrolador de disco ruk’wanel
seteyakb’älcontrolador de interfaz
ruk’wanel tunusamajib’älconversación tzijonemconversar tzijonïkconversión (formato) jalonïkconversión de hangui/hanja ja-
loj b’i’aj
361
convertidor de documento cualquier registro
convertidor de documento jal-wab’äl samaj
convertir k’exwachinïkconvirtiendo jaloj ri’cookie ch’utin nuksamajcopia ruwachib’alcopia de seguridad ruwachib’al
yako’ncopia de seguridad de cinta ru-
wachib’al yuquyakb’älcopia digital ruwachib’al kemilcopiar wachib’exïkcopiar encabezado ruwa-
chib’axik ruwi’copiar formato ruwachib’axik
rub’eyalcopiar imagen ruwachib’axik ru-
wachib’alcopiar tabla ruwachib’axik
ruk’ikajtz’ïkcopiar toda la hoja ruwa-
chib’axik ruxaqcopie el primer párrafo tawa-
chib’aj ri nab’ey motzajcopie los datos tawachib’aj tzijcorchetes kajuxcorchetes dobles pata’x kajuxcorrección, formateado chojmi-
sanem
corrección, formateado auto-mático rutzijil ruyonil chojmi-sanem
correcto ützcorreo taqonemcorreo electrónico, e-mail taq-
ya’lcorreo vocal taqoya’l chib’älcorresidente rochoch b’anikilcortar qupinïkcpu ruk’u’x kematz’ib’crayón bonib’älcreación tz’ukunemcreación de prototipos
rutz’ukunem samajib’älcrear tz’ukïkcrear carpeta rutz’uk’ik ejqansa-
majcrear documento html rutz’ukik
wuj pa htmlcrear documento maestro
rutz’ukik rute’ wujcrear nuevo k’ak’a’ rutz’ukuxikcrear tabla rutz’uk’ik kik’ajtz’ïkcuadro kajtz’ïkcuadro de diálogo kajtz’ïk tzijo-
nemcualquier xa b’a achikecualquier registro xa b’a achike
362
curso detección
rupamcurso tijonïkcursor b’inib’äldañado yojo’ndar ya’ïkdato tzijdatos fuente ruxe’el tzijde archivo richin yakb’älde derecha a izquierda pa aj-
kiq’a’ k’a pa ajxokomde uno o dos enter jupitz’ kapitz’
pa q’asab’äldecimal lajujildecodificación solonemdecodificador soloneldefinir (área) tz’ukïkdefinir área rutz’ukik perb’äldefinir atributos de tex-
to rutz’ukik rutz’aqatil latz’ib’atzij
delante chuwächdenegado q’atondensidad nimilemdensidad de bits runimilem b’itdensidad de disco runimilem se-
teyakb’äldepuración elesachojdepurador elesanelderecha ajkiq’a’
desactivar elesanïkdesagrupar solïkdesarrollo nimirisanemdesarrollo de aplicaciones runi-
mirsanem okisanemdescarga qasa’ndescarga de memoria ruqasaxik
yakb’äldescargar qasaxïkdescargue los siguientes archi-
vos ruqasaxik la yakb’äldescendente xulub’äldescripción tzijowächdescubridor iloneldescubrir ilonïkdesde padesde abajo pa ruxe’eldesglosar jachïkdeshacer yujïkdesinstalar elesaxïkdeslizar jilïldeslizar puntero rujilil k’utch’oydesplazamiento jilinemdesplazar jik’onïkdestacar valores rejqalem samajdestino (trasferencia) aponib’äldetallado cholajildetalle retaldetección ilonem
363
detección de portadora disco de video digital
detección de portadora ilonemuk’wanel
detective kanoneldetrás chi rijdía q’ijdiagnóstico (infómatica)
nik’onemdiagrama cholwächdiagrama de barras rucholwäch
cholajikdiagrama de bloques ruchol-
wäch perajdiálogo tzijonemdibujar wachib’enïkdibujo wachib’äldiccionario de sinónimos ju-
naq’ajarïk choltzijdiccionario electrónico rutaqo-
ya’l soltzijdiccionario en linea soltzoj pa
kematz’ib’dictar sik’ixïkdiferenciar jalajonïkdigital kemildigitalización kemilemdigitalizar kemixïkdígito jutz’ib’dígito de verificación jutz’ib’
tz’etonem
dimensión ruwächdinámica (movimiento) b’eyaldiodo q’atob’äldirección ochochib’äldirección de celda rochochib’al
kajtz’ïkdirección de disco rochochib’al
seteyakb’äldirección de información rocho-
chib’al tzijoldirección electrónica rocho-
chib’al taqoya’ldirecto juchojmindirectorio cholajib’äldirectorio activo tzijïl cholajib’äldirectorio de trabajo ruchola-
jib’al samajdirectorio destino rucholajib’al
aponemdirectorio raíz ruxe’ cholajib’äldisco autoiniciador samayonil
seteyakb’äldisco compacto seteyakb’äldisco de ruseteyakb’äldisco de estado sólido kow ru-
nuk’ulem seteyakb’äldisco de seguridad yako’n sete-
yakb’äldisco de video digital
364
disco destino edición de pantalla completa
ruk’ulwachib’al seteyakb’äldisco destino ruseteyakb’äl apo-
nemdisco duro ruk’u’x yaksamajdisco fuente ruxe’el seteyakb’äldisco láser óptico ruwachsaqil se-
teyakb’äldisco local ruk’u’x rupam ke-
matz’ib’discreto chajïy tzijdiseño runuk’ulemdiseño de formularios ru-
nuk’ulem nojsawujdiseño detallado runuk’ulem
cholajindiseño en línea runuk’ulem pa
rub’eydiseño general runuk’ulem rono-
jeldisminuir ch’utirisaxïkdisminuir sangría ruch’utirisaxik
chicholajdisposición jamäldisposición física jamäl uchuq’a’dispositivo samajib’äldispositivo de almacenamiento
yakosamajib’äldisquete /disco yakb’äl
nuk’samaj
distancia rukojolildividir ch’aronïkdividir celdas ruch’arik k’ajtz’ïkdivisión ch’arojdoble kamuldoble clic en kapitz’documento samajdocumento adjunto en formato
pdf rusamaj pa pdfdocumento de texto rusamaj
tz’ib’atzijdocumento fuente ruxe’ samajdocumento html rusamaj htmldocumento maestro rute’ samajdocumento por correo-e samaj
pa taqoya’ldocumento retornable tzolin sa-
majdocumentos recientes k’ak’a’ sa-
majdominio nuk’u’ndriver uk’wanel cholkema’dual kamu’xduplicado kawächduplicar kamulunïkduro ruchuq’a’e-mail taqotz’ib’edición k’exonemedición de pantalla completa
365
editar energía de respaldo
ruk’ojlem ronojel ruwächeditar k’exonïkeditar grupo ruk’exik molajeditor k’exoneleditor de software ruk’exonel
solkema’editor de texto ruk’exonel
tz’ib’atzijefecto mujejecución samajinejecutar samajinïkejecutar macros rusamajixik taq
nima’qejecutiva ch’utinuk’unemejemplo tz’eteb’älejercitar samajixïkel archivo ya existe k’o chik re
yakb’älelectrónica uchusaqilelegir cha’onïkelemento molb’anikileliminar elesaxïkeliminar autofiltro relesaxik ru-
yonil chuyub’äleliminar celdas relesaxik
k’ajtz’ïkeliminar columna relesaxik ru-
che’eleliminar contenidos relesaxik
taq rupameliminar datos relesaxik tzijeliminar el salto de página rele-
saxik k’ak’a’ wachajeliminar fila relesaxik
kotz’ocholajeliminar filtro relesaxik chu-
yub’äleliminar hoja relesaxik ruxaqeliminar página relesaxik ru-
wäch xaqemisor q’ajanelempresa molsamajemulación junamanememulador junamanelen paen celda pa k’ajtz’ïken página pa ruxaqencabezado ruwi’encabezado y pie de página ru-
wi’ chuqa’ raqänencaminador/director uk’wanelencender tzijïkencender la computadora rutzi-
jik kematz’ib’encima pa ruwi’encriptar chajinuk’energía uchuq’a’energía de respaldo yako’n ru-
366
energía sucia espacio
chuq’a’energía sucia tz’il uchuq’a’enlace q’axalenlace por satélite ruq’axal
q’axatzijenrrollado surib’älenrrollamiento sutinemenrrollamiento de palabras ru-
sutinem tzijenrrollamiento de texto rusuti-
nem tz’ib’atzijenrrollarenrutamiento q’axanilensamblador tzalq’ominelenter entradaentorno rupamentorno de ventanas rupam ok-
säqentrada automática ruyonil
okib’älentrada bibliográfica rokib’äl
nuk’b’i’ajentrada del índice rokib’äl chol-
wujentrar okïkenviar taqonïkenviar al fondo jaqb’älenvuelto piso’nequipo nuk’samajib’äl
ergonomía retamab’alil wi-nach’ich’
errática chaji’uchuq’a’error sachojerror de escritura rusachoj la
tz’ibanerror de paridad rusachoj junu-
manemerror de sintaxis rusachoj
cholch’ab’älerror gramatical sachoj solchi’escala runimilemescalable jotelescalar jotexïkescanear q’axwachinïkescáner q’axwachib’älescenario k’utb’älesclavo rusamajelescoger cha’ïkescribir tz’ib’axïkescribir la dirección rutz’ib’axik
rochochib’älescribir una vez jun rutz’ib’axikescritorio ruwächescritorio activo tzijwäch ke-
matz’ib’escritura tz’ib’a’nescrutinio b’eyalil taqoya’lespacio kojolil
367
espacio de no separación examinar, revisar, diagnosticar
espacio de no separación rukojo-lil mejachon
español kaxlanespecial jeb’ëlespecificación funcional rutzijo-
nem okisanelespejamiento kamulunemespejamiento de disco rukamulu-
nem seteyakb’älesperar oyob’enïkesquema nuk’b’älesquema al portapapeles
nuk’b’äl pa k’wawujesquema automático ruyonil
nuk’b’älesquema de presentación ru-
nuk’b’äl k’utb’älesta, este reestación samajayestación de trabajo rusamajayestación transmisora rusamay
q’axanelestado rub’eyalestado de espera rub’eyal
oyob’exïkestado de método de entrada
rub’eyal rub’anukil okib’älestado del método de entrada
rub’eyal ruk’ojlem okib’äl
estado sólido rub’eyal kowilestallido b’ojb’o’nestándar junamalilestándar de circuitos junamalil
moluchuq’a’estándares de tarjetas memoria
rujunamalil pert’im yakb’älestática mejalonestilista b’anikilelestilo b’anikilestilo de borde rub’anikil ruchi’estilo utilizado rokisaxik
rub’anikilestilo y formateo rub’anikil chu-
qa’ ruch’ajch’orisaxikestrechamente latz’estrella ch’umilestructura ruch’akulestudio tijonemestudio de factibilidad ritijonem
samajib’äletiqueta etaletiqueta de red retal ya’letiqueta de volumen retal
uchuq’a’evaluar tojtob’enïkeventos taq samajexaminar, revisar, diagnosticar
nik’oxïk
368
excel flecha de enrrollado
excel ekselexiste k’oexpandida rik’onexplicar tzijoxïkexplícito q’alajilexploración kanonemexplorador kanonelexplorador de web rukanonel
k’a’mexplorar kanoxïkexportar q’axanïkexportar pdf q’axanïk pdfextender rik’inïkextensión rik’onemextensión de dirección virtual
rurik’oxik rochochib’äl achik’exterior rijextracción elesanemextracción masiva de datos rele-
sanem ronojel rupam tzijextraer relesaxïkfacebook wachwujfactibilidad samajib’älfalla sachojfalla de arranque rusachoj tiki-
rib’älfalla de sistema rusachoj b’anikilfamilia ach’alalri’ïlfamilia de tarjeta de sonido
rach’alal q’ajanil pirt’imfavoritos cha’onfax taqotzijob’älfecha ruq’ijulfecha y hora rajilab’äl q’ij chuqa’
ramajfibra tunub’älfibra óptica ruwäch tunub’älfijar jikib’axïkfila cholajfiltración chuyub’anemfiltro chuyub’älfiltro automático ruyonil chu-
yub’älfiltro avanzado ik’owinäq chu-
yub’älfiltro estándar choj chuyub’älfin k’isib’älfin de línea ruk’isib’äl juch’final ruk’isib’älfinalizar k’isoxïkfirewall b’eyachajinfirma juch’firma de usuarios rujuch’ okinelfirmas digitales rukemil taq juch’física ruch’akulflecha ch’ab’flecha de enrrollado rusurib’äl
ch’ab’
369
flotante grabar macros
flotante jotok’älflujo yalanflujo de tareas yalan samajfolleto q’alawujfondo rupamforma b’anikilformateado jamonformateado automático rujamil-
chojmisanformateado de página chojmi-
san ruxaqformatear chojmisanïkformateo jamïkformateo condicional rujamik e
cha’onformateo de texto rujamik
tz’ib’atzijformato rub’eyalformato binario rubeyal wajunformato de disco rub’eyal sete-
yakb’älformato de texto rub’eyal
tz’ib’atzijfórmula nuk’ub’eyformulario tabular rucholab’al
nojsawujfracción perajfrecuencia jutaqilfrecuencia de portadora rujuta-
qil uk’wanelfrío ch’uch’, tewfuente ruxe’el, rutz’ib’fuente de datos de direcciones
ruxe’el ruwäch ochochib’älfuente de energía ruxe’el
uchuq’a’fuente de libreta de direcciones
ruxe’el rochochiwujfuentes de datos ruxe’el tzijfuera elesan, chi rijfuera de línea chi rij la juch’función rusamajfuncionamiento rusamajingalería wachib’älgeneración molna’ojgeneral ronojelgenerar k’iyixïkgiga yijagigabyte yijab’itgrabación yakonemgrabación vertical pa’äl yako-
nemgrabador yakonelgrabadora de sonidos ruyakonel
q’ajanib’älgrabar yakïkgrabar macros ruyakik taq ni-
ma’q
370
gráfica identificación
gráfica wachtz’ib’gráfica de barras rucho-
lab’alwachtz’ib’gráfica de carácter rutz’ib’ wa-
chtz’ib’grafica de estructura ruch’akul
wachtz’ib’gráfica de mapas bits ruwa-
chtz’ib’ rutz’eteb’äl b’itgráfica de presentación
ruk’utb’al wachtz’ib’grid moltz’ïkgrupo molajgrupo de trabajo molaj samajgrupo de usuarios molaj okisa-
nelguardada yakonguardar yakonïkguardar automáticamente ruyo-
nil niyake’guardar cambios yakoj jalojguardar como rub’eyal yakïkguardar documento yakoj samajguardar todo tayaka’ ronojelguión kotz’ojuch’guión de no separación
kotz’ojuch’ mejachonguión opcional rucha’onem
kotz’ojuch’
gusano ch’omochi’hábil silonelhabilitar jamïkhablar ch’o’onïkhacia pahacia abajo pa xulanhacia arriba pa jotölhardware molïk samjib’älherramienta samajib’älherramientas virtual achik’ sa-
majib’älhijo (programa secundario) ralhiperenlace nimatunub’älhipervínculo nimaximöyhiragana katzib’älhistorial natab’älhoja ruxaqhoja de archivo ruxaq yakb’älhoja de cálculo ruxaq jik’ib’älhoja de estilos runuk’ulem ruxaq
wujhoja de trabajo samawujhojear nik’oxaqhora ramajhorizontal kotz’ölhtml htmlhumo sïb’icono etawachib’älidentificación retalil
371
idioma insertar columna
idioma ch’ab’älimagen wachib’älimplementación okisanemimplementar rokisaxïkimporte k’axanemimpresión tz’ajib’anemimpresión en serie tz’ajib’an pa
cholajimpreso tz’ajib’animpresora tz’ajib’älimpresora de colores rub’onil
tz’ajib’älimpresora serial retajilab’äl
tz’ajib’älimprima la hoja rutz’amaxik
wujimprimir tz’ajixïkimprimir la selección
rutz’amaxik acha’oninactivo chupunäqincluir yujunïkincompatibilidad mejunaníndice cholwujíndice de muestreo ruk’utb’al
cholwujinferior chuxe’informática kematz’ib’ilinformación rutzijolinformación sobre tzijoxikil pa
ruwi’información sobre la licencia
rutzijoxikil pa riwi’ retokib’älinforme rusijol samajingeniero nojk’ayelingeniero de sistemas ru-
nojk’ayel b’anikilingresar ju’ïk, nimïkingresar a través del ruju’uxik
rik’in riingresar de datos ruju’uxik tzijingrese a internet katok pa ruya’l
kematz’ib’ingrese los siguientes datos runi-
maxik re tzij re’inicialización tikirisaneminicialización de ventanas rutiki-
risanem la oksäqiniciar tikirisanïkiniciar el funcionamiento de la
computadorta rutikirsaxik ru-samaj la kematz’ib’
inicio tikirisaneminsertado nimon, ju’un, ch’ikïlinsertar nimonïk, ch’ikib’anïkinsertar celda runimoxik
k’ajtz’ïkinsertar columna runimoxik ru-
che’el
372
insertar hipervínculo lápiz lector
insertar hipervínculo runimoxikla nimaximöy
insertar hoja de microsoft excelrunimoxik ruxaq exel
insertar imagen runimoxik wa-chib’äl
insertar tabla runimoxikkik’ajtz’ïk
insertar vínculo runimoxik xi-möy
instalación nimoneminstalar nimonïkinstantánea pajala’instrucción o sentencia rub’eyalintegración tununemintegración a escala oblea tunu-
nem pa runimilem perch’ib’integración de sistemas rutunu-
nem b’anikilintegración limpia ch’ajch’öj tu-
nunemintegrado tunülintegrador tununelintegrador de sistemas rutunu-
nel b’anikilinteligente na’onelinteracción siloneminteractivo silonelintercalación xolonem
intercambiar jalwachinïkintercambiar base de datos jal-
wachinïk ruxe’el tzijinterfaz tunüy kematz’ib’interfaz de usuario rokisanel tu-
nüy kematz’ib’interfaz rll tunüy kematz’ib’ rllinterferencia yujunemintermedia nik’ajalintermitente yipiyötinternet ya’l kematz’ib’internet explorer okem ya’l ke-
matz’ib’interprete tzalq’omanelinterrumpir xich’inïkintroducir nimïk, ju’unïkinventar tz’ukunïkinvertir tzolinïkir b’enïkir a vista preliminar rub’iyinik
pa nab’tz’etb’älisa extendido rurik’on isaizquierda ajxokonjava jawajuego etz’anemjustificado cholankatakana kab’itzlápiz tz’ib’ab’ällápiz lector sik’inel tz’ib’ab’äl
373
largo manipulador
largo nïm raqänláser saqillector sik’inellector de tarjeta rusik’inel
pirt’imlectorde cd-rom sik’ïy se-
tek’ojlib’ällectura sik’inemleer sik’ixïklenguaje ch’ab’ällenguaje científico ruch’ab’äl
na’owinäqlenguaje de consulta estruc-
turado ruch’ab’äl ruch’akulch’ob’oj
lenguaje destino ruch’ab’äl apo-nem
lenguaje ensambladortzalq’ominel ch’ab’äl
lenguaje fuente ruxe’el ch’ab’ällevantar ejqaxïklevantar texto rejqaxik tz’ib’atzijlibreta tz’ib’awujlibro sik’iwujlicencia etokib’ällicencia local retokib’al
k’utkojolillimitada ko’ollímite ruk’isib’äl
límite del texto runimilemtz’ib’atzij
limpiar su’unïklínea juch’, rub’eylínea horizontal kotz’öl juch’líneas en blanco saqjuch’link tunuwujlink enlace ruk’axal tunuwujlinux k’uxb’anikillista cholajemlista de funciones rucholajem taq
rusamajlisto ütz chikllamada oyonïkllave jaqb’ällocal k’utkojolillocalizador ilonellocalizador de recursos rilonel
samajib’ällocalizar kanoxïklógica juna’ojlongitud nimilem, rukojolillongitud de onda runimilem
b’ayb’otb’ällote molajlote sombra rumujal molajmacro nïmmaestro rute’manipulador nik’onel
374
manipulador de arranque medios de almacenamiento
manipulador de arranque ruki-rib’äl nik’onel
manipular nik’oxïkmano q’ab’ajmanual k’amwujmanuscrito tz’ib’awujmapa tz’eteb’älmapa de bits rutz’eteb’äl b’itmapa de imágenes tz’eteb’äl wa-
chib’älmapeo digital rukemil tz’eteb’älmáquina samajich’ich’máquina virtual rusamajich’ich’
achik’marca etalmarca de formateo retal chojmi-
risamenmarca de posición ruk’ojlem etalmarca de texto retal tz’ib’atzijmarcación etanemmarcación automática ruyonil
etalmarcar los datos incorrectos re-
tal me’utz tzijmarco flotante ruchi’ jotok’ammargen derecho ajkiq’a’ ruchi’margen inferior chuxe’ ruchi’margen superior ruwi’ ruchi’margen, marco ruchi’
márgenes de página ruchi’ ru-xaq wuj
más yalanmás adelante chuwäch aponmás botones ch’aqa’ chik
pitz’b’älmas diccionarios en línea
ch’aqa’ chik choltzij pa rub’eymáscara k’ojmáscara de sombra rumujal ri
k’ojmasiva nojnäqmatemáticas retamab’alil ajila-
nemmatríz ruk’u’xmatríz de gráficas ruk’u’x wa-
chtz’ib’max nïmmaximice la ventana runimirsa-
xik oksäqmaximizar nimirisaxïkmayúscula nimatz’ib’mayúscula inicial rutikirib’al ni-
matz’ib’mayúsculas a minúsculas ni-
matz’ib’ pa ch’utiz’ib’medio nik’aj, b’eyab’älmedios de almacenamiento
rub’eyab’äl yakonem
375
mejorado mostrar detalles
mejorado rutz’aqatmemorándum tzijob’ab’älmemoria de burbujas ruseteb’äl
yakb’älmemoria de sólo lectura ru-
xik’ixik yakb’älmemoria expandida rik’on
yakb’älmemoria intermedia runik’ajal
yakb’älmemoria ram ruchuq’a’ yaksa-
majmemoria usb yaksamajmemoria virtual rachik’ yakb’älmensaje taqonemmensaje instantaneo aninäq ta-
qonemmenú cha’öy samajmes ik’mesa ch’atalmesajería taqob’älmesajería vocal rutaqob’al
chib’älmétodo rub’eyalmétodo de acceso directo
rub’eyal ju’okinemmicrófono q’axach’ab’älmicroprocesador ch’utisamajelmientras se escribe tajin
natz’ib’ajmin ch’utinminiaplicación ch’uti’okisanemminimice la ventana
tach’utinirisaj la kajtz’ïkminimizar ch’utinirisanïkminúscula ch’utitz’ib’minutos ch’utiramajmis numis documentos nusamajmis sitios de red nuk’ojlib’al pa
ruya’l kematz’ib’modem jek’ya’l kematz’ib’modificación k’exojmodificado k’exonmodificar k’exonïkmodificar datos k’exoj tzijmodo b’anikilmodo de relleno rub’anikil runoj-
saxikmodo de texto rub’anikil
tz’ibatzijmoneda pwäqmonitor ruwächmontaje mewachib’älmontaje en superficie mewa-
chib’äl pa rupammostrar k’utïkmostrar detalles ruk’utik retal
376
mostrar funciones de dibujo nuevo documento en blanco
mostrar funciones de dibujoruk’utik rusamaj ri wachib’äl
motor rummotor de búsqueda rukanoxik
mirmover silonïkmuchas jalajöjmuestreo k’utbälmultiproceso jalajb’eyalmultiproceso simétrico junam
jalb’eyalmúsica q’ojomnavegación palaqinemnavegación de formularios
rub’eyajenem nojsawujnavegador palaqinelnavegador web palaqinel pa
k’a’mnavegar palaqinïknavegar en la red rub’eyajexik
pa ya’lnegrita q’eqatz’ib’network jachochib’älnieve saqb’ächninguno nijunnivel xakno man, me, manäq, nino se puede abrir este archivo
man njaqatäj ta re yakb’äl
no se puede crear el documentoman nitikïr ta natz’ük re samaj
no se puede restaurar metzoli-nïk
no se pueden insertar columnasman ütz ta nanim la ruche’el
nodo ya’lnodo de estallido ruya’l b’ojb’onnombrar k’exb’inïknombre b’i’ajnombre de fuente rub’i’ tz’ib’normal chojnota b’ixb’älnota al pie tz’aqatzij wujnotación k’utajilab’älnotación binaria ruk’utajilab’al
b’eyajilanïknotación científica ruk’utajilab’al
na’owinäqnotebook chutikematz’ib’noticia tzijoxikilnoticias del correo rutzijol ri ta-
qoyalnueva carpeta k’ak’a’ pisob’älnueva imagen k’ak’a’ wachib’älnueva ventana k’ak’a’ oksäqnuevo k’ak’a’nuevo documento k’ak’a’ wujilnuevo documento en blanco
377
numeración orden acendente
k’ak’a’ saqwujilnumeración ajilanemnumeración automática pa ru-
yonil ajilanemnumeración de capítulos rajila-
nemnumeración de líneas rajilanem
cholajnumeración y viñetas ajilanem
chuqa’ tz’etchuq’número ajilab’älnúmero binario rajilab’äl wajunnúmero de copias rajilab’al ru-
wachib’älnúmero de página rajilab’al ru-
xaqnúmero de serie retal ajilab’älnúmero de versión rajilab’al jal-
wächobjetivo rayb’äl, rojowaxikobjeto wachinäqobjeto ole wachinäq oleoblea perch’ib’observar tz’etïkobserve el cursor rutz’etik la
b’inib’älobserve el monitor rutz’etik ru-
wäch kematz’ib’observe+ el icono que aparece
en el rutz’etik la retal wachib’älk’o pa
ocultar ewanïkocultar detalles rewaxik retaloculto ewanocupado mejameloficina tzib’ajayomitir elesanïkomitir regla menawokisaj
rub’eyal na’ojonda b’a’yonda errática rub’ayb’ot cha-
ji’uchuq’a’online jaqya’lopcion cha’onil, rub’eyalilopcional cha’onemopciones de autocorrección
rub’eyal ruyonil nachojmisajoperaciones múltiples jalajöj ru-
samajixikoperador samajeloperador de sistema rusamajel
b’anikiloperar samajixïkoperativo samajinemóptica ruwächorden cholanemorden acendente rucholanem pa
jotöl
378
orden descendente parte superior
orden descendente rucholanempa xulan
ordenar runuk’ik’organizar nuk’unïkorganizar diálogos runuk’ik’ taq
tzijonemorganizar iconos tanuk’a’ la eta-
wachib’älorganizar macros runuk’ik taq
nima’qorganizar todo tanuk’u’ ronojelorientación pixanemorigen de datos de direcciones
ruxe’el rutzij rochochib’alortografía tz’ib’anikilotra ch’aqa’pad palib’älpad del mouse rupalib’äl ch’oypágina ruxaqpágina actual ruxaq re’página anterior ruxaq kanpágina siguiente ruxaq aponpágina web ruxaq k’a’mpaint b’oninilpalabra tzijpalabra desglosada ch’aron tzijpalabras en mayúsculas tzij pa
nimatz’ib’paleta molwäch
paleta de herramientas rumol-wäch samajib’äl
panel q’asöy samajib’älpanel de presentación q’alasöy
k’utb’älpantalla ruwäch, rupaläjpantalla completa runimilem ru-
wächpantalla táctil ruwäch tiq’b’älpantalla virtual achik’ ruwächpapel wujpapelera siwanpaquete mölpaquete de disco rumol sete-
yakb’älpaquete de software rumol sol-
kema’paquete sencillo en línea rumol
choj pa rub’eypar, pareja k’ulajparéntesis uk’a’paridad junampárrafo motzajpárrafos ocultos ewan pajtzijparte perajparte derecha peraj ajkiq’a’parte inferior peraj chuxe’parte izquierda peraj ajxokonparte superior peraj ruwi’
379
paso powerpoint
paso b’eyal, xakpaso de señales rub’eyal k’utïkpaso submarino rub’eyal ewa-
wächpbx pbxpdf pdfpegado especial utzijläj
tz’ajb’anempegar tz’ajb’anïkpegue el primer párrafo
tatz’ajb’a’ la nab’ey motzajpegue los datos copiados en es-
ta parte wawe’ tatz’ajb’a’ la sa-maj ak’olom pe
perfil rub’anikilperfil de usuario rub’anikil oki-
sanelpermanecer k’ojexïkpersonalizar winaqirïkpestaña ruwi’ kajtz’ïkpie raqänpila ruchuq’a’piloto uk’wanelpiloto automático ruyonil
k’wab’älpiloto de datos ruk’wanel taq tzijpin rajilab’alpincel b’onib’älpincel de formato b’onib’äl ri-
chin rub’eyalpista rub’ixalpistas de diagnóstico z>z<z<placa nimat’implaca base ruxe’el nimat’implano rukojolib’al q’ajanilplano o placa rukojolib’al
q’ajanil nimat’implantear cholajinïkplantillas rucholab’al samajplantillas y documentos rucho-
lab’al chuqa wujplaqueta kajt’implato läqplug-in ch’apsaqilpor rumapor fecha pa rajilab’äl q’ijpor nombre pa b’i’ajpor tamaño pa runimilempor tipo pa ruwächporcentaje woportadora uk’wanelportapapeles yakomesposición ruk’ojlemposición del ratón ruk’ojlem ri
ch’oyposición y tamaño ruk’ojlem
chuqa’ runimilempowerpoint kemwachib’äl
380
predeterminado programa de ventanas
predeterminado jikib’anpreferencia cha’onempreliminar nab’samajpreparación tijonempresentación k’utb’älpresionar pitz’onïkpresionar el botón del monitor
rupitz’oxik ruwäch kematz’ib’presionar la tecla rupitz’oxik
pitz’b’älprevisualización nab’tz’etenemprevisualización de salto de pá-
gina nab’tz’etenem k’ak’a’ wa-chaj
primer nab’eyprimer plano nab’ey rukojolib’al
q’ajanilprincipio tikirib’älprivada ruyonilprocedimiento b’eyalilprocedimiento no interactivo
mesilonel b’eyalilprocesador samajelprocesador de arreglos rusama-
jel rutzilprocesador de palabras rusama-
jel tzijprocesador escalar rusamajel jo-
texïk
procesamiento rusamajixikprocesamiento de datos resama-
jixik tzijprocesamiento de transaccio-
nes rusamajixik q’axanemprocesamiento de voz rusamaji-
xik ch’ab’älprocesamiento por lote rub’eyal
pa molajproceso b’eyalproducir b’anïkprofundidad rupamprofundidad de bits rupam b’itprogamador cholkemanelprograma cholkema’programa de aplicación rokisa-
nem cholkema’programa de autor b’anöy chol-
kema’programa de dibujo ruwachib’äl
cholkema’programa de instalación tiköy
cholkema’programa de preparación ruti-
jonem cholkema’programa de utilidad rokisanem
cholkema’programa de ventanas roksäq
cholkema’
381
programa ejecutable puerto serial
programa ejecutable rusamaji-xik cholkema’
programa ensamblador rut-zalq’ominel cholkema’
programa fuente ruxe’el cholke-ma’
programa hijo ral cholkema’programa objeto ruwachinäq
cholkema’programa por lotes cholkema’
pa molajprogramación cholkemanemprogramación estructurada
nuk’un cholkemanemprogramación visual wachel
cholkemanemprogramador nuk’unelprogramador de aplicaciones
runuk’unel okisanemprogramador de sistemas ru-
nuk’unel b’anikilprogreso k’iyirïkpromedio runik’ajalpropiedad ichinilpropiedades de objeto de dibu-
jo richinil ruwachinäq richin ru-wachib’äl
protección chajinemprotección contra escritura ru-
chajinem chi rij la tz’ib’anprotector chajinelprotector de ondas erráticas ru-
chajinel b’ayb’öt chaji’uchuq’a’proteger chajixïkproteger documento ruchajixik
samajproteger grabación ruchajixik
yakonemprotocólo nab’tzijolprotocolo de comunicaciones
nab’tzijol ch’ab’anemprototipos samajib’älproyecto samajprueba tojtob’enïkprueba beta rutojtob’enikprueba de humo rutojtob’enik
sïb’prueba de juego rutojbob’enik
etz’anemprueba de sistemas rutojtob’enik
b’anikilpublisher puwilixerpuente q’a’npuerta ruchi’puerta de unidad ruchi’ suri-
yakb’älpuerto tunub’älpuerto serial retajilab’äl tunub’äl
382
pulgada reflejar verticalmente
pulgada ruwi’ q’ab’ajpulsar pitz’oxïkpulse las combinaciones ru-
pitz’oxik taq tununempulse los botones de navegación
rupitz’oxik la pitzb’äl richin lab’eyajenem
puntero k’utch’oypuntero del ratón visible tz’etël
k’utch’oypunto (inicio) rurikirib’älqué achikequé estilo desea utilizar? achike
runuk’ulem nawajo nawokisaj?quitar elesaxïkracimo moluchuq’a’raíz xe’elram ramrastrear ojqaxïkrastrear error rojqaxik sachojrastrear los procedentes rojqa-
xik ruxe’elratón ch’oyrealidad virtual runuk’ulem
achik’realizar b’anïkreanudar tikirisaxïkrecargable kajek’ilrecargar kajek’xïk
receptor k’ulunelrechazado man xk’ul tarechazar roqixïkrecidente rochochreconocimiento etamanemreconocimiento de voz retama-
nem ch’ab’älrecortes qupiwachib’älrecuperar tzolixïkrecurso samajib’älred ya’lred bribones ruya’l yalwinäqred de computadora ruya’l ke-
matz’ib’red de estrella ruya’l ch’umilred de usuario ruya’l okisanelreducción ch’utirisanemreducción de tamaño
ruch’utirisaxikreducir ch’utirisaxïkreemplazar k’exonïkreemplazar todo ruk’exoj rono-
jelreferencia tzijolreflejar wachinïkreflejar horizontalmente ruwa-
chixik kotz’onemreflejar verticalmente ruwachi-
nik pa’anem
383
registro ruby
registro tz’ib’anregistro actual retal re’regla juxb’älregresar tzolinïkrehacer rukamuluxikreiniciar katzijixïkrelevo jalonemrelevo de celda rujalonem
k’ajtz’ïkrellenar nojsaxïkrelleno nojnäqrelleno de fondo nojnäq rupamreloj q’ijb’älremoto ruyonilrepetir kamuluxïkreproducción de medios rusama-
jinem raq’axab’alreproducir samajixïkreproductor windows media
q’ajaq’ojomresaltar q’alajisaxïkresaltar los siguientes datos
ruq’alajisaxik ruwäch tzijrespaldo yakonrespaldo y restauración ruya-
ko’n chuqa’ ruchojmirisaxïkrespuesta tzolitzijrespuesta automática ruyonil
tzolitzij
respuesta de voz rutzolitzijch’ab’äl
restablecer tz’uyub’anïkrestaurar tzolinïkrestaurar al estado anterior ru-
chomirisaxik la chi rijresultado q’isamajresumen automático ruyonil
xe’eltzijresumir ch’utirisanïkretornable tzolijnelretornos tzolixïkretornos de carro blando rutzo-
lixik b’uyuch’ich’retroiluminada rusaqiläjreverso chi rijrevisar nik’oxïkrevisar gramática runik’oxïk
kemchi’revisión nik’onemrevisión automática ruyonil
nik’onemrevisión ortográfica runuk’oxik
tz’ibanemrocortar qupinïkrodante suri’ilrom romrom de arranque rutzijik romruby ruch’ab’äl cholkemanem
384
rutina servicio
rutina jantape’salidad eleb’älsalir elenïksaltar ropinïksaltar de columna ruropixik ru-
che’elsaltar de fila ruropixik la cholajsaltar de página ruropixik ruxaqsalto manual ruropixik
rub’anikilsalvador kolonelsalvador de pantalla rukolonel
ruwäch kematz’ib’sangría ruchi’ cholajsatélite q’axatzijscanner ruwachib’al wujscript jutz’ib’sección, sector perajsector dañado yojo’n perajsector de arranque tzijil perajsegundo ruka’nseguridad chajinemselección cha’onemselección actual rucha’om waka-
miseleccionado cha’onelseleccionar cha’ïkseleccionar área ruch’ik perb’älseleccionar color rucha’ik
rub’onilseleccionar fuente rucha’ik
rutz’ib’seleccionar idiomas rucha’ik
ruch’ab’älseleccionar tabla rucha’ik
kik’ajtz’ïkseleccionar texto rucha’ik
tz’ib’atzijseleccionar todo rucha’ik ronojelseleccione datos rucha’ik tzijseleccione una imagen rucha’ik
jun wachib’älsencillo chojsensible b’uyülseñal retalseñalar la caja ruk’utik ri kaxaseparación jachïkseparación de colores rujachik
b’onilseparación de disco rujachik se-
teyakb’älseparación silábica rujachik
katz’ib’separar jachïkseparar celdas rujachik k’ajtz’ïkserial retajilab’älserie tanajservicio samaj
385
servidor suave
servidor jachonelservidor de web rujachonel
k’a’msesión molsamajsesión por lotes jaqsamaj pa mo-
lajsiguiente dato ch’aqa’ tzijsiguiente, adelante jun chiksilábica katz’ib’símbolo retal tz’ib’simétrico junamsimulación rub’eyalemsimultaniedad kasamajsin majunsin borde meruchi’sin negrita meq’eqatz’ib’sincrónica rub’eyal q’ijob’älsinónimo junumaq’ajujsíntesis ch’utina’ojsíntesis del habla ruch’utina’oj
ch’ab’älsistema nuk’ulemsistema de entrada y sali-
da romx runuk’ulem okib’äleleb’äl
sistema de información ejecuti-va runuk’ulem rutzijoxikil
sistema de memoria virtual ru-nuk’ulem rachik’ yakb’äl
sistema de ventanas runuk’ulemkajtz’ïk
sistema duplicado rukamulunb’anikil
sistema insertado nimon ru-nuk’ulem
sitio k’ojlib’älsitio web ruk’ojlib’äl k’a’msobre rij taqowujsoftware rusolkema’software compartido qajon ru-
solkema’software de sistemas ru-
nuk’ulem solkema’sofware de auditoría rutz’etik
solkema’solicitar k’utunïksólido kowsolo royonsolo celdas completas xa xe
tz’aqät k’ajtz’ïksolo palabras completas xa xe
tz’aqät taq tzijsoltar isq’opixïksombra mujalsonido q’ajanilsoporte to’onemsostenido chapayomsuave b’uyül
386
subdirectorio tecla de interrupción
subdirectorio ruka’n ochochib’älsubesquema kana’owächsubíndice retatz’ib’subir jotob’axïksubir nivel rujotob’axïk xaksubmarino ewawächsubmenú ruka’n cha’osamajsubrayado juxtz’ib’subrutina ruka’n samajsucia tz’ilsujetapapel chapwujilsuma tunujsuma de verificación
rutz’etonem tunujsumar tunïksupercomputadora nimake-
matz’ib’superficie rupamsuperior ruwi’supertorcido q’ochok’utb’älsupresor elesanelsupresor de ondas erráti-
cas relesanel rub’ayb’ot cha-ji’uchiq’a’
suprimir elesanïksuspender uxlanïksuspender y reiniciar ruxlaxik
chuqa’ katzijixiktabla kik’ajtz’ïk
tabla sujetapapeles rukikajtz’ïk’chapawujil
tablero tz’alämtabular cholajiltáctil tiq’b’ältacto tiq’tamaño runimilemtamaño correcto ütz runimilemtamaño de fuente runimilem
tz’ib’tamaño de papel runimilem wujtansacción q’axanemtarea samajtarjeta aceleradora aninel
pirt’imtarjeta de audio ruq’ajanib’äl
pirt’imtarjeta de circuitos pirt’im molu-
chuq’a’tarjeta de diagóstico rutoj-
tob’enik pirt’imtarjeta de red ruya’l pirt’imtarjeta de rom yakb’äl pirt’imtarjeta inteligente na’onel
pirt’imtarjeta tablerotecla de clasificación cha’onem
pitz’b’ältecla de interrupción q’ato’n
387
teclado todos los indices
pitz’b’älteclado teletz’ib’anïkteclado de funciones rusamaj te-
letz’ib’anikteclas pitz’b’älteclear contraseña rutz’ib’axik
ewa’etaltecnología samana’ojtecnología avanzada ik’owinem
samana’ojtelecomunicaciones talutzijolteleconferencia talutzijonemteléfono oyonib’ältercera roxterminador k’isonelterminal k’isilterminal de video ruk’isil
k’aswachib’älterminal hábil ruk’isil silonelterminal no inteligente me-
na’onelterminal virtual ruk’isil achik’terminar k’isonïktexto tz’ib’atzijtexto automático ruyonil
tz’ib’atzijtiempo ramaj, q’ij, q’ijultiempo compartido jacho’n ra-
maj
tiempo de acceso ruramaj oki-nem
tiempo de búsqueda ruramaj ka-noxïk
tiempo de caída ruramaj tzaqojtipo ruwächtipo de letra ajustable a escala
ruwäch tz’ib’ nachojmisajtira weqk’amtítulo rub’i’ lema’títulos de filas/columnas rub’i’
taq cholajtoda la palabra ronojel la tzijtodas las carpetas ronojel la pi-
sob’ältodas las propiedades ronojel
rub’aniktodo ronojeltodo el documento ronojel la wu-
jiltodos los archivos ronojel la
yakb’ältodos los bordes ronojel ruchi’todos los campos ronojel rupamtodos los diagramas ronojel la
kasetesïktodos los idiomas ronojel la
ch’ab’ältodos los indices ronojel la chol-
388
todos los niveles utilizar
wujtodos los niveles ronojel la xaktodos los programas ronojel taq
cholkema’todos los registros de datos ro-
nojel la retal tzijtoma etaliltoma instantánea pajala’ etaliltóner ya’b’ältopología ruya’l ch’ab’ältotal ronojeltotal por lotes ronojel pa molajtrabajo samajtraer k’amaxïktraer hacia delante ruk’amaxik
chuwächtraje rutzyaqb’ältraje de conejo rutziyaqb’äl
umültransacciones q’axanemtransacciones por segundo
ruq’axanem pa ch’utiramajtransferencia q’axanemtransistor jaqtz’apib’ältransmisión q’alaxanemtransmisión de arranque
ruq’axanem pa tikirib’ältransmision en serie
ruq’axanem pa tanaj
transmisor k’axaneltransmitir q’axïktransparente saqsäqtransponder k’axab’ixikiltranzado juxuntrasladar k’axanïktrasmisión k’axanemtratamiento rokisaxiktratamiento de cadena rokisaxik
weqk’amtwitter ruya’l wachib’älultra chajinuna, un junúnico junil, ruyonilunidad suriyakb’älunidad de cd rusuriyakb’äl sete-
yakb’älunidad de fuente rusuriyakb’äl
xe’elunidad destino rusuriyakb’äl
aponemunir tunïkunir documento rutunik samajuniversal kajulewups yakoq’aq’usuario okisanelutilidad okisanemutilizado rokisanutilizar okisaxïk
389
utilizar barra de desplazamiento volcado de pantalla
utilizar barra de desplazamien-to rokisaxik la siloche’
vaciado rujamikvaciado de búfer rujamik
q’ajapumvaciar jamoxïkvacío jamälvalidez retalilvalor rejqalemvariable rujalojvector juxub’älvelocidad b’inib’älvelocidad de barrido o explora-
ción rub’inib’al kanonemvelocidad de transferencia
rub’inib’al q’axanemvelocidad del reloj rub’inib’al
q’ijb’älvelocidad en baudios rub’inib’al
etalb’eyventana kajtz’ïkventana activa jaqäl kajtz’ïkventana nueva k’ak’a’ kajtz’ïkventana para grupos de trabajo
rukaqjtz’ïk richin molaj samajver tz’etïkverificación tz’etonemverificador tz’etöyverificador del ortografía
tz’etöy tz’ib’anikilversión jalwächversión guardada automática-
mente yakon pa ruyonil la jal-wäch
vertebral ruche’elvertical pa’älvida q’ij, k’aslemvideo k’aswachib’älvideo y sonido k’aswachib’äl
chuqa’ q’ajanilvincular con datos externos ru-
tunuxik rij taq tzijvínculo tunub’älviñeta retacholajvirtual achik’virtualización achik’anemvirtualizar achik’anïkvirus chiköpvisible tz’etëlvista wachajvista preliminar nab’tz’etb’älvista previa en navegador
nab’tz’etb’äl pa palaqinelvisual wachelvocabolario choltzijvocal chib’älvolcado piskonlinvolcado de pantalla piskolin ru-
390
volcar zona
wäch kematz’ib’volcar piskolinïkvolumen uchuq’a’volver tzolixïkvolver al mensaje rutzolixik pa
taqonemvoz ch’ab’äl
web k’amaya’lwindows winowxword worty chuqa’yahoo yajozip jitz’öy samajzona peraj
391
CHOLWUJ
Comunidad Lingüística Kaqchikel. Rukemik K’ak’a’ taq Tzij, CriteriosPara la Creación de Neologismos en Kaqchikel, 88 páginas.2a.edición; Guatemala 1,997.
Comunidad Lingüística Kaqchikel. Runuk’ulem pa Rub’eyalRutz’ib’axik ri Kaqchikel Ch’ab’äl, Gramática Normativa del Idio-ma Kaqchikel, 302 páginas.1a. edición; Guatemala 2,006.
García Matzar, Lolmay Pedro Oscar y OKMA. Rujotaxik Tzij PaKaqchikel, Derivación de Palabras en Kaqchikel, 102 páginas.1a.edición; Guatemala 2,007.
Comunidad Lingüística Kaqchikel. Retamab’alil Kajulew. K’ak’a’chuqa’ kolon taq tzij. Ambiente Natural, 92 páginas.1a. edición;Guatemala 1,999.
Comunidad Lingüística Kaqchikel. Choltzij Kaqchikel–Kaxlan. Dic-cionario Kaqchikel–Español, 300 páginas.1a. edición; Guatemala2,007.
393
CHOLWUJ CHOLWUJ
Enciclopedia Continental, Tomo completo para matemáticas, editorialNorma S.A.1,998, impreso en Colombia.
Comunidad Lingüística Kaqchikel. Retamab’alil Ajilanem. K’ak’a’chuqa’ kolon taq tzij. Matemáticas. Neologismos y palabras resca-tadas. Primera edición 1,999.
Ch’uticholtzij kaqchikel. Vocabulario de neologismos pedagógicos.DIGEBI Dirección General de Educación Bilingüe. Ministerio deEducación.2,004.
Ch’aqa’ chik choltaqoya’l
http://www.nlm.nih.gov/medlineplus/spanish/
http://www.wordreference.com/definicion/
http://buscon.rae.es/draeI/
http://www.diccionario-medico.com/
http://es.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Portada
http://denumeros.com
http://es.wikipedia.org
www.disfrutalasmatematicas.com
www.sectormatematicas.cl.org
www.fisica.netii.net
394
Top Related