28 jun 2013.
-
Upload
cacanski-glas -
Category
Documents
-
view
262 -
download
0
description
Transcript of 28 jun 2013.
PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ AD
BROJ 25 CENA 30 DIN.
www.caglas.rs
^A^AK, 28. JUN 2013. GODINEGODINA LXXX, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM
tel. 226-000; 346- 000
www.viza-nekretnine.co.rs
U ovom broju
PREHRAMBENO
UGOSTITEQSKE
MATURANTI
strane 24. i 25.
Odr`ana izlo`ba “opel” oldtajmera
strana 35.
Berba “crvenog zlata” u draga~evskom kraju
strana 28.
ROD MAWI,
ALI KVALITET
MALINE
NEOSPORAN
QUBAV PREMA
AUTOMOBILIMA
ISTORIJSKE
VREDNOSTI
Stanojle Cane Bogi}evi}, povrtar iz Je`evice
NEMOJ,
PA SE NE BOJ
NEMOJ,
PA SE NE BOJ
strana 17.
„KLINTONKE”
NAPADAJU!
Sve vi{e qudi tra`i lekarsku pomo} zbog ujeda insekata
strana 15.
OPREZ!
MALA ^ETA,
A PROBLEMA
MNOGOstrana 7.
Dan sa komunalnim
policajcima
2 PETAK 28. JUN 2013. GODINEMARKETING
marketing 032/342-276
Ministarstvo unu-
tra{wih poslo-
va Republike Sr-
bije, u saradwi sa Auto-
moto savezom Srbije i
Asocijacijom tehni~kih
pregleda vozila, od pone-
deqka sprovodi preven-
tivno-propagandnu akciju
poja~ane kontrole saobra-
}aja pod nazivom “IS-
PRAVNO VOZILO - BEZ-
BEDNO VOZILO”, koja }e
trajati do ve~eras, do 20
~asova. Osnovni ciq akci-
je je da se tokom turisti~ke
sezone besplatno proveri
tehni~ka ispravnost vozi-
la, kako bi se uo~ene neis-
pravnosti blagovremeno
otklonile, a time ostvari-
li povoqni preduslovi za
bezbedno odvijawe saobra-
}aja. Osim pomenutog,
znatno bi se pove}ao ste-
pen ispravnosti vozila na
na{im putevima.
Za vreme sprovo|ewa akci-
je, saobra}ajna policija }e
vr{iti poja~anu kontrolu
vozila i voza~a, posebno
na putevima i ulicama u
naseqenim mestima i voza-
~ima ukazivati na zna~aj
ispravnosti vozila u sao-
bra}aju, posebno ure|aja za
upravqawe i zaustavqawe,
ure|aja za spajawe vu~nog i
prikqu~nog vozila, pneu-
matika, svetlosno-signal-
nih ure|aja i ure|aja za po-
gon na sabijeni ili te~ni
gas, kao i po{tovawa pra-
vila saobra}aja, navodi se
u saop{tewu Policijske
uprave u ^a~ku.
Tokom sprovo|ewa akcije,
saobra}ajna policija }e
voza~e upu}ivati na lini-
ju tehni~kog pregleda radi
detaqnijeg pregleda vozi-
la i eventualnog otklawa-
wa neispravnosti na vozi-
lu, uz napomenu da je kon-
trola tehni~ke ispravno-
sti vozila besplatna i
preporuku gde mo`e da se
izvr{i. Nakon zavr{etka
akcije, saobra}ajna poli-
cija }e, poja~ano vr{iti
kontrolu tehni~ke isprav-
nosti vozila, uz dosledno
sankcionisawe prekr{aja
i iskqu~ivawe iz saobra-
}aja tehni~ki neispravnih
vozila.
PETAK 28. JUN 2013. GODINE
SAOP[TEWE POLICIJSKE UPRAVE U ^A^KU
3GRAD
IZVR[NI DIREKTOR: Svetlana Bojovi}
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi} tel: 032/377-107 032/342-276 [email protected]
REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}.
ODBOR DIREKTORA: Svetlana Bojovi}, Vladimir Jova{evi} i Negovan [uti}
PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}. [email protected]
ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije: 032/377-108 032/ 344-772 [email protected]
MARKETING: Gordana Jovanovi} i Radmila Savkovi} tel: 032/342- 276, faks: 032/344-772 [email protected] Rukopisi se ne vra}aju. [tampa: GPK „[tamparija Borba“
www.caglas.rs
„ISPRAVNO VOZILO - BEZBEDNO VOZILO”
Vi{e puta pre-
kidani, radovi
p r e d v i | e n i
projektom re-
konstrukcije
Ulice \or|a Toma{evi}a,
zapo~ete pre skoro tri go-
dine, nastavqeni su pro-
{log ~etvrtka. Radnici
u`i~kog preduze}a “Pute-
vi” su posledwu fazu rado-
va, koja bi, prema najavama
direktora JP “Gradac” Ne-
boj{e Jovanovi}a, trebalo
da bude zavr{ena do sredi-
ne avgusta, “otvorili” za-
natskim radovima, odno-
sno ure|ewem razdelnog
ostrva, trotoara i posta-
vqawem javne rasvete, na
deonici od kafane “ Dva je-
lena” do kru`nog toka na
“staroj rampi” u Qubi}u,
du`ine oko 1.000 metara.
- Ove sedmice izvo|a~ }e
anga`ovati mehanizaciju i
nastaviti asfaltirawe ko-
lovoznog traga Ulice \or-
|a Toma{evi}a, na deoni-
ci du`ine oko 350 metara.
Dugo smo ~ekali da ovaj po-
sao bude nastavqen i nada-
mo se da }e ona u punom ka-
pacitetu u saobra}aj biti
pu{tena sredinom avgusta.
Investitor i ovih radova
je Javno preduze}e “Putevi
Srbije”, a izvo|a~ radova
“Putevi” iz U`ica.
Radovi su nastvaqeni
zahvaquju}i velikim napo-
rima zaposlenih u JP
“Gradac” i zalagawima
gradske vlasti, a pre svih
gradona~elnika Vojislava
Ili}a, ka`e Jovanovi}, ne
zanemaruju}i ni zna~ajnu
ulogu lokalnih privredni-
ka, koji su, uprkos ekonom-
skoj krizi i restrikcijama
u buxetu, pomogli da budu
obezbe|ena dodatna sred-
stva za nastavak radova.
- Nadam se da }e i gra|a-
ni koji `ive pored ove sao-
bra}ajnice imati razume-
vawa i strpqewa, jer }emo
nakon zavr{etka radova
dobiti lep ulazak u Grad i
pravi bulevar sve~ano pre-
dati me{tanima na upotre-
bu sredinom avgusta. Ova-
kvu ulicu je, zaista, vrede-
lo ~ekati - smatra Jovano-
vi}.
S obzirom na to da }e
ova ulica, ukupne du`ine
oko tri kilometra, od ras-
krsnice u Kowevi}ima do
“kru`nog toka” u Qubi}u,
po zavr{etku svih radova
biti predata preduze}u
“Gradac” na upravqawe i
odr`avawe, stru~ne slu`be
ovog JP su ve} anga`ovane
na primeni novih tehnolo-
{kih re{ewa, koja bi tre-
balo da doprinesu smawe-
wu udara i buke prilikom
prelaza preko {ahti, {to
su i najve}e zamerke voza~a
i ostalih korisnika. Teh-
ni~ki sektor preduze}a je
ve} zapo~eo pregovore sa
proizvo|a~em “amortize-
ra” za {ahte, tako da nad-
le`ni o~ekuju da }e i ovaj
problem biti re{en do
sve~anog pu{tawa u sao-
bra}aj bulevara od Kowe-
vi}a do Qubi}a.
M.N.
NASTAVQENA REKONSTRUKCIJA ULICE \OR\A TOMA[EVI]A
SVE^ANO
OTVARAWE
SREDINOM
AVGUSTA
SVE^ANO
OTVARAWE
SREDINOM
AVGUSTA
4 PETAK 28. JUN 2013. GODINEPOLITIKA
Ve}inom glasova
odbornici su
doneli odluku o
osnivawu JP za
vodosnabdevawe
“Rzav”, koja je ustvari samo
uskla|ena sa Zakonom o jav-
nim preduze}ima, a od pret-
hodnog osniva~kog akta se
razlikuje po tome {to pred-
vi|a da za godinu dana mora
da bude izvr{ena procena
kapitala ovog preduze}a i
{to }e, umesto Upravnog
odbora ubudu}e glavni or-
gan biti Nadzorni odbor
od tri ~lana. ^a~ak }e, kao
najve}i osniva~ i ulaga~
imati jednog ~lana, koliko
}e dobiti i Ariqe, u kome
je sedi{te ovog JP i zapo-
sleni. Svi osniva~i bi mo-
rali da daju saglasnost na
odluku o otu|ewu imovine
vredne i mawe od 0,5 odsto,
jer je re~ o kapitalu od oko
milion dinara, upozorio je
Aleksandar Tanaskovi}
(Dveri srpske), a Mirjana
Milenkliv} (DS) da novi
Zakon o javnim preduze}i-
ma, pa samim tim i sa wim
uskla|en osniva~ki akt ove
firme, nedovoqno promo-
vi{u departizaciju, odno-
sno “ne prepoznaju” regio-
nalni JP, kakav je “Rzav”.
Zakon je doneo vladaju}i re-
`im i lokalna samouprava,
koja se prakti~no ni{ta ne
pita, ve} je dovedena pred
svr{en ~in, treba samo da
ga prepi{e, zbog ~ega }e i
ubudu}e “strana~ki vojnici
naseqavati javna preduze}a
i ustanove”, predvi|awa su
Bo{ka Obradovi}a (Dveri
srpske), koji je pozvao vla-
daju}u ve}inu da ne glasa
automatski za zakone koje
donose wihove centrale.
Logi~no je da zakone donose
oni koji pobede na izbori-
ma, objasnio je Aleksandar
Maksimovi} (SNS), podse-
tiv{i da je usvajawe osni-
va~kih akata i statuta
uslov da do 30. juna budu
raspisani konkursi za ime-
novawe direktora JP.
Direktor Qubo Lazovi}
informisao je odbornike i
o zakqu~cima Koordinaci-
onog tela, donetim na osno-
vu inicijative ~a~anskog
rukovodstva, o promeni ob-
ra~una tro{kova amortiza-
cije i na~ina formirawa
cena vode sa ovog regional-
nog sistema, koja }e ubudu}e
za ~etiri korisnika biti
jeftinija, a skupqa za po-
tro{a~e iz Gorweg Mila-
novca. Po{to je apelovao
na SG da istovetan na~in
obra~una cena usluga, na
osnovu fiksnih i varija-
bilnih tro{kova, primeni
i u ostalim javnim preduze-
}ima, Aleksandar Tanasko-
vi} (Dveri srpske) je pohva-
lio zakqu~ke Koordinaci-
onog tela, a Miladin Ri-
stanovi}, ~lan GV, podse-
tio da je zbog starog na~in
obra~una tro{kova ^a~ak
prakti~no najvi{e trpeo i
da }e zahvaquju}i predlo-
`enim izmenama biti sti-
mulisana potro{wa rzav-
ske vode. Kona~no usposta-
vqawe korektnih ekonom-
skih odnosa me|u svim ko-
risnicima je potvrda odgo-
vornog i doma}inskog po-
na{awa ovda{weg rukovod-
stva, zbog ~ega }e odborni~-
ka grupa NS - DSS pokre-
nuti inicijativu da na
istovetan na~in budu ure-
|eni i odnosi me|u osniva-
~ima JP “Regionalana sa-
nitarna deponija Duboko”,
najavio je Milan Bojovi}
(DSS).
Iako su odbornici tre-
balo da daju saglasnost na
statute javnih preduze}a
koji su ustvari samo uskla-
|eni sa Zakonom o JP, done-
tim u decembru pr{le godi-
ne, predlozi osnovnih aka-
ta firmi ~iji je osniva~
Grad, bili su tema podu`e
rasprave. Analizirani su
takore}i svi wihovi ~la-
novi, ali tokom diskusije,
konkretno o statutu JKP
“Vodovod”, iskristalisano
i nekoliko konkretnih
predloga. Radisav Racko-
vi} i Bo{ko Obradovi}
(Dveri srpske) tra`ili su
da SG donese zakqu~ak da
{to pre u gradu bude posta-
vqeno nekoliko javnih ~e-
smi, Dragan Brajovi} (DS)
je upozorio da su data pre-
velika ovla{}ewa Nadzor-
nom odboru i gradona~el-
niku koji “daje saglasnost
na pove}awe broja zaposle-
nih”, dok je Aleksdandar
Tanaskovi} ocenio kao
neozbiqno to {to jo{ nije
ura|ena procena kapitala
ni ovog JP. Gradska uprava
za urbanizam radi plan i
odre|uje lokacije, na koji-
ma }e ubrzo biti podignute
javne ~esme, odgovorio je
predsednik SG Veqko Nego-
vanovi}, nakon ~ega je Ni-
kola Novakovi} (Dveri
srpske) apelovao da lokal-
na smaouprava prvo “le~i
uzroke, a potom posledice”,
ukazav{i na vandalsko po-
na{awe mladih, koji ru{e
i uni{tavaju ove i druge
sli~ne objekte u gradu.
U svim statutima treba-
lo bi korigovati ~lanove
koji daju prevelika ovla-
{}ewa menaxmentu preduze-
}a, koji ne bi smeo da se za-
du`uje bez saglasnosti GV i
SG, upozorio je Aleksdan-
dar Tanaskovi} (Dveri srp-
ske) tokom rasprave o sta-
tutu JKP “Komunalac”, a
Bo{ko Obradovi} (Dveri
srpske) da se teorijskom
raspravom o ovim aktima
zamagquje su{tina. I ras-
prava o statutu JP “Gra-
dac” rezultirala je kon-
kretnim pitawima i pred-
lozima, te je tako Alkeksan-
dar \enadi} (Dveri srpske)
pitao za{to jo{ nije zapo-
~eto krpqewe udarnih rupa
u gradu, i zahtevao da Kur-
sulina ulica bude “vra}ena
u prvobitno stawe, jer je
posle izmene re`ima sao-
bra}aja u woj nastupio ha-
os”. I statut JKP “Mora-
vac” i predlog dopune sta-
tuta Turisti~ke organiza-
cije ^a~ka, kojim je predvi-
|ena dopuna delatnosti ove
ustanove, odnosno dato joj
pravo da odr`ava zelene po-
vr{ine u Ov~ar Bawi, bili
su tako|e “dobra osnova” za
strana~ko nadmudrivawe.
Ve}inom glasova odbor-
nici su odlu~ili da Grad
prenese Turisti~koj orga-
nizaciji na kori{}ewe pet
lokala u objektu RM 2 na
Gradskom {etali{tu i
Sportskom centru “Mla-
dost” zgradu nekada{we
“Sokolane” i, za razliku od
~lanova Gradskog ve}a, koji
su, moglo bi se re}i, bili
oprezniji, pohvalili i gla-
sali za odluku o davawu na
kori{}ewe vodovodne i ka-
nalizacione mre`e za odvo-
|ewe otpadnih voda i JKP
“Vodovod” dodelili iskqu-
i~ivo pravo izgradwe. U
iscrpnom obja{wewu di-
rektor Zoran Pantovi} je,
pored ostalog, naglasio da
je ova skup{tinska odluka
neophodna da bi se preduze-
}e prijavilo na poziv
Uprave za javne nabavke i
da ne bi bilo diskrimini-
sano na tenderima, na koji-
ma pored drugih izvo|a~a
ne mo`e da ispo{tuje roko-
ve i dobije ni jedan posao,
pod uslovom da za wega kon-
kuri{e i najni`im cenama.
ODBORNICI SG DALI SAGLASNOST NA STATUTE JAVNIH KOMUNAL
Iako je zbog predloga odbornika Predra-
ga Ostoji}a (Dveri srpske) da odbornici
dobiju informaciju o posledwim de{ava-
wima u Ustanovi za dnevni boravak dece
i odraslih sa posebnim potrebama “Zra-
~ak” i Aleksandra \enadi}a (Dveri srp-
ske) da javnost sa skup{tinske govornice
~uje {ta se de{ava na barikadama na Ko-
sovu i Metohiji, koje su nedavno posetili
pripadnici ovog pokreta, zapretilo da,
kako su primetili Milan Bojovi} iz DSS -
a i Mirjana Milenkovi} (DS) sednica
“krene pogre{nim smerom”, posledwe
skup{tinsko zasedawa okon~ano je pro-
{log petka, u “razumnom” roku i bez pre-
kida i produ`etaka. Posle “poja{wewa”
{efa odborni~ke grupe Bo{ka Obradovi-
}a da je javnost uznemirena zbog doga|aja
u “Zra~ku”, da sumwa da }e i u ovoj usta-
novi radnici biti zaposleni po principu
strana~kog namirivawa i popuwavawa
partijskih kvota, i primedbe da ^a~ak ko-
ji je, ina~e, bratimqen sa op{tinom Lepo-
savi}, ne poma`e Srbima na KIM, odlu~e-
no je da ove teme u dnevni red budu uvr-
{}ene u formi odborni~kih pitawa.
VELIKE PRIVILEG
I RIZIK I ODGOV
PETAK 28. JUN 2013. GODINE 5POLITIKA
On je jo{ podsetio da je u
ovogodi{wem buxetu za iz-
gradwu vodovodne i kana-
lizacione mre`e predvi|e-
no oko 150 miliona dinara
i da bi “Vodovodu” trebalo
da u oblasti izvo|ewa zara-
di samo 20 odsto od te sume,
da bi poslovalo bez gubita-
ka i dotacija Grada, {to je
uostalom i programom za
2013. godinu predvi|eno.
Ovakva odluka mo`e biti
ma~ sa dve o{trice i omo-
gu}iti ovom JP da postane
monopolista, upozorio je
dr Milan Roganovi} (Dve-
ri srpske), a Lazar ^iki-
riz (NS) je, po{to se zalo-
`io da deo posla na izgrad-
wi sistema u Kuki}ima do-
bije “na{e preduze}e”, suge-
risao da procedura bude
skra}ena, jer 400 doma}in-
stava dugo ~eka vodu sa ovog
izvori{ta. I Stojan Mar-
kovi} (LDP) je insistirao
da JP garantuje da ovo is-
kqu~ivo pravo izgradwe
ne}e preneti na podizvo|a-
~e, a Aleksandar \enadi}
(Dveri srspske) je tra`io
obe}awe direktora da }e
biti re{en problem kana-
lizacije u Loznici.
Dobijawe monopoli-
sti~kog polo`aja ne}e po-
boq{ati kvalitet rada,
zbog ~ega se i ovo i ostala
JP moraju transformisati
u efikasne ekonomske celi-
ne, a ne ovakvim parcijal-
nim merama da se re{ava
wihov trenutni polo`aj,
savet je Aleksandra Tana-
skovi}a (Dveri srpske). Is-
kqu~ivo pravo izgradwe u
sada{wim ekonomskim
okolnostima je velika pri-
vilegija za “Vodovod”, sma-
tra Dragan Brajovi} (DS),
{to ne osporava direktor
Pantovi}, ali istovremeno
tvrdi da te pogodnosti nose
i veliki rizik i odgovor-
nost. Odgovaraju}i na pi-
tawa odbornika, naglasio
je da }e kona~nu re~ o ovom
predlogu dati Vlada Srbi-
je, da “Vodovod” ne}e biti
monopolista ako dobije po-
sao koji “nosi” 20 odsto bu-
xetskih para za ove namene
i da, ukoliko bude anga`o-
van u Kuki}ima, mora, kao
i mnogo ve}e i kadrovski i
materijalno opremqenije
firme, uposliti i podizvo-
|a~e. Podsetio je da je fir-
ma 19 godina iskazivala gu-
bitke u poslovawu i da }e
oni biti neminovni i u
2013, ukoliko van osnovnih
usluga ne bude ostvaren
prihod od oko 50 miliona
dinara, ili minus u toj
oblasti nadokna|en novim
pove}awem cena. M.N.
^lanovi Gradskog ve-
}a su na pro{lone-
deqnoj sednici jed-
noglasno prihvatili pred-
log gradona~elnika Voji-
slava Ili}a i doneli re{e-
we o raspore|ivawu Milo-
rada Rubakovi}a, diplomi-
ranog ekonomiste, zaposle-
nog u Gradskoj upravi za
finansije, na radno mesto
na~elnika Slu`be za buxet-
sku inspekciju Grada. Ruba-
kovi} radi u lokalnoj sa-
moupravi od 1. juna 1998.
godine, od kada je obavqao
poslove na~elnika Odeqe-
wa za finansije, na~elnika
Op{tinske uprave za fi-
nansije, privredu i dru-
{tvene delatnosti i na~el-
nika Gradske uprave za fi-
nansije. Od 1. marta 2009.
godine bio je na radnom me-
stu buxetskog kontrolora.
Buxetska inspekcija ko-
jom }e rukovoditi Rubako-
vi} ima}e izuzetan zna~aj,
jer }e kontrolisati rad
svih javnih preduze}a i
ustanova i to ne samo kori-
{}ewe buxetskih sredstava,
ve} kompletno finansijsko
stawe u wima, objasnio je
gradona~elnik Ili}: “Ovo
je veliki pomak u pore|ewu
sa ranijim stawem u obla-
sti finansija i verujem da
}e biti uveden red u tro{e-
we sredstava buxetskih ko-
risnika i prihoda koje oni
sami ostvaruju.”
Posle buxetske inspek-
cije bi}e, tako|e na osnovu
odluke gradona~elnika i
objavqenog oglasa, osnova-
na i Slu`ba za internu re-
viziju, i postavqen wen na-
~elnik, o kojima ne}e odlu-
~ivati ni Gradsko ve}e, ni-
ti gradona~elnik, ve}
Skup{tina grada, najavio
je na~elnik Gradske uprave
za finansije Zoran Todosi-
jevi}: “Nakon osnivawa bu-
xetske inspekcije, bi}e uga-
{ena buxetska kontrola ko-
ja je ni`eg ranga od novoo-
snovane slu`be. Zakon je
inspekciji dao mnogo ve}a
ovla{}ewa u oblasti kon-
trole buxetskih korisnika,
odnosno tro{ewa ne samo
sredstava koja im se preno-
se iz gradske kase, ve} i iz
wihovih izvora finansi-
rawa,” objasnio je Todosi-
jevi} ulogu nove gradske
slu`be na ~ije ~elo je ime-
novan Milorad Rubakovi}.
M.N.
Osnovni razlog za dono{ewe Za-
kona o izmenama i dopunama Za-
kona o porezima na imovinu je
integrisawe naknade za kori{}ewe
gra|evinskog zemqi{ta, kao osnovnog
prihoda JP “Gradac”, koje }e korisni-
ci pla}ati do 31. decembra ove godine,
u porez na imovinu. U ovoj godini pla-
nirano je, ina~e, da od we bude ostvaren
prihod od 145 miliona dinara, podse}a
Todosijevi}:
- Na osnovu izmena ovog zakona, ta
naknada }e prestati da se pla}a, ali }e
se pove}ati pla}awe poreza na imovi-
nu. Samim tim poreskim obveznicima
}e unapred biti poznat na~in utvr|i-
vawa i iznos poreskih tro{kova, roko-
vi za utvr|ivawe svih elemenata i mak-
simalna stopa poreza na imovinu, koju
jedinica lokalne samouprave mo`e
utvrditi na svojoj teritoriji. Na taj
na~in bi}e elimisana neizvesnost, ka-
da je re~ o visini obaveza i diskrimi-
nacija me|u obveznicima koja je posto-
jala prilikom odre|ivawa visine na-
knade za kori{}ewe gra|evinskog ze-
mqi{ta.
Lokalna poreska administracija u
narednom periodu treba da precizno
sagleda visinu stope poreza na imovi-
nu, da poreski obveznici ne bi dodatno
bili oporezivani, donese odluku o vi-
sini stope amortizacije, a Skup{tina
grada da usvoji akta na osnovu kojih }e
biti odre|ene sve i najopremqenije zo-
ne na podru~ju Grada. Osim toga, GU za
lokalnu poresku administraciju je
obavezna da do 30. novembra utvrdi i
prose~ne cene nepokertnosti u odre|e-
nim zonama. O~ekujem da, kada sagleda-
mo sve ove parametre, “na|emo meru” za
pravi~nije oporezivawe, a samim tim i
za realno planirawe buxeta za 2014. go-
dinu, veruje Todosijevi}.
Posle izmena Zakona o finansirawu
lokalne samouprave pro{le godine, na-
pravqena je takva projekcija buxeta u
2013. godini, u kome porez na zarade ~i-
ni prihod od 1.431.083.388 dinara, po-
setio je na~elnik GU za finansije i na-
glasio da je do sada po ovom osnovu
ostvaren priliv od oko 600 miliona
dinara. Ali, s obzirom na to da je sto-
pa sa 12 smawena na 10 odsto i neopore-
zivi iznos sa 8.776 pove}an na 11.000
dinara mese~no, sigurno }e uslediti
smawewe na godi{wem nivou od oko
250 miliona dinara, ili za sedam mese-
ci 160 miliona dinara, predvi|awa su
prvog gradskog finansijera:
- U posledwem kvartalu dosta je bi-
lo aktivnosti na animirawu pojedi-
nih kompanija i preduze}a koji u pro-
teklom periodu nisu pla}ali porez na
zarade, poput, na primer, “Slobode”.
Posledwih meseci ona izmiruje ove
obaveze, dok raniji dug od oko milijar-
du dinara “miruje”. Evidentno je da }e
po tom osnovu kompanija do kraja ove
godine platiti oko 50 miliona dinara.
Osim toga, bilo je novog zapo{qavawa
u “^ipsari”, o~ekuje se prijem radnika
i u “Slovasu” i da na{e akcije novog i
samozapo{qavawa tako|e doprinesu
pove}awu prihoda od poreza na zarade.
U tom slu~aju ovaj “minus” trebalo bi
da bude smawen za skoro 100 miliona
dinara - optimisti~ki prognozira To-
dosijevi}.
Izmene i dopune ova dva kqu~na za-
kona na snazi su dvadesetak dana i za
ovo relativno kratko vreme nije se ose-
tilo osetno smawewe priliva u gradsku
kasu, napomiwe na~elnik i najavquje
da }e prvi presek biti ura|en zakqu~no
sa 30. junom i na osnovu dobijenih para-
metara ve} 15. jula zapo~eta izrada pr-
vog rebalansa gradskog buxeta za 2013.
godinu. M.N.
KAKO ]E SE IZMENE I DOPUNE ZAKONA O POREZIMA
NA IMOVINU I ZAKONA O POREZU NA DOHODAK GRA\ANA
ODRAZITI NA PUWEWE LOKALNOG BUXETA
GRADSKO VE]E IZABRALO MILORADA RUBAKOVI]A
ZA NA^ELNIKA SLU@BE ZA BUXETSKU INSPEKCIJU GRADA
Narodna skup{tina Sr-
bije usvojila je na sedni-
ci od 29. maja izmene i
dopune {est zakona, od
kojih }e, zbog primene
dva (Zakona o izmenama
i dopunama Zakona o po-
rezima na imovinu i Za-
kona o izmenama i dopu-
nama Zakona o porezu na
dohodak gra|ana) znatno
biti smawen priliv u
lokalne buxete. Konkret-
no, ~a~anska gradska ka-
sa }e na godi{wem nivou
biti “lak{a” za oko 250,
ili do kraja 2013. za 160
miliona dinara. Zoran
Todosijevi}, na~elnik
Gradske uprave za fi-
nansije, informisao je o
tome odbornike na po-
sledwem zasedawu lo-
kalnog parlamenta.
VE]A KONTROLA
BUXETSKIH
KORISNIKA
NIH PREDUZE]A
DO KRAJA GODINE
„MINUS” 160
MILIONA DINARA
IJE, ALI
ORNOST
6 PETAK 28. JUN 2013. GODINEDRU[TVO
FOTO GLAS
Devedestogodi{wa Slavomirka [ta-
vqanin gotovo svakodnevno pro{eta iz na-
seqa Ko{utwak do gradske pla`e, pored
brane na Moravi. Usput, sakupqa i prazne
limenke koje wen unuk kasnije odnese da
proda. Zatekli smo je u „odmoru“, na klupi-
ci pored atletske staze. Baka Slavomirka
ka`e da joj ne smetaju ni velike vru}ine i
da je noge jo{ dobro dr`e. „Uzmem za te pa-
re malo kafe i {e}era, tek da malo pripo-
mognem }erku i zeta. Jo{ sam radna i razum-
na, a ne mogu da sedim kod ku}e besposlena“,
govori nam, dok joj sa lica ne silazi osmeh.
Do~ekala je i ~ukununuka, a po{to je i u de-
setoj deceniji jo{ dobro slu`e o~i, kad za-
vr{i „posao“ sakupqawa limenki, ima vre-
mena i da ne{to isplete. Na vedrini dok
razgovoramo mogu joj pozavideti i trostru-
ko mla|i. Svaka ~ast i po`ivela jo{ mnogo
godina! V. T.
RAD I OSMEH I U DEVEDESETOJ
Bez obzira na sve slabosti i
krizu koju u posledwe vreme
do`ivqava, Demokratska
stranka je ostala velika partija,
{to su, kada je re~ o lokalu, pokaza-
li i izbori za novi Gradski odbor,
odr`ani 1. juna. Na glasawe za pred-
sednika, potpredsednike i stalni sa-
stav GO, koje je proteklo u korektnoj
i demokratskoj atmosferi, iza{lo je
vi{e od 700 ~lanova, koji su se opre-
deqivali izme|u dva kandidata za
predsednika GO i dve liste za wegov
stalni sastav. “Re~ je o dve ideje i
dva vi|ewa o tome kako bi ubudu}e
trebalo da izgleda DS, koji su, {to
nije slu~aj u drugim strankama, su~e-
qeni u krajwe korektnoj demokrat-
skoj atmosferi”, ocenio je novoiza-
brani predsednik GO Dragan Brajo-
vi}, profesor Visoke {kole poslov-
no tehni~kih studija, u sredu, na pr-
voj konferenciji za novinare odr`a-
noj posle strana~kih izbora. Osim
25 ~lanova stalnog sastava GO, demo-
krate su izabrale i Dragana Andri-
}a za zamenika predsednika Gradskog
odbora i dva potpredsednika - dr Zo-
rana Romandi}a i Tawu Mihajlo.
Funkcija predsednika Izvr{nog od-
bora i portparola poverena je Iva-
nu Star~evi}u, a predsednika Poli-
ti~kog saveta dr Slobodanu \uki}u.
- Najve}i kvalitet DS su qudi,
~lanovi stranke i stalni sastav GO,
me|u kojima su advokati, uspe{ni
privrednici i poqoprivrednici,
univerzitetski profesori, studente,
koji su garant da }e DS nastaviti da
se aktivno {iri u ovom gradu i da }e
se boriti za wegovu boqu budu}nost.
Na{ ciq je da DS u|e u vlast u ^a~-
ku, ne da bi se di~ila time, ve} da ak-
tivnim u~e{}em poku{amo da uti~e-
mo na kreirawe stvarnosti i budu}-
nosti grada. Pokazalo se da od 2007.
godine, kada je iza{la iz vlasti, ne-
ma boqitka. Sve stranke su se oku-
{ale da vode grad i, iako su verovat-
no imale i dobre namere, rezultati
su izostali - smatra Brajovi}.
Budu}i rad DS u ^a~ku, karakte-
risa}e, pored ostalog, spremnost da
budu “otvorena i neka bolna pita-
wa” i analizirani rezultati parti-
je u proteklom periodu, a sve u ciqu
da se izvuku odgovaraju}e pouke i is-
prave gre{ke iz pro{losti, najavio
je prvi ~a~anski demokrata i me|u
prioritetne zadatke svrstao i otva-
rawe stranke za nove ~lanove, prven-
stveno mlade qude, koje }e rukovod-
stvo nastojati da privu~e novim ak-
tivnostima i sadr`ajima. Demokrat-
ska stranka }e istrajati i na reali-
zovawu ideje o otvarawu univerzite-
ta u ^a~ku, kao jednog od preduslova
da mladi qudi ostaju, a ne da odlaze
iz ovog grada. Da bi se stranka {to
vi{e “otvorila” i za ~lanstvo i za
gra|ane, predsednik, zamenik i pot-
predsednici }e svakog ponedeqka, od
18 do 20 ~asova, de`urati u strana~-
kim prostorijama i sa wima razme-
wivati korisne ideje, predloge i re-
{ewa.
Kao {ef odborni~ke grupe u SG,
zamenik predsednika GO profesor
Dragan Andri} je podsetio da je na
inicijativu demokrata u lokalnoj
Skup{tini formiran anketni od-
bor, zadu`en da ispita stawe u Turi-
sti~koj organizaciji ^a~ka i da su
oni predlo`ili SG da usvoji zakqu-
~ak, prosle|en Ministarstvu pro-
svete i predsedniku Republi~ke vla-
de: “Predlo`ili smo na~in kako da
bude re{en problem tehnolo{kih
vi{kova u prosveti, jer je znatno
smawen broj u~enika koji su zavr{i-
li osmi razred. Konkretno, u ^a~ku
je mawe 253 budu}ih sredwo{kolaca,
{to }e stvoriti velike probleme ov-
da{wim sredwim {kolama, posebno
tehni~ke struke. Zbog toga su se di-
rektori sredwih {kola dogovorili
da solidarno smawe broj odeqewa.
Ovaj problem na nivou Srbije mo`e
biti re{en tako {to bi Ministar-
stvo prosvete prihvatilo na{ zahtev
da maksimalan broj u~enika u odeqe-
wu bude 25, {to su ova Vlada i mini-
starstvo u strategiji obrazovawa i
planirali.” Andri} je prokomenta-
risao i aferu “mala matura”, oce-
niv{i da je re~ o velikim propusti-
ma odgovornih, koji za posledicu
treba da imaju ostavku ministra
prosvete i utvr|ivawe odogvornosti
direktora “Slu`benog glasnika”.
Kandidaturu profesora Brajovi-
}a za predsednika lokalnih demokra-
ta podr`ao je veliki broj mladih
qudi, koje je “ponela” zajedni~ka
energija, ideja i vizija da stawe u
Gradu, koji je postao palanka u Jugo-
isto~noj Srbiji, mora da se prome-
ni, rekao je Ivan Star~evi}: “Demo-
kratska stranka ima kapacitete i je-
dini je resurs koji mo`e da se supro-
stavi strankama koje su doprinele
ekonomskom slomu ovog grada. Tru-
di}emo se da u narednom periodu taj
resurs ne bude mrtav kapital, ve} da
sposobni i obrazovani qudi sa nama
preuzmu odgovornost i aktivnije se
ukqu~e u rad partije. Zbog toga }emo
najpre pa`wu posvetiti radu sa
~lanstvom, ~ega u prethodnom perio-
du nije bilo, i u komunikaciji sa bi-
ra~ima definisati prioritete. @e-
limo da napravimo konkurentnu i
kvalitetnu organizaciju, koja ima
kapacitet da preuzme odgovornost za
vo|ewe ovog grada.”
M. N.
Uorganizaciji “Pokreta srpske omladine” u ^a~ku je
20. i 21. i u Ivawici 22. juna, pod motom “Uz fitnes
i poetski stih se borimo za wih - porodica Gojkovi} je
deo nas”, odr`ana humanitarna akcija, ~iji je ciq bio
prikupqawe materijalne pomo}i za deseto~lanu porodi-
cu Mirka Gojkovi}a iz ivawi~kog sela Brusnik na Goli-
ji, koja `ivi u izuzetno te{kim uslovima. Da podsetimo:
Gojkovi} je u `i`u javnosti dospeo pro{log meseca, na-
kon {to je otpu{ten iz ~a~anske Bolnice, u kojoj mu je
amputirana noga. Zbog nesporazuma, ili propusta nadle-
`nih u ovda{wem i ivawi~kom zdravstevnom centru, sa-
nitetskim vozilom nije dovezen do ku}e, ve} je ostavqen
na udaqenosti od desetak kilometara od svog sela, koje je
morao da prevali autobusom.
U akciji “Srpske omladine” za tri dana prikupqeno
je ne{to vi{e od 45.000 dinara i ta sredstva predstavni-
ci Pokreta su uru~ili porodici Gojkovi}, kojoj je svaki
vid pomo}i dragocen. Aleksandar Bo`ovi} i ovim putem
zahvaquje “svim dobrim qudima koji su pomogli da ova
akcija protekne izvanredno” i da humanost jo{ jednom
pobedi:
- Uz odli~nu zabavu i dru`ewe, na ovoj trodnevnoj ma-
nifestaciji nastupili su brojni mladi umetnici i stva-
raoci, a svi ostali u~esnici su, uprkos visokim spoq-
nim temperaturama i provokacijama pojedinaca, stoji~-
ki sve izdr`ali. Pevali su, igrali i ve`bali, propagi-
raju}i mir, slogu, humanost i veru u mladost, sport i
zdrave stilove `ivota, koji su osnovni pokreta~i orga-
nizacije “Pokret srpske omladine”.
Ovom pokretu se, ka`e Bo`ovi}, svakodnevno prikqu-
~uju sposobni, {kolovani, a pre svega humani i po{teni
mladi qudi koji se, u skladu sa sloganom ove neformal-
ne organizacije “Pri~ajmo delima”, zaista pokazuju i na
delu dokazuju. “Zbog svega toga, verujemo da }e se u nared-
nom periodu oglasiti i predstavnici Grada i obezbedi-
ti sredstva za registraciju ovog pokreta i kancelariju za
na{ rad. U woj bismo primali socijalno ugro`ene gra|a-
ne i mlade qude i odre|ivali priorite i one kojima je
pomo} najpotrebnija”, ka`e Aleksandar Bo`ovi}. M. N.
NOVOIZABRANO RUKOVODSTVO GRADSKOG ODBORA DS ODR@ALO PRVU KZN
NAJVE]I KVALITET
DEMOKRATSKE STRANKE SU QUDI
„POKRET SRPSKE OMLADINE“
PRIKUPIO POMO] ZA PORODICU
MIRKA GOJKOVI]A SA GOLIJE
POBEDILA
JE HUMANOST
PETAK 28. JUN 2013. GODINE
DAN SA KOMUNALNIM POLICAJCIMA
7TEMA
Kad su se pre dve
godine pojavili
na ulicama, ^a-
~ani su mislili
da }e grad ubrzo zablista-
ti, da }e biti bez prqavih
i zakrpqenih ulica, rasu-
tih kontejnera i polomqe-
nih klupa, bez i{aranih
zidova i ru`nih grafita,
da }e trotoari i zelenilo
biti najzad bez parkiranih
automobila, da }e kona~no
„oti}i u istoriju“ nebroje-
ne divqe deponije koje ru-
`e i najlep{a mesta - reke,
obale, {ume... Mada mnogi
ka`u da je dobro {to ih
imamo, zameraju da je na-
predak spor i da se ne vide
ba{ mnogo rezultati. Ko-
munalni policajci opet
ka`u da ~ine sve {to je u
wihovoj mo}i, ali da ih je
malo, da su problemi broj-
ni, kao i poslovi koje rade,
da je potrebno vreme i ve-
lika pomo} samih ^a~ana.
Proveli smo dan sa wima u
poku{aju da saznamo {ta
sve i kako rade.
Ne re{avaju kom-
{ijske probleme
Pored telefona i u kan-
celariji de`ura Mirko
Vu}i}evi}, ostali su u pa-
troli ili na zadacima po
pozivima gra|ana. Dvoje
^a~ana do{li su da se po-
`ale na probleme sa kom-
{ijskim drve}em, koje im
smeta. Na pitawe da li to
ugro`ava bezbednost gra-
|ana, podzemne i nadzemne
instalacije, odmahuju gla-
vom. De`urni im obja{wa-
va da nijedna inspekcija
takve probleme ne mo`e da
re{i i da im ostaje da se
obrate sudu.
- Mnogo je onih koji
do|u kod nas da re{e kom-
{ijske i rodbinske pro-
bleme. Pripadamo organu
za inspekcijski nadzor.
Imamo iste poslove kao
druge inspekcije, ali pri-
stup je druga~iji. Ako ne-
koga zateknemo u prekr{a-
ju opomiwemo ga ili odre-
|ujemo mandatnu kaznu, ko-
ja se u roku od osam dana
mora uplatiti na ra~un bu-
xeta grada. Ukoliko se to
ne ispo{tuje, predajemo
prijavu prekr{ajnom sudu -
obja{wava Miqan Radosa-
vqevi}, na~elnik Komu-
nalne policije.
Delokrug rada im je {i-
rok: oni su tu kad do|e do
izlivawa otpadnih voda,
vanpija~ne prodaje, baca-
wa sme}a gde mu mesto nije,
bespravnog zauze}a javnih
povr{ina, kad se ~uje pre-
glasna muzika, do uklawa-
wa „divqih“ taksista i
asistencija policiji, va-
trogascima, hitnoj pomo-
}i, Centru za socijalni
rad... Tu su i kad javna i
druga preduze}a treba upo-
zoriti da javnu povr{inu
posle radova vrate u prvo-
bino stawe. Ili da ih ka-
zne, ako to ne urade. Gra|a-
ni naj~e{}e prijavquju
probleme telefonom (broj
342-022), ali i dolaze, a tek
mali broj prijave predaje
na pisarnici u gradskoj
upravi.
- Ima nas 21, a prema
zakonu na 2.000 stanovnika
treba da bude po jedan po-
licajac. Radimo u dve sme-
ne, po tri patrole sa autom
i po jedna „pe{a~ka“ koja
radi reon centar. Viken-
dom imamo de`urstva...
Svaka prijava se evidenti-
ra, kao i {ta se uradilo
povodom toga - ka`e na~el-
nik i pokazuje na police
prepune registara.
„Nedostaje nam
kultura“
Komunalni policajci
ka`u da je saradwa sa dru-
gim inspekcijama, dr`av-
nim i gradskim slu`bama
veoma dobra, ali da naila-
ze na otpor gra|ana.
- Zovu nas zbog svega i
sva~ega, mi im do|emo ko
posledwa nada. Veliki
broj qudi nas uop{te ne
ceni, vre|aju nas, prete.
Ve}ina ne shvata ko smo i
{ta radimo. Uz to jo{ ne-
mamo kulturu zajedni~kog
`ivota. Sme}e se baca sa
prozora, iz automobila,
mnogi parkiraju kola na
zelenim povr{inama... Ka-
zne moraju biti stro`ije.
Grafite sa sprejom uglav-
nom pi{u deca od 10-11 go-
dina, a kante i mobilijar
uni{tavaju maloletnici i
to naj~e{}e posle 22 ~asa,
kada mi ne radimo. Osim
ku}nog vaspitawa, decu
treba u~iti od malih nogu
i svakodnevno im davati
primere - ka`u policajci
i kao lo{ primer navode
direktora jedne gradske
osnove {kole, u kojoj je
proletos bila akcija saku-
pqawa starog papira.
- Deca su razvukla pa-
pir po okolini, a kada je
jedan gra|anin to prijavio
direktoru, ovaj ga je izgr-
dio i pitao ko je on da bri-
ne o tome. Na na{u inter-
venciju deca su kasnije po-
kupila papir, ali ovo go-
vori o tome kakav je na{
odnos prema onima koji su
„savesni“ - pri~aju poli-
cajci, koji se sla`u sa pri-
medbom da je kontejnera i
kanti za otpatke po gradu
veoma malo, ali ka`u da to
zavisi od „Komunalca“ i
od wihovih finansija.
O~istili Bawicu i
uklonili divqu
pijacu u Qubi}u
U svoje uspehe komunal-
na policija ubraja {to se
na Qubi} keju ve} du`e
vreme ne mogu videti tr-
govci kako na ulici, tik uz
kontejnere, prodaju sir i
kajmak i druge poqopri-
vredne proizvode. Ka`u da
je ve}ina wih u{la „u le-
galne tokove“ i svoje pro-
izvode sada prodaju po
okolnim prodavnicama. Sa
nekim od vlasnika auto-ot-
pada dogovoreno je da ne
pale gume, ve} da ih odla`u
u velike kontejnere. Tako-
|e, neke od divqih deponi-
ja su „arhivirane“. Kao je-
dan od primera navode nam
Bawicu, odakle su me{ta-
ni zvali zbog deponije na
putu prema manastiru Stje-
nik.
- Mnogi prijave prekr-
{aje drugih, ali ne}e da
nam daju podatke. Ne}e da
se me|usobno zameraju, ve}
nam ka`u: „na|ite ko je“. U
Lupwa~u koja se svake godi-
ne ~isti, do{ao je neko i
izru~io prikolicu {uta.
Prijavili su nam, ali bez
ijednog podatka. Mi ne mo-
`emo na svakom mestu da de-
`uramo 24 sata, jer je teri-
torija ^a~ka velika. Kada
nekog uhvatimo na delu, na-
redimo mu da sve {to je na
deponiji mora da odnese i
baci u kontejner ili da an-
ga`uje „Komunalac“ i to
plati. Dokazi na sudu su
nam i uplatnice, ra~uni,
dokumenta koja na|emo na
deponiji. Imali smo slu~aj
~oveka koji je pro{ao po-
red kontejnera i punu trak-
torsku prikolicu odvezao
do obale reke. Pored kazne
od 3.000 dinara, morao je da
se vrati i baci sme}e u kon-
tejner. Pored deponije u
Bawici de`urali smo dok
nismo na{li „krivca“.
Morao je da pokupi i otera
sve {to se na{lo na woj, pa
je napunio 20 prikolica
sme}a. Sada je to mesto ~i-
sto – pokazuju nam fotogra-
fije policajci.
Uspe{an radni
dan
U me|uvremenu gra|ani
su prijavili i izlivawe
kanalizacije po ulici u
Qubi}u. ^ak je i saobra-
}aj zaustavqen zbog toga.
Posle obave{tavawa „Vo-
dovoda“ jedna patrola od-
lazi na teren.
Jedan ^a~anin usplahi-
reno dolazi da prijavi ka-
ko kom{ije imaju nekoli-
ko pasa koji neprestano
laju i nikome ne daju da za-
spi. Ka`e da to traje neko-
liko meseci. Odlazimo sa
patrolom na teren. Pored
ograde je vezan jedan „zlat-
ni retriver“. U dvori{te
nas propu{ta bez lave`a.
Policajci upozoravaju
vlasnicu da na ogradu sta-
vi odgovaraju}u tablu i da
psa premesti dubqe u dvo-
ri{te.
- Mnogi „nafiluju“
pri~u da bismo do{li. A
kad stignemo zateknemo
ovako nekog dobro}udnog
psa – ka`u policjaci Mi-
roslav Joji} i Aleksandar
Avi}, sa kojima posle ne-
koliko sati ponovo odla-
zimo u Qubi} da proveri-
mo da li je i kako posao
zavr{en. Nalazimo da su
radnici „Vodovoda“ ot-
klonili kvar i da je ulica
ve} suva.
V. T.
Zoran Milivojevi}
- Ima smisla {to po-
stoje. Vidi se blagi efekat
wihovog rada, ali mo`e da
bude jo{ boqe. Nosim pa-
pir u xepu sve do ku}e, tako
da treba da uti~u da se po-
stavi vi{e kanti za otpat-
ke, kao i klupa za sedewe.
Aleksandar Simovi}
- Ne vi|am ih ba{ mno-
go, ali grad nam je malo ~i-
stiji nego pre dve godine.
Mo`e da bude mnogo boqe.
Veliki su problem ove rupe
po ulicama, lo{e asfalti-
rani putevi...
Zorica @ivani}
- Ne rade ba{ neki ve-
liki posao. Po gradu se ose-
}a smrad i po tome se vidi
koliko rade. Grad se ~isti
tek kad se ba{ mora.
Mirjana Radisavqevi}
- Od ocena od jedan do
deset dala bih im trojku.
Ne{to rade, ali ima mnogo
propusta. Malo je kanti za
otpatke i retko se prazne,
|ubre je na sve strane, a sam
grad nije mnogo ~istiji.
Uglavnom ih vidim kad pi-
{u nekome prijave za parki-
rawe na javnoj povr{ini,
zna~i kad treba da napi{u
kaznu.
ANKETA ANKETA ANKETA
Od septembra do kraja 2011. godine komunalni
policajci izdali su 207 usmenih nare|ewa, 440 oso-
ba je upozoreno na prekr{aj, uru~eno je 126 mandat-
nih kazni.
Pro{le 2012. godine bilo je 2.079 usmenih nare-
|ewa, oko 1.000 upozorewa, izre~eno je 430 mandat-
nih kazni, od ~ega se u kasu grada slilo oko 1,1 mi-
lion dinara.
U prvih sedam meseci ove godine bilo je vi{e od
hiqadu usmenih nare|ewa i upozorewa, a 251 lice je
nov~ano ka`weno.
MILION DINARA OD KAZNI
Mnogo je i la`nih, ali i ~udnih prijava.
- Pro{le nedeqe imali smo poziv od jednog ^a-
~anina, koji se `alio na svoje kom{ije iz zgrade.
Ovi qudi su se, poput sve ve}eg broja ^a~ana, udru-
`ili da urede svoje dvori{te, poprave i postave qu-
qa{ke i druge igra~ke za decu. Ali kom{iji je to za-
smetalo, rekao je da oni to ne mogu da rade, jer nema
nikakve odluke skup{tine stanara – pri~aju nam po-
licajci.
Bizaran je i slu~aj ~oveka koji se `alio na kom-
{ije iz zgrade „koji se kupaju u 2 sata no}u“, kao i
onaj koji je prijavio kom{inicu „koja vodi qubav 24
sata“.
„NE MOGU DA SPAVAM,
KOM[IJE SE TU[IRAJU NO]U“
MALA ^ETA, A PROBLEMA MNOGO
8 PETAK 28. JUN 2013. GODINEDRU[TVO
U~enici nekada{we Osnovne {kole
“Milica Vu~eti}”, a dana{we
“Sveti |akon Avakum” u Trnavi
nedavno su proslavili jubilej vredan pa-
`we - 50 godina od zavr{etka {kole. Po-
sle pola veka od male mature, da bi se
prisetili najlep{eg doba i o`iveli
{kolske uspomene, na proslavu je do{lo
wih dvadesetak iz Viqu{e, Trnave i ^a~-
ka, a ranije su stizali i iz Beograda, Pan-
~eva, Nove Varo{i, U`ica, ka`e jedan od
organizatora skupa Velimir Veqo Ma-
rinkovi}.
Mo`e se re}i da su proslave matura
sli~ne jedna drugoj. Samo su, naravno, se-
}awa druga~ija. Protokol je poznat, na-
kon prozivke u {kolskim klupama, stari
drugovi se okupqaju u nekom od restora-
na. Me|utim, ova generacija je zanimqiva
ba{ zbog toga {to je odlu~ila da prosla-
vu organizuje u trnavskoj {koli.
- Osnovnu {kolu smo zavr{ili 1963.
godine. U~iteqica nam je bila Olga Bra-
{wevi}, a rezredni stare{ina Teodor
Todosijevi}. Na{a generacija je iznedri-
la uspe{ne qude, me|u kojima su biv{i
direktor “Autoprevoza” Andrija Stani}
i nastavnica O[ “Vuk Karaxi}” Milena
]ubovi}, koja je na`alost poginula.
Upravo je od Milene, pokojnog Milo{a
Radovanovi}a, Prvoslava Pavlovi}a i od
mene potekla ideja za evocirawe uspome-
na iz osnovne {kole. Prvi put smo se oku-
pili za proslavu 20 godina od male matu-
re. U po~etku smo na{a dru`ewa organi-
zovali na pet godina, a potom smo se dogo-
vorili da se vi|amo svake godine - pri~a
Marinkovi}.
Osnovna {kola “Sveti |akon Avakum”
je po~etak novog veka do~ekala u savreme-
nim uslovima. Stvarawe boqih uslova za
rad nastavqeno je i posle dogradwe {kol-
ske zgrade, adaptacijom sale Doma MZ
“Trnava” u fiskulturnu salu sa neophod-
nim sportskim rekvizitima, ure|ewem
sportskih terena, izgradwom rukometnog
igrali{ta...
- Na{a {kola je uvek bila lepa, bez ob-
zira na to kako je izgledala. Ali sada-
{wem izgledu, spoju starog i novog, veli-
ki doprinos je dao direktor {kole Milo-
je Vujovi}. Kao predsednik Mesne zajed-
nice odli~no sara|ujem sa direktorom
Vujovi}em, i ve} nekoliko godina prosla-
ve organizujemo u trnavskoj {koli. Zahva-
quju}i direktoru i osobqu koje je veoma
qubazno, u {koli organizujumo i razna
slavqa Mesne zajednice, fudbalskog klu-
ba i lovaca - ka`e Marinkovi}.
Da je ova generacija specifi~na, po-
tvr|uje i ~iwenica da su pre nekoliko go-
dina sakupili novac za izgradwu ~esme u
{kolskom dvori{tu. Na{ sagovornik to
“opravdava” velikom blisko{}u {kol-
skih drugova:
- Bilo je druga~ije vreme, mi smo se vi-
{e dru`ili, nego dana{wi {kolarci. I
danas smo ostali bliski, {kolska drugar-
stva su prerasla u prava prijateqstva.
Novi susret ove generacije je zakazan
za godinu dana, sa `eqom da se svi pono-
vo vide u svojoj nekada{woj {koli, koju i
danas vole.
N. R.
Za dvadesetpetogodi{wu ^a~anku Ne-
venu Milojkovi}, mo`e se re}i da je
matematika wena prva qubav, a fran-
cuski jezik druga. Ova mlada uspe{na `e-
na je imala sre}u da ih na neki na~in spo-
ji. Diplomirala je na Matemati~kom fa-
kultetu u Beogradu, a 2010. godine dobila
stipendiju Francuske vlade i upisala ma-
ster 2 na Univerzitetu Paris-Es-
t Marne la Vallée. Po zavr{etku tih studija
vratila se u Beograd, gde je protekle dve
godine radila kao asistent na Matema-
ti~kom fakultetu i kao mladi istra`iva~
na Matemati~kom institutu srpske akade-
mije nauka i umetnosti. Iako }e Francu-
ska za Nevenu uvek biti “iskustvo koje me-
wa `ivot” i zemqa koju }e ~esto pose}iva-
ti, na putu wene akademske karijere pred-
stoji odlazak na doktorske studije u [vaj-
carsku, kao stipendiste wihove Vlade.
Iako su u toku posledwe pripreme, jer }e
sasvim sigurno ve} za nekoliko dana biti
na Univerzitetu u Bernu, Nevena je izdvo-
jila vreme da poseti na{u redakciju.
- U kontaktu sa profesorom koji radi
na Institutu za informatiku i matemati-
ku u Bernu saznala sam da }e biti raspisan
konkurs za doktorante na koji sam se pri-
javila i od svih kandidata izabrali su i
mene. Studije traju ~etiri godine. Putu-
jem za nekoliko dana - zapo~iwe pri~u na-
{a nasmejana sagovornica, napomiwu}i
da je od malena znala ~ime }e se baviti ka-
da odraste. Ne iznena|uje nas kada ka`e da
je Osnovnu {kolu “Filip Filipovi}” za-
vr{ila kao |ak generacije, a Gimnaziju
kao Vukovac. Odlu~ila je da }e studirati
matematiku jo{ sa 10 godina, kada je bila
na prvom takmi~ewu u osnovnoj {koli. Je-
dino je, kako ka`e, promenila smer, upisa-
la je ra~unarstvo i informatiku na Mate-
mati~kom fakultetu.
Zahvalna je u~iteqici i profesorima
osnovne i sredwe {kole koji su uticali na
wu i doprineli wenom uspehu, ali ni{ta
ne bi uradila bez podr{ke i velike quba-
vi wenih roditeqa. Talenat je, priznaje,
nasledila od mame, ali baka ju je nau~ila
da ~ita u prvom razredu osnovne {kole.
Jedino ~emu se vi{e posvetila, pored
matematike, je u~ewe stranih jezika. Govo-
ri engleski jezik, kao i ve}ina studenata u
Srbiji, i francuski na kome je zavr{ila
studije u Parizu. Iako }e se nastava u
[vajcarskoj odvijati na engleskom jeziku,
Nevena je po~ela da u~i i nema~ki, po{to
odlazi u nema~ko govorno podru~je.
- U [vajcarskoj o~ekujem boqe uslove
rada i istra`ivawa. Nadam se da }u na-
predovati u svojoj akademskoj karijeri i
da }u za ~etiri godine ste}i vi{e znawa,
koje }u kasnije mo}i da primenim u Srbi-
ji. Kada zavr{im studije volela bih da se
posvetim nauci. @elim da se vratim u
svoju zemqu, jer ne bih mogla ~itav `ivot
da provedem u inostranstvu. Volela bih da
se zaposlim kao docent na nekom fakulte-
tu i da nastavim daqe usavr{avawe i is-
tra`ivawe u oblasti informatike - ot-
kriva nam Nevena svoje `eqe.
Na{a sagovornica ka`e da nije znala
{ta je sve ~eka kada se spremala za studije
u Parizu. Bilo je mnogo papirologije i
nedoumica. Ali, sada zna i ponovo se “od-
lu~uje na taj korak”, samo ovoga puta u
[vajcarskoj. I ponovo, nekako spontano,
naviru prelepe uspomene iz Pariza.
- Kada sam se vratila iz Francuske, go-
vorila sam da bih opet uradila isto, ~ak
i da sam znala koji }e me sve problemi ~e-
kati, jer su te studije bile neponovqivo
iskustvo. Jo{ od malena sam zavolela
francuski jezik i po~ela da ga u~im u
Gimnaziji. Oduvek sam `elela da studiram
u Parizu. Ali, pona{ala sam se skoro kao
turista. Pored u~ewa, stigla sam da pro-
putujem, posetim i vidim sve znamenito-
sti Pariza, pa i same Francuske, koliko
je to bilo mogu}e za godinu dana. Stekla
sam nove prijateqe iz Hrvatske, Srbije,
Makedonije, nove drugove iz svih na{ih
biv{ih republika, upoznala sam Francu-
ze, Amerikance, Italijane. Jednostavno,
to je iskustvo koje mewa `ivot. Posle ne-
koliko dana po dolasku u Pariz, oti{li
smo u Vi{i, u centar za u~ewe jezika, gde
smo usavr{avali francuski. Tamo smo
sreli studente sa drugih kontinenata.
Profesori su bili veoma stru~ni, ali i
qubazni, jer su se trudili da se u svakom
trenutku ose}amo kao kod ku}e. Svakog vi-
kenda smo i{li na neki izlet. Boravak u
Francuskoj je promenio moj `ivot. Nije
bilo uvek lako, ali ostvarila sam jednu
svoju veliku `equ - ka`e Nevena, koja zra-
~i energijom i `ivotnom rado{}u.
N. R.
POLA VEKA OD ZAVR[ETKA OSNOVNE [KOLE
PROSLAVA MALE MATURE U TRNAVSKOJ [KOLI
NEVENA MILOJKOVI], STIPENDISTA [VAJCARSKE VLADE
ISKUSTVO KOJE MEWA @IVOT
Uspomene iz Pariza
Vozni park gorwomi-
lanova~kog Doma
zdravqa ove sedmice
dobio je novo specijalizo-
vano vozilo, tako da }e pa-
cijenti sa podru~ja takov-
sko-rudni~kog kraja, koji
idu na dijalizu u Zdrav-
stveni centar u ^a~ku, ubu-
du}e imati udobniju vo-
`wu. Kqu~eve novog vozi-
la dr Dragici Topalovi},
direktoru Doma zdravqa,
uru~io je zamenik predsed-
nika op{tine Miroslav
Milovanovi}, isti~u}i da
je lokalna samouprava, na-
kon sagledavawa realne si-
tuacije u voznom parku ove
zdravstvene ustanove, od-
lu~ila da donira ovoj slu-
`bi jedno vozilo. On je iz-
razio nadu da }e ovo vozi-
lo pomo}i gra|anima Gor-
weg Milanovca da dobiju
kvalitetniju zdravstvenu
za{titu. Obe}ao je da }e
nadle`ni u lokalnoj samo-
upravi i ubudu}e nastojati
da putem sli~nih akcija
unapre|uju zdravstvenu za-
{titu na podru~ju op{ti-
ne.
- Na predlog predsedni-
ka op{tine Milisava
Mirkovi}a izdvojili smo
sredstva iz op{tinskog bu-
xeta za nabavku ovog vozi-
la. S obzirom da Dom zdra-
vqa ima zastareo vozni
park, mislim da }e ovo vo-
zilo doprineti da se na{i
gra|ani, koji odlaze na di-
jalizu u ^a~ak, mnogo
udobnije voze. I ubudu}e
}emo koristiti svaku mo-
gu}u priliku koja nam se
uka`e da pomognemo Domu
zdravqa, da li kroz nabav-
ku jo{ jednog ovakvog vozi-
la, ali sa nosilima, ili na
neki drugi na~in, koji }e,
svakako, doprineti poboq-
{awu kvaliteta usluga ove
zdravstvene ustanove - re-
kao je Milovanovi}.
U ime zaposlenih u Do-
mu zdravqa i pacijenata,
dr Dragica Topalovi} se
zahvalila op{tinskom ru-
kovodstvu, nagla{avaju}i
da je lokalna samouprava
svojim gestom prepoznala
wihove potrebe i probleme
u ovim te{kim vremenima.
Istakla je da }e novo “ope-
lovo” vozilo znatno oja~a-
ti wihov prili~no zasta-
reo vozni park i da }e pa-
cijenti imati daleko boqu
negu prilikom prevoza.
Vozilo koje se do sada ko-
ristilo za prevoz bolesni-
ka na dijalizu ~esto se kva-
rilo.
- [to se ti~e opreme za
hitne slu~ajeve, snabdeve-
ni smo dobro, ali nam je
vozni park zastareo. Ima-
momo vozila iz 2002. godi-
ne, koja su pre{la po
680.000 kilometara. Na{a
op{tina je brdovita i raz-
u|ena i upravo zbog takvog
terena vozila nam brzo
stradaju - istakla je dr
Dragica Topalovi}, na-
gla{avaju}i da im je prio-
ritet da u narednom perio-
du nabave jo{ jedno sli~no
vozilo sa nosilima, speci-
jalno opremqeno za le`e}e
pacijente.
Novi kombi je nabavqen
po veoma povoqnoj ceni od
poznate ~a~anske firme
„Interauto-trade”, ovla{}e-
nog uvoznika i servisera
“opel” i “{evrolet” vozi-
la za podru~je centralne i
zapadne Srbije, od koje su
po specijalnoj damping ce-
ni sli~na takva vozila na-
bavili op{tina Lu~ani i
grad ^a~ak.
- Ovo je specijalizovano
vozilo za prevoz bolesnika
koji idu na dijalizu. Ima
devet sedi{ta i vrlo mali
koeficijent potro{we,
oko sedam litara. Ima i
veliki prtqa`nik za daqe
transporte, tako da bole-
snici mogu da spakuju li~-
ne stvari. Vozilo se mo`e
koristiti i za odlazak me-
dicinskih radnika na
stru~ne seminare. Duplo je
klimatizovano, tako da je
veoma udobno i prijatno za
vo`wu. Vek eksploatacije
je veoma veliki. Karoseri-
ja je pocinkovana i ima ga-
ranciju 12 godina. Motor
ima garanciju dve godine,
bez ograni~ewa kilometra-
`e, i ovakva vozila prelaze
500 - 600 hiqada kilometa-
ra bez problema - istakao
je Milija Kosti}, vlasnik
firme „Interauto-trade”. On
je dodao da „Interauto-trade”
uvek nastoji da ponudi
prikladnije cene na tr`i-
{tu i da neguje praksu ko-
rektne saradwe. U skladu
takvog poslovawa, voza~i
“opel” i “{evrolet” vozi-
la i ove godine imaju po-
sebnu privilegiju da u ser-
visu firme uo~i i tokom
sezone letwih godi{wih
odmora dobiju besplatan
pregled i kompletnu dijag-
nostiku automobila. Fir-
ma nudi i specijalne popu-
ste za servisirawe vozila
tokom letwe sezone.
Kako je najavqeno ovom
prilikom, op{tina Gorwi
Milanovac ima nameru da
u narednom periodu za po-
trebe Doma zdravqa naba-
vi jo{ jedno sanitetsko vo-
zilo sa nosilima, kako bi
se nivo usluga koje pru`a
ova zdravstvena ustanova
podigao na jo{ vi{i nivo.
V. S.
PETAK 28. JUN 2013. GODINE
OP[TINA GORWI MILANOVAC UNAPRE\UJE ZDRAVSTVO
9
marketing 032/342-276
DRU[TVO
- Op{tina Gorwi Milanovac poklonila Domu zdravqa novo vozilo za potrebe
prevoza pacijenata na dijalizu. - Kombi je vredan 25.000 evra i nabavqen je od ~a-
~anske firme „Interauto-trade”
DONACIJA DOMU ZDRAVQA
NOVO OPELOVO VOZILO!
marketing 032/342-276
10 PETAK 28. JUN 2013. GODINEDRU[TVO
Inicijativu za obele`a-
vawe Me|unarodnog dana
protiv zloupotrebe i ne-
zakonite trgovine droga-
ma, 26. jun, pokrenulo je u
na{oj sredini i ove godi-
ne Odeqewe za promociju
zdravqa, Zavoda za javno
zdravqe ^a~ak. Wihovu
akciju u Gradskom parku
podr`ali su Zdravstveni
centar ^a~ak, ovda{wa
Policijska uprava, Kance-
larija za mlade, Crveni
krst, kao i mladi fudba-
leri Borca.
Posledice zloupotrebe
psihoaktivnih supstan-
ci poga|aju sve dru{tve-
ne slojeve u svim zemqama sveta.
Zato se {irom planete 26. juna, i
ne samo na taj dan, okupqaju
zdravstveni radnici, profeso-
ri, sportisti... da bi mladima
iznova skrenuli pa`wu na po-
gubna dejstva droga, ali i da ani-
miraju sve segmente zajednice i
podstaknu ih na zdrave stilove
`ivota. Ove godine 26. jun je obe-
le`en pod sloganom: “Neka zdra-
vqe bude ono {to te pokre}e”.
- Ranije smo uglavnom govori-
li o kanabisu, amfetaminima
ili heroinu. Na `alost, pojavi-
lo se dosta novih psihoaktivnih
supstanci. ^ak je vrlo razvijen i
wihov na~in prodaje - rekla je dr
Qiqana Moji}evi}, na~elnik
Centra za promociju zdravqa.
Lista je ove godine pro{ire-
na na 234 opojne droge. Kako tvr-
de nadle`ni, kod nas i u Srbiji
ih nema u tom broju.
- U ^a~ku i okolini ima i ma-
we zavisnika od heroina. U tome
nam je dosta pomoglo Ministr-
stvo zdravqa i otvarawe meta-
donskog centra u ~a~anskoj Bol-
nici. Ponosni smo i na to {to
je, na primer, u Nema~koj ili ^e-
{koj posedovawe droge prekr{aj,
a u Srbiji krivi~no delo koje se
sankcioni{e. Prevencija je naj-
va`niji segment u borbi protiv
narkomanije. Zato smo moje kole-
ge i ja odr`ali pedesetak predav-
wa u ~a~anskim {kolama. I u
prevenciji i u pomo}i korisni-
cima najva`nija je uloga porodi-
ce - napomenuo je Borko Jeli},
inspektor za suzbijawe krijum~a-
rewa i narkomanije PU ^a~ak.
On je pozvao pozvao sve koji ima-
ju problema sa narkomanijom da
se obrate policiji za pomo}.
Aktivnosti u prevenciji nar-
komanije uskoro }e poja~ati i
Kancelarija za mlade. Mini-
starstvo sporta i omladine odo-
brilo im je projekat zahvaquju-
}i kome }e jedan broj sredwo-
{kolaca biti obu~eni za vr-
{wa~ku edukaciju. Oni }e svo-
jim drugovima odr`avati preda-
vawa o borbi protiv narkoma-
nije, najavio je koordinator
Kanceralije za mlade Aleksan-
dar Simonovi}.
Jo{ jedna va`na poruka koji
su zdravstveni radnici i ostali
u~esnici akcije Zavoda za javno
zdravqe uputili i mla|ima i
starijima je da droga nikako ne
mo`e da im bude put ka popular-
nosti u dru{tvu. Mnogo boqi
na~in za to je sport, {to su u
sredu pokazali i najmla|i fud-
baleri Borca. Oni su predvo|e-
ni trenerom Aleksandrom Ivko-
vi}em odigrali fudbalsku utak-
micu. Z. J.
OBELE@EN DAN BORBE PROTIV NARKOMANIJE
NAJEZDA NOVIH
PSIHOAKTIVNIH SUPSTANCI
Direktor Nacionalne slu-
`be za zapo{qavawe Sini-
{a Nadbanti}, saop{tio je
da je Upravni odbor Slu`be, ove
godine odobrio 306 projekata u
okviru javnih radova na kojima }e
posao dobiti 2.271 gra|anin. Iz
buxeta Ministarstva rada zapo-
{qavawa i socijalne politike u
ovoj godini je za te projekte izdvo-
jeno 500 miliona dinara, s tim da
}e 190 miliona od navedenog izno-
sa biti utro{eno u okviru reali-
zacije javnih radova kroz zajed-
ni~ke javne pozive Nacionalne
slu`be za zapo{qavawe i jedini-
ca lokalne samouprave.
Najvi{e projekata odobreno je
za socijalne, humanitarne i kul-
turne delatnosti - 144 na kojima
}e biti zaposleno 923 lica, zatim
iz oblasti za{tite `ivotne sre-
dine i prirode - 114 na kojima }e
se uposliti 956 lica, kao i 48 pro-
jekata izgradwe infrastrukture
na kojima }e raditi 392 lica.
Za podru~je Moravi~kog okruga
odobrena su, do sada, tri projekta
ukupne vrednosti 5,3 miliona di-
nara, gde }e biti radno anga`ova-
no 29 nezaposlenih lica sa eviden-
cije NSZ Filijale ^a~ak. Re~ je o
projektima podnetim od strane
Centra za socijalni rad u Gorwem
Milanovcu, Udru`ewu „MS“, ta-
ko|e iz Gorweg Milanovca i pro-
jektu koji je podnelo Javno predu-
ze}e „Direkcija za izgradwu i ko-
munalnu delatnost“ iz Lu~ana.
Nezaposleni }e raditi na po-
slovima pomo}i starima i soci-
jalno ugro`enim licima, za{titi
i o~uvawu kulturnog nasle|a, ob-
navqawu i izgradwi puteva, nasi-
pa, kanala, mostova, kanalizacio-
ne i vodovodne mre`e, kao i na sa-
naciji divqih deponija, ~i{}ewu
i odr`avawu obala reka, jezera,
kanala, odvoda i javnih povr{ina.
Zaposlenima na poslovima jav-
nih radova mese~no }e biti ispla-
}ivane zarade prema stepenu
stru~ne spreme, i to 23.000 za I i II
stepen, 24.000 za III i IV, 25.000 za
V i VI i 26.000 za VII stepen stru~-
ne spreme, kao i tro{kovi dolaska
i odlaska sa posla.
Nezaposlena lica anga`uju se
na period od {est meseci, a prio-
ritet imaju korisnici nov~ane so-
cijalne pomo}i, mladi, vi{ak za-
poslenih, stariji od 50 godina, du-
goro~no nezaposleni, nezaposleni
bez kvalifikacija ili niskokva-
lifikovani, osobe sa invalidite-
tom, pripadnici romske nacio-
nalnosti, ruralno stanovni{tvo,
`ene, izbegla i raseqena lica, po-
vratnici prema Sporazumu o read-
misiji, deca bez roditeqskog sta-
rawa, `rtve porodi~nog nasiqa i
trgovine qudima, samohrani ro-
diteqi i roditeqi dece sa smet-
wama u razvoju.
ODOBRENO 306 PROJEKATA JAVNIH
RADOVA ZA 2013. GODINU
NAJVI[E PROJEKATA ZA
SOCIJALNE, HUMANITARNE
I KULTURNE DELATNOSTI
Povodom Dana Ministarstva unutra{wih
poslova, slave Ministarstva i Dana po-
licije, pro{log petka u Policijskoj sta-
nici Lu~ani u Gu~i, organizovana je akcija do-
brovoqnog davawa krvi, u kojoj su u~estvovali
policijski slu`benici i ostali zaposleni u ovoj
policijskoj stanici. Akcija je organizovana u sa-
radwi sa Domom zdravqa u Gu~i i Slu`bom za
transfuziju krvi ^a~anske bolnice.
Vi{e od 10 policijskih slu`benika, me|u koji-
ma je bilo i `ena, kao i jedan penzioner MUP-a,
dalo je dragocenu te~nost, kako bi pomogli ugro-
`enim pacijentima. Mnogima od wih ovo nije bio
prvi put da pokazuju svoju humanost, jer su vi{e-
godi{wi davaoci krvi.
Predstavnici Doma zdravqa u Gu~i i Slu`be
za transfuziju krvi izrazili su zadovoqstvo zbog
dobrog odziva policijskih slu`benika i pozvali
gra|ane da se prikqu~e ovakvim humanim akcija-
ma.
DAN MINISTARSTVA I POLICIJE U POLICIJSKOJ STANICI U GU^I
SLAVQE OBELE@ILI HUMANOM AKCIJOM
Uorganizaciji Rotari Kluba ^a~ak, 22. juna su
odr`ani “III dani rotarija u Ov~ar Bawi”, u
restoranu “Dom”. Sada ve} tradicionalni
skup rotarijanaca okupio je predstavnike rotari
klubova iz Srbije, Crne Gore i Slovenije. ^a~ani su
ugostili goste iz Ajdov{~ine, Bijelog Poqa, Beo-
grada, Zrewanina, Vaqeva, Smedereva, Kragujevca.
Tokom prepodneva kajaka{ki klub ^a~ak demonstri-
rao je vo`wu kajaka na mirnim vodama, zatim su ro-
tarijanci posetili hidroelektranu u Ov~ar Bawi.
Nakon toga, splavom restorana “Dom” zaplovilo
se jezerom do manastira Nikoqe, a dru`ewe se nasta-
vilo u restoranu “Dom”.
Rotarijanci su ovom prilikom svojim donacijama
obezbedili nov~ana sredstva za nabavku opreme za
kajaka{ki klub ^a~ak, kao i za kupovinu magnetnih
tabli za ~a~ansku gimnaziju.
Rotari klub ^a~ak je u sklopu svojih humanitar-
nih aktivnosti u 2013. godini donirao Narodnom
muzeju 40.000 dinara kao pomo} za postavku muzeja de-
tiwstva dece u ^a~ku krajem XIX i po~etkom XX ve-
ka, a svakog meseca stipendira studenta muzi~ke aka-
demije u Ni{u. Za septembar se planira donacija
magnetnih {kolskih tabli od sredstava koja su pri-
kupqena na ovoj manifestaciji i od li~nih donaci-
ja ~lanova Rotari kluba ^a~ak, a za 2014. godinu ima
u planu nastavak akcija “Kwige za biblioteke seo-
skih {kola” i u~e{}e na akcijama humanitarnog ka-
raktera u okviru Distrikta 2483 Srbija i Crna Go-
ra.
DANI ROTARIJA U OV^AR BAWI
PETAK 28. JUN 2013. GODINE 11MARKETING
marketing 032/342-276
12 PETAK 28. JUN 2013. GODINEMARKETING
marketing 032/342-276
PETAK 28. JUN 2013. GODINE 13OBRAZOVAWE
Tradicionalna sve~anost
na kojoj gradona~elnik
kwigama nagra|uje u~enike
~a~anskih osnovnih i sredwih
{kola koji su tokom {kolovawa
ostvarili odli~an uspeh iz svih
nastavnih predmeta, popularne
Vukovce, odr`ana je pro{log ~e-
tvrtka u velikoj sali Doma kul-
ture, u prisustvu kompletnog ru-
kovodstva lokalne samouprave,
na ~elu sa Vojislavom Ili}em.
^estitaju}i Vukovcima postig-
nuti uspeh, Ili} je rekao da se
ose}a privilegovanim {to se na-
lazi me|u 192 Vukovca Grada
^a~ka, i da je, pored kwiga, kao
skromnih poklona na ovoj sve~a-
nosti, Grad obezbedio jo{ neke
nagrade. Za 142 osnovca sa “Vuko-
vom” diplomom obezbe|eno je bes-
platno letovawe u odmarali{tu
u Ulciwu, dok }e 50 Vukovaca
sredwih {kola i jo{ toliko naj-
uspe{nijih maturanata, biti na-
gra|eno petodnevnim putovawem
u zemqe Evropske Unije. Svi Vu-
kovci }e tokom leta mo}i bes-
platno da koriste i gradske baze-
ne, a da bi ostvarili ovu privi-
legiju, dovoqno je da u SRC
“Mladost” donesu na uvid “Vuko-
vu” diplomu i jednu malu foto-
grafiju.
- Znam da je bilo te{ko izdi}i
se iznad prose~nosti. Trebalo je
ulo`iti mnogo truda, rada,
upornosti, energije i vremena,
ali stekli ste znawe koje vam ni-
ko ne mo`e oduzeti. @elim vam
da i daqe budete uspe{ni i upi-
{ete `eqene {kole i fakultete,
i ne zastanete pred preprekama.
U~ini}emo sve da znawe koje bu-
dete stekli tokom {kolavawa
primenite u razvoju svoga grada
i mesta gde ste odrasli i stekli
prve i prave prijateqe - rekao je,
pored ostalog, u svom obra}awu
gradona~elnik Vojislav Ili} i
tom prilikom zahvalio rodite-
qima i profesorima, koji su i
svojom podr{kom i radom dopri-
neli ovom uspehu.
Pored nagrada za nosioce
“Vukove” diplome, grad je obezbe-
dio i stipendije za polaznike
{kola za talente i studente koji
su ostvarili prose~nu ocenu iz-
nad 8,50, kao i nagrade za one ko-
ji su osvojili jedno od pet prvih
mesta prilikom upisa na fakul-
tete ili, jedno od prva tri mesta
na republi~kim takmi~ewima,
istakao je gradona~elnik Ili}.
Trenutak za pam}ewe, kome su
prisustvovali i roditeqi Vuko-
vaca i prosvetni radnici, oboga-
}en je i umetni~kim programom u
kome su nastupili: monologom
Ba}ko Bukumirovi}, Nikola
Stani{i} recitovao je pesmu Ra-
da Drainca “Kad pesnik stigne u
rodni grad”, a u muzi~kom delu
nastupili su ~lanovi Plesnog
kluba “Luna”. Sve~anosti je
prethodilo i kolektivno foto-
grafisawe. Vukovci su obave{te-
ni i da sve pojedinosti o nagrad-
nim putovawima mogu dobiti od
svojih razrednih stare{ina. Po-
lasci su planirani za 13. avgust.
Praksa da Vukovci budu nagra|e-
ni putovawima, koju neki grado-
vi u Srbiji neguju ve} decenija-
ma, za`ivela je posledwih godina
i u ^a~ku, {to je svakako dodatna
motivacija onima koji smatraju
da se najve}i uspeh u `ivotu mo`e
posti}i samo upornim radom, i
zato sada{wim i budu}im Vukov-
cima po`elimo sre}u, iako neki
od wih nemaju nameru da se po za-
vr{etku {kolovawa vrate u svoj
grad. Z. L. S.
Iz Ekonomske {kole 1953.
godine iza{la je vredna
generacija |aka, koji su
kasnije, na radnim mestima dali
veliki doprinos u svojim struka-
ma. Mnogi su stigli do rukovode-
}ih mesta, ali godi{wice mature
nisu zaboravqali, ve} su istraj-
no negovali uspomenu na {kolske
dane. Prijateqstva iz mladosti
podstakla su ih da wihova dru`e-
wa, sa godinama, postanu sve ~e-
{}a. Okupqaju se po dogovoru,
kako ka`u, obi~no svakih pet go-
dina, a mu{karci obavezno jed-
nom godi{we u nekom od restora-
na. Pre desetak dana generacija
1953. Ekonomske {kole iz ^a~ka
proslavila je 60 godina od matu-
re. Iako se bli`e osamdesetoj,
nisu propustili ni ovogodi{wi
susret, najpre na {kolskom ~asu,
a potom u hotelu “Beograd”, uz
raspolo`ewe kakvo se po`eleti
mo`e. Na “sastanak” sa {kol-
skim drugovima stigli su i oni
koji `ive u Beogradu, U`icu,
Ivawici, Kraqevu. Bilo je i
onih koji su `eleli i da pro{e-
taju kroz centar grada, uz se}awa
kako je izgledao davne 1949. godi-
ne, kada su upisali Ekonomsku
{kolu, ali i da posete svoje pri-
jateqe i podele radost.
Uvek se raduje susretu sa
{kolskim drugovima, ka`e Mio-
drag \okovi}, diplomirani eko-
nomista u penziji, jedan od najza-
slu`nijih za redovna okupqawa:
- Ne `alimo se na godine, ni
na one nekada{we, ni na ove sa-
da{we. Pre`iveli smo dva rata,
pamtimo lepe i mawe lepe uspo-
mene. Bili smo mladi, pa smo sve
izdr`ali. Najva`nije je da su qu-
di - qudi. Niko iz na{e genera-
cije nije osu|ivan, niti proga-
wan za neke ne~asne radwe. To je
velika stvar, i za na{e vaspita-
~e, i za na{e roditeqe koji su nas
tako vaspitali. Ponosni smo, a
verujem i da je {kola ponosna na
ovu generaciju.
Sedamdesetdevetogodi{wi
Miodrag \okovi} je, kako ka`e,
kao i ve}ina wegovih kolega, de-
te sa sela, koje je prvo moralo da
zavr{i sve poslove na imawu, pa
tek onda da ide u {kolu:
- Kada smo oti{li u sredwu
{kolu, a pogotovu kada
smo upisali fakultete,
ve} smo bili zreli qu-
di. Umeli smo da ceni-
mo rad profesora, koji
su se zalagali da nas
{to vi{e nau~e, a mi
smo poku{avali da im
to uzvratimo svojim
znawem. Zato ne ~udi
{to su mnogi iz genera-
cije bili na rukovode-
}im radnim mestima.
I Radmila Nixovi}
nas vodi u pro{lost, se-
}a se da su svi bili si-
roma{ni, ali ta nema-
{tina ih je “povezala i jo{ vi{e
zbli`ila”.
- Tada smo svi bili jednaki,
pravi drugari. Takva prijateq-
stva dugo traju i danas zajedno
slavimo 60 godina od mature. Re-
dovno dolazim na okupqawa sa
{kolskim drugovima. ^ovek se
pona{a kako mu `ivot dozvoqa-
va, a ja gledam `ivot uvek sa ve-
drije strane, iako od dijabeta bo-
lujem vi{e od 20 godina. @ivim
punim `ivotom, ali okru`ena
sam i ogromnom pa`wom svoje de-
ce. Svi ka`u - mladi su danas
druga~iji, a ja im poru~ujem da se
`ivot ne mo`e uhvatiti odmah,
ve} treba `iveti `ivot, radova-
ti se, ponekad tugovati, ali naj-
va`nije je znati `iveti i, narav-
no, raditi - ka`e sedamdeseto-
smogodi{wa Radmila Nixovi},
puna vedrine, koja dokazuje da se
wena generacija ne predaje godi-
nama i da zna da u`iva u `ivotu.
Zahvaquju}u upadicama osta-
lih raspolo`enih “drugova”, sa-
znali smo da u ovoj generaciji
niko nije imao jedinicu, ali i to
da je dvojka nekada bila neprela-
zna ocena, kao i ~iwenicu da su
prva generacija koja je upisala
sredwu {kolu sa ~etvorogodi-
{wim trajawem.
Po`elev{i im puno zdravqa
i sre}e, Sne`ana Gostiqac, pro-
fesor ekonomske grupe predmeta,
PR Ekonomske {kole i pomo}nik
direktora, podsetila je da je ova
{kola mnogo napredovala i da je
posledwih 10-12 godina izuzetno
tra`ena u Srbiji:
- Ekonomska je danas savreme-
na stru~na {kola, koja ima 934
u~enika, na {est obrazov-
nih profila. [kola je na
izuzetno dobrom glasu,
ali ne sumwam da je i u
va{e vreme bila takva.
Na{i dana{wi u~enici
su veoma uspe{ni u svo-
jim strukama, ba{ kao
{to ste i vi bili.
Na dru`ewu posle
{est decenija, oko 25
“maturanata” je u`ivalo
i ispri~alo se, obe}ava-
ju}i da }e se u {kolskim
klupama ponovo na}i u
istom raspolo`ewu.
N. R.
GENERACIJA 1953. EKONOMSKE [KOLE IZ ^A^KA PROSLAVILA 60 GODINA OD MATURE
ZNAJU DA U@IVAJU U @IVOTU
SVE^ANOST ZA 192 VUKOVCA
KWIGE I PUTOVAWA ZA NAJBOQE
Dobrodo{lica
14 PETAK 28. JUN 2013. GODINEMARKETING
marketing 032/342-276
Pove}an broj
ujeda sitnih
mu{ica po-
sledwi put je
zabele`en po-
sle bombardovawa, pa ih je
narod tada nazvao “klinton-
kama”. Gra|ani se masovno
javqaju u Hitnu pomo}, a re-
akcije nakon ujeda nisu be-
zna~ajne.
- To nisu ubodi na jed-
nom mestu. Pacijenti kod
nas do|u kao rawenici sa
ubodima na otkrivenim de-
lovima tela. Desi se da im se
pojave takve lokalne reak-
cije i razvije flegmona -
gnojni otok koji mora da se
le~i antibioticima i zbri-
wava ~ak i u Bolnici. Od
uboda se vidi jedna ta~ka,
koja u momentu ujeda ne iz-
gleda kao ujed komarca. Ma-
lo iskrvari i stvori se krv-
ni ugru{ak. Neko ima sre}e
da ostane samo na tome, ali
dolaze qudi sa oteklinama,
flegmonama… - ka`e dr Zo-
rica ^akajac Krupe`. Ona
napomiwe da se neki paci-
jenti jave odmah nakon ujeda,
a neki do|u i posle dva dana:
- Ima qudi koji se jave
nakon dva dana, jer im tek
tada nastupi reakcija.
Uglavnom im se ujedi de{a-
vaju dok {etaju prirodom
ili kose travu, naravno, svi
kojima se to desi budu u ber-
mudama i u majicama krat-
kih rukava – ka`e dr ^aka-
jac Krupe` i preporu~uje da
se na mesta ujeda stavqaju
hladne obloge ili gelovi
koji deluju lokalno, dok se
ne stigne do lekara. Ona je
napomenula da su u ovoj Slu-
`bi zabele`eni u ujedi osi-
ca ili p~ela, ali da su oni u
granicama normale.
- Qudi koje ujede osica, a
koji su alergi~ni su ve} is-
kusni i znaju {ta treba da
rade. Neki se jave telefo-
nom, posle pet minuta ili
deset od ujeda, pitaju za sa-
vet. Obi~no popiju presing,
koji ve} imaju kod ku}e. Mi
obi~no ka`emo da do|u, jer
se mo`e javiti reakcija na
plu}ima, povi{en krvni
pritisak, gu{ewe, ali mi to
saniramo antialergijskom
injekcijom i procedura je da
ti pacijenti, zbog kasnih
alergijskih reakcija, dobiju
uput i odu u bolnicu. Posle
ujeda do {est sati mo`e da
do|e do kasne alergijske re-
akcije – napomiwe dr ^aka-
jac Krupe`, isti~u}i i da su
~esti ubodi krpeqa u po-
sledwe vreme i svim paci-
jentima preporu~uje da ako
ih to zadesi potra`e stru~-
nu pomo}, bilo kod svog iza-
branog lekara, bilo u Bol-
nici ili Hitnoj pomo}i.
ZA[TO NAS MU[ICE
NAPADAJU?
Osice i p~ele svakog leta
“rade svoj posao” i zalutaju
u ne~iji rukav, ali, kako na-
rod ka`e, “klintonke” su sa-
da prevr{ile svaku meru.
Za{to je to tako postoje na-
u~na obja{wewa. Naime, od-
re|eni vremenski uslovi
diktiraju brojnost crnih
mu{ica, roda kome pripada
Simulium erythrodephalum,
poznatija kao “klintonka”.
- Imali smo veoma dugo
ki{no prole}e i porast vo-
dostaja, pri ~emu smo mi i u
okolini Morave, koja je re-
lativno brza teku}a voda.
Sve su to uslovi koji pogo-
duju razvoju crnih sitnih
mu{ica, familiji koja je
prisutna na ovim prostori-
ma. Tokom 20. veka te mu{i-
ce su prisutne na svim pro-
storima pored teku}ih voda.
Verovatno je najpoznatija
goluba~ka mu{ica, koja se
~e{}e, u nekoliko navrata
javqala u periodima visoke
brojnosti i uzrokovala
smrtnost na nekoliko hiqa-
da grla krupne stoke – obja-
{wava dr Sne`ana Tanasko-
vi}, docent na Agronomskom
fakultetu.
Zbog ~ega ova stvorewa
napadaju qude? Odgovor je
veoma prost, hrane se na{om
krvqu.
- Mu`jaci se hrane nek-
tarom ili se ne hrane uop-
{te, ali je `enkama neopho-
dan krvni obrok u ishrani.
Neke vrste se hrane iskqu-
~ivo na pticama, neke druge
na sisarima, ali ima i onih
koje su samo antropofilne,
odnosno hrane se krvqu ~o-
veka – ka`e dr Tanaskovi}.
Ona nagla{ava da one napa-
daju isqu~ivo otkrivene de-
love tela:
- To su vrlo specifi~ni
ubodi, koji su locirani u
dowim delovima nogu, regi-
ja oko i iznad kolena, kao i
ispod i iznad lakta ruke.
Obi~no su to najotkriveni-
ji delovi tela, veoma retko
su ubodi locirani na licu
ili vratu, a gotovo da nema
registrovanih uboda ispod
ode}e.
NAPADAJU RANO
UJUTRU I POPODNE
Doktorka Sne`ana Tana-
sovi} nagla{ava da ovi in-
sekti nisu nikakvi mutira-
ni komarci, ve} su to pozna-
te crne mu{ice, kojima je
kap qudske krvi neophodna
da bi zavr{ile svoj ciklus.
Veoma su sitne i ~esto mogu
da se jave u rojevima.
- Naj~e{}e se pojavquju
od popodnevnih sati, na
primer od 16, 16,30 i u ra-
nim jutarwim satima, do 9.
Trebalo bi voditi ra~una
naro~ito u zonama pored te-
ku}ih voda (reke, potoci)…
Broj uboda mo`e biti jedan
ili pet, a maksimalno devet,
{to su pokazala istra`iva-
wa sprovedena u Vojvodini.
Ubod na qudskom telu naj~e-
{}e uzrokuje razli~ite re-
akcije, ali su redovno pra-
}ene svrabom, crvenilom i
otocima koji se sporo po-
vla~e.
Mnogima se de{ava da ih
“klintonke” izujedaju dok
kose dvori{ta, pa pomisle
da ih tom radwom uznemiru-
ju. To nije ta~no, ve} se po
vrelim danima aktivnosti
~oveka poklapaju sa vreme-
nom kada su i “klintonke”
aktivne, a to su rani jutar-
wi ili kasni popodnevni
sati. Od ovih insekata je
najboqe za{titi se ode}om.
Ali, dobra vest za sve ose-
tqive je da su oni aktivni
od kraja maja do prve dekade
jula, {to zna~i da se bli`i
kraj dosadnim ujedima
.I. M.
PETAK 28. JUN 2013. GODINE 15ZDRAVSTVO
Vr{imo usluge:
- pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, pe-
glawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|en-
dana...)
- ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija
- ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i po-
slovnih prostorija i priprema za tehni~ki
prijem zgrada
- bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24
~asa dnevno
- nega starih i bolesnih osoba
- medicinska nega (kupawe pokretnih i nepo-
kretnih osoba i dr.)
- prawe i peglawe u na{oj perionici (stol-
waka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog ru-
bqa)
- selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{e-
we, izno{ewe, demonta`a i monta`a name-
{taja)
- sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvo-
ri{ta (na mese~nom nivou)
- majstorije u ku}i – haus majstor
- molerske radove
- tapetarske
- vodoinstalaterske
- zidarske
- kerami~ke usluge
- elektro popravke
- ~i{}ewe tepiha
- ~i{}ewe zgrada
- popravka kompjutera i
wihovo odr`avawe
- popravka i izrada va-
{ih akusti~nih i elek-
tri~nih `i~anih in-
strumenata (gitara,
mandolina,
bas primova,
i dr.)
- dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro-
|endane, i ispra}aje)
- frizerske usluge (u va{im prostorijama)
- visinsko prawe stakala
- ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe
(plo~ica, mermera i itd.)
- ~i{}ewe dimwaka
Tel.fah. 032/374-244,
Tel. 373-233, 064/133-70-33
Agencija V R E D N I C A
Ujed, svrab i crve-
nilo, a ~esto i
bolni otok - pra-
vac Hitna pomo}.
Doktorka Zorica
^akajac Krupe`,
na~elnica ove slu-
`be ka`e da je sve
vi{e qudi koji se
javqaju zbog uboda
insekata, koje na-
rod naziva “klin-
tokama”. Docent na
Agronomskom fa-
kultetu dr Sne`a-
na Tanaskovi} po-
tvr|uje da je re~ o
Simulium erythrocepha-lum, jednoj vrsti
sitnih crnih mu-
{ica, ali i ohra-
bruje ve{}u da se
wihova aktivnost
zavr{ava nakon
prve dekade jula
„KLINTONKE”
NAPADAJU
ZBOG UBODA INSEKATA SVE VI[E QUDI U HITNOJ POMO]I
16 PETAK 28. JUN 2013. GODINESELO
- Najzna~ajnija poqo-
privredna kultura za
proizvodwu biodizela
kod nas je uqana repica
Biodizel je obnovqivo go-
rivo proizvedeno od biq-
nih uqa, kao {to su uqana
repica, suncokretovo, sojino,
kao i od `ivotiwskih masti. Do-
kazano je da biodizel ima zna~aj-
ne ekolo{ke prednosti u pogledu
smawewa uticaja globalnog za-
grevawa, smawewa emisija {tet-
nih gasova, ve}e energetske neza-
visnosti i pozitivan uticaj na
poqoprivredu. Biodizel ima i
izuzetno nizak sadr`aj sumpora,
kao i visoku mazivost i brzu bi-
orazgradqivost. To su sve pred-
nosti koje su potvrdili razli~i-
ti programi Evropske komisije i
testovi nezavisnih istra`iva~-
kih instituta, ka`e Radovan [e-
varli} iz Poqoprivredne save-
todavne i stru~ne slu`be ^a~ak.
- Kao takva, pove}ana upotre-
ba biodizela u Evropi predsta-
vqa va`an korak za EU, kako bi
ispunila svoj ciq - smawewe
emisije {tetnih gasova, kao {to
je dogovoreno u okviru Kjoto
sporazuma. Dodatno smawewe
emisije zaga|uju}ih materija
ubla`ava razne qudske zdrav-
stvene probleme i ~uva `ivotnu
sredinu. Za proizvodwu biodize-
la danas se koristi oko tri mi-
liona hektara obradive zemqe u
EU. Biodizel se proizvodi na in-
dustrijskom nivou u Evropskoj
uniji od 1992. godine. Danas po-
stoji oko 120 biqaka koje proiz-
vode do 6.100.000 tona biodizela
godi{we. Ove biqke se uglavnom
gaje u Nema~koj, Italiji, Austri-
ji, Francuskoj i [vedskoj - na-
pomiwe [evarli}.
Prema wegovim re~ima, najpo-
pularnije uqe proizvedeno u
ogromnim koli~inama u ameri~-
kim kompanijama je sojino uqe,
dok je u Evropi najpopularnije i
najjeftinije od uqane repice. U
posledwoj deceniji u EU je do-
{lo do velikog pove}awa proiz-
vodwe i potro{we biodizela. U
periodu od 2000-2010. godine po-
tro{wa biodizela je pove}ana sa
500.000 tona na vi{e od
10.000.000.
- Mnoge procene govore da }e
zbog sve mawih zaliha nafte u
svetu do}i do drasti~nog pove}a-
wa cene sirove nafte. Upravo
zbog toga, ali i zbog ~iwenice da
na{a poqoprivreda mo`e proiz-
vesti znatno vi{e sirovina za
potrebe proizvodwe biodizela,
mo`e se zakqu~iti da ova proiz-
vodwa ima tr`i{ni potencijal.
Najzna~ajnija poqoprivredna
kultura za proizvodwu biodize-
la kod nas je uqana repica. U ze-
mqama EU se sa jednog hektara
pod uqanom repicom proizvede
oko 600 litara, {to je posledica
niskih prinosa poqoprivrednih
kultura. Zna~ajan potencijal za
proizvodwu uqane repice, le`i
i u ~iwenici da u na{oj zemqi
prema nekim procenama postoji
oko 200.000-250.000 hektara neo-
bra|enih oranica. Ove povr{i-
ne, kao i one koje se koriste za ga-
jewe drugih kultura, mogu se
uspe{no koristiti za proizvod-
wu repice, koja se u dana{wim
uslovima mo`e smatrati veoma
profitabilnom i isplativom
kulturom - isti~e Radovan [e-
varli}. N. R.
Novi sistem trgovi-
ne p~eliwim dru-
{tvima u svetu, a i
kod nas je trgovina paket-
nim rojevima. Paketni roj
podrazumeva kilogram i
dvesta grama p~ela, {to iz-
nosi negde oko dvanaest hi-
qada p~ela i mladu obele-
`enu maticu. Sve je to spa-
kovano u kutiju od kartona
ili {per-plo~e sa zamre-
`enim otvorima za vazduh.
Matica u kavezu je oka~ena
u kutiji, a p~ele se uz po-
mo} levka stresaju unutra i
kada te`ina dostigne po-
menuti iznos, roj je spako-
van. Kutija se zatvara da
p~ele ne mogu da iza|u, a
p~ele nakon stresawa do-
laze do kaveza sa maticom i
prave formu kao i prirod-
ni roj na grani. U slu~aju
da ovakav paket putuje na
daqa odredi{ta obezbe|uje
mu se te~na hrana, tako {to
se prevrne tegla ili kanti-
ca sa hranom na prethodno
napravqen otvor na kuti-
ji. Na poklopcu tegle ili
kantice se napravi rupica
promera dva milimetra.
Prednost ovako pakovanih
rojeva je u tome {to se sma-
wuje mogu}nost preno{ewa
bolesti p~eliweg legla.
PRIHVAT
U jednu ko{nici ubaci-
ti dva tri rama sa vo{ta-
nim tablama i eventualno
ram sa medom iz rezerve.
Ram sa leglom ne stavqati,
jer kako matica i p~ele ni-
su iz iste ko{nice mo`e se
lo{e odraziti na prijem
matice. U ko{nicu ubaci-
ti i poga~u kao ~vrstu hra-
nu kako bi se p~ele pre na-
vikle na novi dom. Po do-
bijawu paketnog roja sta-
viti ga u slobodan prostor
u ko{nici i lagano otvo-
riti otvor za va|ewe kave-
za sa maticom. Maticu iz-
vaditi i oka~iti na uba~e-
ne table u ko{nicu. Nakon
toga je zatvoriti. Najboqe
da ta ko{nica provede je-
dan dan zatvorena u podru-
mu ili sli~nom prostoru,
gde je konstantna tempera-
tura, pa tek sutradan da se
iznese na `eqeno mesto na
p~eliwaku. U hranilicu
sipati i te~ne hrane radi
obezbe|ewa vode. Dru{tvo
ne uznemiravati sedam da-
na, pa tek onda proveriti
da li je matica po~ela sa
zalegawem. Ako je sve u re-
du, ovakav roj se mora pri-
hrawivati i redovno kon-
trolisati, kako bi uspeo
da se do jeseni pripremi za
zimu.
PROIZVODWA BIODIZELA U SRBIJI I EU
- Proizvodwa industrijskog biqa u centralnoj i zapadnoj Srbiji nije zastupqena na ve}im povr-
{inama. Jedan od najve}ih razloga za to je ~iwenica da na na{oj teritoriji ne postoje prera|iva~-
ki kapaciteti niti otkupni centri, kao ni tradicija u ovoj proizvodwi. Uqana repica je kultura
koja }e u narednom periodu u na{oj zemqi zauzimati sve ve}e povr{ine. Obaveza na{e zemqe u nared-
nom periodu je da jedan deo od ukupne potro{we goriva i energije bude obezbe|en iz obnovqivih iz-
vora. Biodizel, dobijen od uqane repice, zamena je za dizel gorivo. Da ova biqka ima veliki tr`i-
{ni potencijal govori i ~iwenica da je novosadski Institut za ratarstvo i povrtarstvo oformio
posebno odeqewe za uqane kulture kako bi doma}i proizvo|a~i imali na raspolagawu hibride koji
najvi{e odgovaraju na{im agroekolo{kim uslovima. Sama tehnologija gajewa uqane repice je rela-
tivno jednostavna i ne bi trebalo da bude limitiraju}i faktor u {irewu ove kulture na na{em te-
renu. Odre|ena ulagawa su neophodna pre svega u mehanizaciju za setvu i `etvu uqane repice, koja
zbog svojih specifi~nosti zahteva posebnu pa`wu - isti~e Radovan [evarli}.
PAKETNI ROJEVI
Dru{tvo p~elara “^a~anska p~ela” je za potrebe
svojih ~lanova, prvenstveno p~elara po~etnika, na-
bavilo 43 paketna roja. U nabavci rojeva u~estvova-
la je Skup{tina grada, kroz javni konkurs o dodeli
sredstava udru`ewima, kao i p~elari.
Ove godine ~lanovi Dru{tva su organizovali i
nabavku selekcionisanih matica i mati~waka i tako
popravili genetsku strukturu matica na svojim p~e-
liwacima. Dru{tvo sa ovim aktivnostima zavr{ava
rad u ovoj p~elarskoj sezoni. Slede}e okupqawe je 28.
avgusta, u Institutu za vo}arstvo, u 18 ~asova.
ZNA^AJNE PREDNOSTI GORIVA OD BIQNIH UQA
PETAK 28. JUN 2013. GODINE 17SELO
Skoro sedamdesetogodi{wi
Stanojle Bogi}evi}, me{ta-
nima Je`evice poznatiji po
nadimku Cane, uspe{no se
bavi poqoprivredom ve}
decenijama. Iako je ~itav
radni vek, 38 godina, pro-
veo u nekada{woj Zadruzi,
poqoprivredom se oduvek
bavio, kako ka`e, koliko je
stizao. Na po~etku je to
uglavnom bila proizvodwa
krompira, paradajza i ku-
pusa na mawim parcelama,
a od kada je u penziji po-
vrtarstvo mu je postalo
glavno zanimawe. Najve}a
pomo} i glavna uzdanica mu
je supruga Rosa, koja je svo-
jevremeno bila zaposlena u
preduze}u “1. oktobar”, ali
je to nije spre~avalo da bu-
de i vredna doma}ica i
uzoran radnik u vo}waku.
Porodica Bogi}evi} gaji za
sopstvene potrebe i sve vr-
ste vo}a, maline, jagode, ri-
bizle, kupine, tre{we, ja-
buke, kru{ke, {qive. I
ba{ uz “degustaciju” mali-
na i tre{awa zapo~iwemo
razgovor sa ~ovekom izrzi-
to vedrog duha.
Cane ka`e da mu ni{ta nije
te{ko, i daqe sve seoske
poslove obavqa uspe{no.
Hvata se u ko{tac sa problemima,
pa ~ak i u godinama, kada su{a, po-
plava ili grad “uberu” letinu, on
ne odustaje. Potok koji te~e od
planine Jelice i postepeno se raz-
liva i gubi po poqima i wivama
Je`evice i Zabla}a, nije dovoqan
da obezbedi vodu za navodwavawe
parcela koje obra|uju vredni me-
{tani, ka`e na{ sagovornik, veru-
ju}i da }e i ovaj problem uskoro
biti re{en.
Bogi}evi}i danas obra|uju oko
dva i po hektara zemqe. Dominant-
no mesto u proizvodwi zauzimaju
krompir, na hektar i 20 ari i luk,
na parceli od 20 ari. Nedavno su
posadili 10 ari kupusa, a za jesen
planiraju jo{ 40. Cane je zadovo-
qan ovogodi{wim kvalitetom
krompira, nagla{avaju}i da je
pro{le godine imao pet vagona ro-
da.
- Uglavnom gajim sorte karera,
belarosa, kondor, a seme je iz Nove
Varo{i. Krompir }u da vadim u
avgustu. [to bih `urio? Pro{le
godine sam sav rod prodao kupci-
ma iz Novog Pazara. Wih trojica
su skoro svaki dan ~ekali u dvori-
{tu da natovarimo kamione. Zani-
mqivo je da je jednom od wih Tito
kumovao. I ovogodi{wi rod }u
najverovatnije prodati istim kup-
cima. Kupus i luk sam i prethodne
godine najvi{e plasirao u Novi
Pazar i Priboj, i to po solidnoj
ceni, a mawu koli~inu, na kraju se-
zone, u Kraqevo, Kosjeri} i U`i-
ce. Sa jednim mladi}em iz kom{i-
luka, za sat i po ru~no nase~em tri
i po tone kupusa. Luk smo povadi-
li za nepuna dva sata, ali radilo
je 17 Roma. Sezonske radnike anga-
`ujem po potrebi. Vredni su, ho}e
da rade. Ali, i vole da rade kod
nas, jer im se dopada kako Rosa
sprema burek, posebno sa plavim
paradajzom - pri~a Cane, sve vreme
sa osmehom na licu.
Zbog prirode posla decenijama
je u kontaktu sa razli~itim qudi-
ma, i dobrim i lo{im. Pamti i le-
pa i ru`na iskustva:
- Davno je jedan ~ovek natova-
rio kupus na kamion, oti{ao i ni-
kada se vi{e nije javio. Verovao
sam mu na re~. I danas ima mnogo
prevaranata, mo`da i vi{e nego
ranije. Sada, kada kupac nema pa-
re, tra`im priznanicu, ako ne
plati u dogovorenom roku, onda na
sud. Ni{ta drugo ne poma`e, jer
vi{e nema dogovora. Vi{e nikome
ne mo`ete da verujete. Nema ni qu-
di, kakvih je nekada bilo. Dru-
{tvo je “kvarno”. Moja politika je
uvek bila - nemoj, pa se ne boj. Ako
mogu da pomognem, tu sam, ali ni-
kada ne}u odmo}i.
Porodica Bogi}evi} poseduje
svu neophodnu mehanizaciju za
kvalitetnu proizvodwu, traktor,
freze, pumpu za zalivawe, sistem
za navodwavawe. Pro{la, su{na
godina je bila problemati~na, ka-
`e Cane, napomiwu}i da su po-
sledwih dana u Je`evici pale samo
dve “dobre” ki{e:
- Nije palo mnogo ki{e. Ako su
proizvo|a~i zalivali poqa uo~i
ki{nih dana, na wihovim wivama
mo`e da po~ne da truli krompir.
Ne vredi, ne mo`e{ da otme{ od
“onoga gore”. Jo{ pamtim poplavu
2006. godine, metar vode u dvori-
{tu, sve je nosila... Nikad su{na
godina nije gladna, ali ki{na mo-
`e da bude. Kada je su{a, mawe je
prinosa, ali je kvalitet roda bo-
qi. Ipak, proizvodwa bilo koje
kulture nezamisliva je bez navod-
wavawa. Mi imamo bunar iza ku}e,
ali to je nedovoqno za zalivawe
svih parcela.
Bogi}evi}i svake sezone maksi-
malno ula`u u proizvodwu:
- Velika su ulagawa, potrebno je
mnogo sredstava da zapo~nete bilo
kakvu proizvodwu. Me|utim, vi{e
od 50 odsto proizvo|a~a nema nov-
ca za adekvatnu za{titu. Jedan
kom{ija je pro{le godine trebalo
da zalije krompir, ali nije imao
pare da kupi naftu, a ima traktor.
Ne smem da ra~unam koliko ulo-
`im u jednu sezonu. Ako ho}e{ da
kropi{ krompir, samo jedna kanta
preparata ko{ta od pet do devet
hiqada dinara. Ove godine mora
da se kropi sedam-osam puta. Neop-
hodni su za{titni preparati pro-
tiv plamewa~e, crne pegavosti i
trule`i.
Ranije je u ovom doma}instvu,
kako ka`u, bilo i mnogo stoke, naj-
mawe po 10-12 bikova. Na imawu su
bile dve {tale i svi prate}i
objekti za bavqewe sto~arstvom.
Bilo je i rada, ali i para, ka`e
Cane, podse}aju}i da je samo “Sto-
~ar” nekada imao 12.000 bikova u
kooperaciji, na najmawe 100 far-
mi, a danas nijedna ne radi. Bila
su to, se}a se, sre}na vremena,
osamdesete i devedesete godine. Na
pitawe ho}emo li ikada imati ne-
kada{wi `ivotni standard, Cane,
za koga se mo`e re}i da je optimi-
sta, bez razmi{qawa odgovara:
“Nema {ansi da se vrati nekada-
{we sre}no vreme”.
N. R.
PIJA^NI
BAROMETAR
POVR]E
krompir 40 - 70
pasuq 300
paprika 80 - 120
paradajz 100 - 120
krastavac 40 - 50
tikvice 30
brokoli 200
boranija 170 - 230
gra{ak 200
kupus 50
karfiol 300
per{un 30
{argarepa 80
cvekla 150
zelena salata 30
crni luk 70
beli luk 300
crni luk mladi 20
beli luk mladi 30
VO]E
{qive 70 - 100
jabuke 70 - 100
kru{ke 120
tre{we 100 - 160
jagode 250
maline 250
breskve 80
kajsije 120 - 150
lubenice 55
ju`no vo}e 100 - 220
orasi 1.200
MLE^NA PIJACA
projino bra{no 90
pili}i 350
jaja 8 - 13
kajmak 500 - 600
sir 250 - 350
pr{uta 1.200 - 1.700
slanina 300 - 800
suxuk 800
STO^NA PIJACA
teli}i - nema
tovqenici 160 - 170
prasi}i 230 - 250
ovce 100 - 120
jagwad 190 - 200
p{enica 30
je~am 32
kukuruz 30
U POSETI DOMA]INSTVU STANOJLA CANA BOGI]EVI]A, POVRTARA IZ JE@EVICE
NEMOJ, PA SE NE BOJ
18 PETAK 28. JUN 2013. GODINEKULTURA
Zato {to ve} godinama, od
1990, `ivi i radi u Berli-
nu, na{ kolega Vladan Ra-
ki} (1960), koji je diplomirao
na katedri za novinarstvo na
Fakultetu politi~kih nauka u
Beogradu (radio u
TV Beograd, Radio
Beogradu, RTV Pri-
{tina i napredovao
od zvawa saradnika
do urednika i glav-
nog urednika), spada
me|u najplodnije
srpske pesnike i pu-
bliciste i u matici,
i u dijaspori. U
Berlinu na otvore-
nom kanalu pokre}e
srpsku televiziju, objavio je de-
setak kwiga i dobio vi{e zna-
~ajnih nagrada. “Pesma iz wega
prosto izvire... Kao kod na{ih
romanti~ara, Kodera, Sime Mi-
lutinovi}a, Laze Kosti}a.... Te-
{ko je katkad odrediti, imaju}i
u vidu unutra{wi zamah, kojim
Raki} ispisuje i opisuje svoje
vizije, da li je on u vlasti pesme,
ili je pesma u wegovoj vlasti.
Raki} je egzaltirani pesnik. On
peva kao da je u gro-
znici. Poezija ga je
uzela pod svoje,
ovladala wegovim
bi}em. Po wemu,
poezija je otpor,
protest, na~in
borbe, ali i na~in
`ivqewa”, zabele-
`io je pored osta-
log kwi`evnik
Slobodan Rakiti}
u recenziji Raki}e-
ve posledwe zbirke pesma “U
pravini zraka”, koja je predsta-
vqena ~a~anskoj publici u po-
nedeqak u organizaciji Kwi-
`evnog programa Doma kulture.
Tim re~ima Rakiti} je donekle
obojio ~itav pesni~ki opus Vla-
dana Raki}a za koga jo{ ka`u da
je “ovaplo}ena svetlost” koju
krase “duboki slojevi qubavi i
rodoqubqa”, “zgusnute istine o
`ivotu”, kosmocentrizam koji
se “u svemu upodobquje kosmi~-
kim visinama”, odnosno Tvor-
cu... Izdava~i nove zbirke pesma
su KPZ Beograda i “Pe{i} i si-
novi” u ~ije ime je govorila Ve-
sna Pe{i}, a stihove kazivao
dramski umetnik Qubomir Ta-
di}, koji je Raki}evu poeziju
znala~ki analizirao.
Napomiwu}i da je Raki}eva
poezija te{ka za razumevawe, jer
je zgusnuta, napravqena kako ka-
`u “od testa misao”, Tadi} iz-
dvaja nekoliko krugova, slojeva
na kojima se bazira. Prvi je ko-
smi~ki, u kome on odgovara na
zapitanost “kako to disawe {i-
ri kosmos” i kakav je odnos pre-
ma wemu; drugi je qubavni krug;
tre}i qubav prema poeziji i pe-
snicima; u ~etvrti krug spada
ose}awe prema bi}u; peti krug
~ine potresne, porodi~ne pesme
posve}ene naro~ito dedi i u {e-
sti krug spadaju Raki}eve rodo-
qubive pesme, a prema re~ima
samog autora, Kosmet je bitno
sto`eri{te ovih stihova.
- To je antropocentri~na po-
ezija bi}a koje je Srbin nad Ber-
linom, ali i Srbin nad Gra~a-
nicom, ili nekom, malo sretni-
jem mestu...”- rekao je glumac
Qubomir Tadi}.
Z. L. S.
Povodom stogodi{wice obele`avawa Balkanskih ratova,
Narodni muzej u ^a~ku imao je izuzetnu ~ast da sredinom
juna bude doma}in izlo`be “Balkanski ratovi 1912 -1913.”
nastale u saradwi Fotografskog arhiva Muzeja Benaki u Atini i
Helenskog Fonda za kulturu Beograd, a pod pokroviteqstvom gr~-
ke Ambasade u Beogradu. Tom prilikom gost ~a~anskog Narodnog
muzeja bio je gospodin Nikos Cicimelis, ata{e Ambasade Repu-
blike Gr~ke u Beogradu i savetnik Helenskog Fonda za kulturu,
koji je izlo`bu otvorio u konaku Jovana Obrenovi}a. Izlo`ba je
zasnovana na kolekciji originalnih fotografija koje se nalaze u
privatnim fondovima Romaidisa i Cajca. Na odabranim fotogra-
fijama predstavqene su najzna~ajnije operacije i doga|aji u koji-
ma je u~estvovala gr~ka vojska u Prvom i Drugom balkanskom ratu.
Vlasnik ugledne fotografske radwe u Atini po~etkom 20. veka
Aristotelis Romaidis poverio je svom mladom, talentovanom ko-
legi F. Cajcu da fotografi{e zbivawa na balkanskim boji{tima.
Cajc je pratio gr~ku vojsku u svim va`nijim pohodima i tako ove-
kove~io brojne scene iz Balkanskih ratova. U fokusu wegovih fo-
tografija je ~ovek, a svojim fotoaparatom on iz neposredne blizi-
ne bele`i i zna~ajne li~nosti tog doba, kao i potpuno nepoznate
u~esnike ratova, vojne pohode, svakida{wicu na boji{tima, bor-
be, spaqena sela, nemir boraca, izginule vojnike i kowe, bol pobe-
|enih i ponos pobednika. Z. L. S.
Kulturno-obrazovni pro-
gram Doma kulture bio je
sredinom jula doma}in
prezentacije pod nazivom “Gr~ka
- ve~na inspiracija: svetionik
pro{losti, putokaz za budu}-
nost”, koju je odr`ala ^a~anka dr
Aleksandra M. Pe}inar u prisu-
stvu ata{ea Ambasade Republike
Gr~ke u Beogradu Nikosa Cicvi-
melisa, pod ~ijim pokroviteq-
stvom je predavawe odr`ano, kao
i u saradwi sa Helenskim fon-
dom za kulturu u Beogradu, ~iji je
Cicimelis savetnik. U programu
je u~estvovao i Aleksandar Da-
~i}, pomo}nik gradona~elnika.
Po{to tragovi helenskog duha
ne prestaju da intrigiraju kul-
turnu i nau~nu javnost celog sve-
ta, kao kolevka savremene evrop-
ske civilizacije Gr~ka zemqa,
kultura i mitologija su oblasti
koje se neprekidno iznova otkri-
vaju. Pored najpoznatijih
spomenika gr~ke kulture,
koji su neodvojivi deo svet-
ske kulturne ba{tine, od an-
tike, Vizantije, do dana-
{wih dana, Aleksandra Pe-
}inar je predstvila i mawe
poznate kulturne i turi-
sti~ke destinacije koje vaqa
ukqu~iti u turisti~ku po-
nudu ove zemqe, potkrepiv-
{i sve obiqem istorijskih
podataka. ^a~anska publika
je tako ~ula da se najlep{i
spomenici iz perioda vizantij-
ske kulture nalaze u Solunskoj
regiji (crkva Svetog Dimitrija,
Sofija, Panagija on Halkeon, ko-
ja je pretvarana u Kazanxili ili
Crvenu xamiju), a ata{e Cicimi-
lis je naglasio da je “Solun grad
koji je sa~uvao pravi gr~ki duh, a
ne Atina kako se to smatra”. Bilo
je re~i o velikom po`aru koji je
zadesio Solun 1917, Atosu i Ura-
nopolisu, Krfu i ostrvu Vidu,
atrakcijama Peloponeza, ostrvu
Kritu i gradi}u Hawa, odnosima
Srbije i Gr~ke koji su naro~ito
napredovali u vreme vlade Elef-
teriosa Venizelosa (1928-1932),
koji je bio osvedo~eni za{titnik
srpsko-gr~kog prijateqstva.
- Ako ne znamo ni{ta o sebi,
ne}emo ni{ta znati ni o drugi-
ma. A, kako druga~ije da se zbli-
`imo - zapitao se gospodin Ni-
kos Cicimelis i preporu~io pr-
vo “Re~nik zaqubqenika u Gr~-
ku” @aka la Karijera, kao dobru
literaturu za po~etak takve qu-
bavi.
Bogatu biografiju svoje go{}e
predstavila je Verica Kova~evi},
urednik Kulturno-obrazovnog
programa. Aleksandra Pe}inar je
diplomac Filolo{kog fakulte-
ta u Beogradu na katedri
za Novogr~ki jezik, magi-
strirala i doktorirala
na katedri za Op{tu sa-
vremenu istoriju Filo-
zofskog fakulteta, a ma-
ster tezu odbranila na
Univerzitetu [efild u
Solunu. Pored prevodi-
la~ke aktivnosti (sarad-
nik “Instituta Pu{kin”
u Atini od 2007. i zva-
ni~ni sudski tuma~ za
gr~ki jezik Ministar-
stva pravde RS od 2008.) svoju de-
latnost usmerava i na promociju
srpske kulture na teritoriji
Gr~ke, a savetnik je i Kluba UNE-
SCO za oblast Pireja i ostrva. Za
svoj rad je vi{estruko odlikova-
na, a glavno podru~je wenog nau~-
nog rada je diplomatska istorija
balkanskih naroda tokom prve
polovine 20. veka, sa posebnim
osvrtom na Srbiju.
Z. L. S.
POETSKO VE^E VLADANA RAKI]A
OTPOR, PROTEST, NA^IN @IVQEWA...
ATA[E ZA KULTURU AMBASADE GR^KE OTVORIO
IZLO@BU U KONAKU NARODNOG MUZEJA
GR^KA, VE^NA INSPIRACIJA IZ UGLA ISTORI^ARKE
I PREVODIOCA ALEKSANDRE M. PE]INAR
GR^KA VOJSKA U
BALKANSKIM
RATOVIMA
HODO^A[]E HELENSKOM DUHU
Delfina Raji} i Nikos Cicimelis, ata{e Ambasade Gr~ke
Verica Kova~evi}, Nikos Cicimelis, Aleksandar Da~i} i Aleksandra Pe}inar
Qubomir Tadi}, Vladan Raki}, Milkica Mileti} i Vesna Pe{i}
PETAK 28. JUN 2013. GODINE 19REPOTRA@A
- Prve nagrade stru~nog
`irija osvojili `enska
grupa iz Brekova Ariqe
“Prvo zrno suncokreta” i
mu{ka “Brojanica” iz
Ivawice. - Po glasovima
publike, najboqi ^a~an-
ski “Zavi~ajci” u mu{kom,
a “Crnu}anke” iz Gorweg
Milanovca u `enskom pe-
vawu
“Ej, dokle ovde srpski narod
`ivi, ne treba nam granica na
Drini”, “Pjevaj seko, pjevaj moje
jawe, svakog dana `ivota je ma-
we”, “Evo bra}e koja smiju srpski
barjak da razviju”, “Srpkiwa
sam, na ~elu mi pi{e, ko{uqa mi
na tamjan miri{e...” Ovi, i mno-
gi drugi stihovi, ~uli su se u ne-
dequ na Svete Trojice, u porti
crkve Svetog \or|a u Dowoj So-
potnici, nasequ op{tine Novo
Gora`de u Republici Srpskoj,
gde je odr`an, jubilarni, 10. Sa-
bor starog pjevawa u Srba. Onog
pevawa, koje etnomuzikolozi na-
zivaju “iz vika”, a UNESCO ima
nameru da ga uskoro za{titi kao
jedinstveno i autenti~no kultur-
no nasle|e iz oblasti narodne
muzike u svetu. Bila je to istin-
ska smotra `enskih i mu{kih iz-
vornih peva~kih grupa sa prosto-
ra Srbije, Republike Srpske i
Crne Gore. Nastupilo ih je 50, 16
`enskih i 34 mu{ke, a zbog razli-
ka u na~inu pevawa, posebno su
ocewivane grupe iz Srbije, a po-
sebno sa prostora Republike
Srpske i Crne Gore. Organizato-
ri ove manifestacije su SPKD
“Prosvjeta”, op{tina Novo Go-
ra`de i istoimena crkvena op-
{tina. U konkurenciji se na{ao
i veliki broj izvornih grupa iz
Srbije i Moravi~kog okruga
(U`ice, Prijepoqe, Sevojno, Po-
`ega, Ariqe, Ivawica, ^a~ak,
Gu~a, Lu~ani, Gorwi Milano-
vac) koje su u gotovo svakoj kate-
goriji ponele neku od nagrada.
Bila je to prava i masovna smo-
tra “jednovjernog, jednobratskog
i jednokrvnog srpskog naroda,
koga nikada i niko ne mo`e raz-
dvojiti”, kao i nastavak negova-
wa “neraskidive tradicional-
ne veze sa precima”, rekao je tom
prilikom mladi voditeq Miki
Da~evi}, po`elev{i svima do-
bar glas. Gostima iz Srbije iz-
uzetnu pa`wu u ime doma}ina
pru`io je Dragoqub Stojano-
vi}, predsednik KUD-a iz No-
vog Gora`da.
Stru~ni `iri, koji je oce-
wivao kvalitet i izvornost pe-
vawa, autenti~nost narodne no-
{we iz kraja iz koga peva~i do-
laze i kompletan nastup, radio
je u sastavu: mr Grozdana Koma-
dini}, kwi`evnik iz ^a~ka
(predsednik), profesor dr Di-
mirtije Golemovi}, etnomuzi-
kolog iz Beograda i mr Miro
Mitrovi}, profesor. Prvu na-
gradu stru~nog `irija osvojile
su `enske grupe “Prvo zrno sun-
cokreta” iz Brekova Ariqe, koje
su nagra|ene i za najboqe izvede-
nu pesmu i “Planinke” sa Pala;
drugu dele “Biseri Moravice” iz
Ivawice i “Zenica” iz Bijeqine,
a tre}u “Draga~evke” iz Gu~e i
“Sarajevsko poqe” iz Bijeqine.
U mu{koj konkurenciji pobedni-
ci su “Brojanica” iz Ivawice i
“Sarajevsko poqe” iz Bijeqine,
drugu nagradu dele crkvena grupa
“Knez Lazar” iz Prilipca kod
Po`ege i “Piva” Plu`ine, a tre-
}u “Srpska {ajka~a” iz Puhova
kod Lu~ana i “Sveti Jovan” iz
Vi{egrada. Po glasovima publi-
ke, najboqi su bili ~a~anski
“Zavi~ajci” u mu{kom, a “Crnu-
}anke” iz Gorweg Milanovca u
`enskom pevawu, za Srbiju, kao i
mu{ka i `enska grupa iz Vojko-
vi}a. Najizvorniju pesmu otpe-
vale su `ene iz ivawi~ke “Broja-
nice” i “Mladost” sa Pala, a me-
|u mu{karcima “Slavuj” Sevojno
i “Piva” Plu`ine. Najlep{u no-
{wu nosili su peva~i iz Prije-
poqa i Nevesiwa. Nakon progla-
{ewa pobednika u svim katego-
rijama i dodele priznawa, svi za-
jedno su sa publikom zaigrali ne-
pregledno kolo u crkvenoj porti,
u kojoj se samo po srpskoj zastavi
znalo gde je kolovo|a. Put je ~a-
~anske izvorne grupe i ~lanove
`irija naveo preko Vi{egrada u
posetu ~uvenoj “}upriji” Mehme-
da Pa{e Sokolovi}a, ali i An-
dri}evom “Kamen gradu” u kome je
na{em jedinom Nobelovcu po-
dignut zaista dostojan i trajan
kulturni spomenik. Z. L. S.
Zavi~ajno dru{tvo “^a-
~ani” organizovalo je u su-
botu u Domu u~enika tre}u
prezentaciju fotografija,
ovoga puta pod nazivom
“Moj lepi grad u 500 sli-
ka”, a mnoge me|u wima mo-
gle bi biti i razglednice
za “pozdrav iz grada na
Moravi”. Dvogodi{wi
trud Ranka Tripkovi}a
Dragi}a i Qubi{e ]irko-
vi}a osta}e zabele`en na
DVD formatu, zahvaquju}i
projektu za koji su “zavi-
~ajci” od grada dobili
79.000 dinara u okviru eko-
lo{kog programa. Motiv
za fotografisawe starih i
novih objekata, ulica, par-
kova, mostova, Morave,
sportskih terena, pejza`a
je, po re~ima autora, ~iwe-
nica da se situacija iz da-
na u dan mewa, tako da se
sa~uva sada{wi trenutak,
a ovaj album ostane kao
svojevrsna memorija nekih
ambijenata i objekata koji
nestaju. U kolekciji od 500
snimaka nalazi se i stoti-
nak fotografija iz rani-
jih ciklusa, a sve su pode-
qene prema godi{wim do-
bima, rekao je Dragi} ]ir-
kovi}, jedan od autora. U
duhu teme, istori~ar Slo-
bodan Nevoqica pro~itao
je odlomak iz poetskog tek-
sta “Vodi~ kroz ^a~ak”
Milenka Paji}a u kome on,
pored ostalog, ka`e: “Pi-
tamo se sasvim iskreno:
Kakav je na{ grad? [ta
znamo o wemu? [ta bismo
izneli kao su{tinu na{eg
bitisawa na ovom mestu?
Nekom strancu u ^a~ku ni-
je lako do~arati o ~emu se
radi. Ni poznaniku iz su-
sednog grada nije jasna na-
{a privr`enost rodnom
gradu. Od ku}a, ulica i
parkova mi sklapamo moza-
ik sa beskona~no mnogo
kockica. Znamo dobro da je
svaki fragment va`an i da
svaki detaq, ma kako on na
prvi pogled neva`an bio,
mora da zauzme svoje pravo
mesto... Nije lako izabrati
samo najbitnije, a odre}i
se ne~ega {to je najdr-
a`e...” Z. L. S.
NOVE RAZGLEDNICE ZAVI^AJNOG DRU[TVA “^A^ANI”
MOJ LEPI GRAD U 500 SLIKA
NA 10. SABORU STAROG PJEVAWA U SRBA U NOVOM GORA@DU
USPEP[NE IZVORNE GRUPE
IZ MORAVI^KOG OKRUGA
20 PETAK 28. JUN 2013. GODINEKULTURA
PRI^E IZ „AUTOBUSA“
Ova pri~a nam i bukvalno sti`e iz auto-
busa. Ba{ ove nedeqe uve~e gu`va na na-
{oj Autobuskoj stanici. Nostalgi~ni
studenti sa~eka{e “zadwi voz” da krenu u pre-
stonicu i dovr{e svoje junske ispitne obaveze.
Autobus iz Nove Varo{i krcat putnicima.
Stavila deca svoj prtqag u gepek, pa u{la da
sednu, ali, avaj... Sva mesta zauzeta. Wih sedam
ili osam imalo je duplirane karte, ili su bar
tako mislili. Niko od putnika “zalepqenih”
na sedi{tima koja su “prodata” u ^a~ku nije
pokazao svoju kartu. A voza~ nije hteo da se
“me{a” u tu ujdurmu koja je usledila. Sva|a u
autobusu dostigla je vrhunac prostakluka. Je-
dan momak je insistirao da sedne na svoje me-
sto, a mla|a `ena koja je putovala sa starijom
gospo|om, verovatno majkom, odbijala je da
ustane, pravdaju}i se da je neko seo i na weno
mesto. Pri tom je odbijala i logi~an predlog
da poka`e kartu i “podigne” toga ko je seo na weno se-
di{te, {to je putnike navelo na sumwu da ona uop{te
ima kartu sa rezervacijom. ^ule su se te{ke psovke i
optu`be. Pobunili su se i drugi putnici koji su mo-
rali da stoje tri sata do Beograda. Tri gospo|e su mu-
dro }utale, u{le su prve i zauzele slobodna mesta da
bi sedele do Preqine. Kad je situacija po~ela da kqu-
~a “pokazale” su se i ustupile putnicima rezervisana
mesta. Oni koji nisu seli, preba~eni su u drugi auto-
bus... Vaqalo je da se nije ~ulo sve, {to se, na`alost,
~ulo... Z. L. S.
SEDI[TE
POKLON KWIGE
^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obradova-
ti ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u
petak od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista
(tel: 377-107). Uz kupqen posledwi broj
^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}i u
kwi`ari Laguna, Gradsko {etali{te bb, ^a~ak,
radno vreme 9-21.
Romanti~na kwiga koja }e vas
povesti na nezaboravno putova-
we u pro{lost!
Izdava~ka ku}a Laguna
objavila je novi roman
jednog od najva`nijih
srpskih pisaca, Vladimira Ar-
senijevi}a, „Let“. Arsenijevi}
je i najmla|i dobitnik u istori-
ji NIN-ove nagrade za svoj prvi roman „U potbalubqu“.
U romanu „Let“, Arsenijevi} je napisao retko iskrenu
i elegantnu pri~u o braku mladih qudi, pro`etu ideali-
ma epohe sa mno{tvom zanimqivih likova i istorijskih
li~nosti. Dirqiva pri~a o Pavlu Andrejevi}u, mladom
vazduhoplovnom poru~niku vojske Kraqevine Jugoslavi-
je, koji krajem tridesetih godina, na relaciji Petrov-
grad-Novi Sad-Sarajevo-Mostar-Beograd, upoznaje ne sa-
mo specifi~an duh doba nego i mnoge velikane kwi`ev-
nosti ili filma, kao i za~etnike stripa i fotografije
tog vremena.
Jedan naizgled sasvim obi~an avijati~arski let, nepo-
sredno pred Drugi svetski rat, zauvek }e promeniti ne
samo Pavlov `ivot, ve} i sudbinu wegove `ene i budu}-
nost ~itave porodice Andrejevi}. Tragi~ni avgustovski
dan 1937. godine, zatvori}e krug izme|u `ivota i smrti –
simbol wegovog kafkijanskog odnosa sa ocem koji tako|e
umire – i postati velika novinska vest u Jugoslaviji ko-
ja se sprema za veliki ratni okr{aj.
Novi roman Vladimira Arsenijeva}a „Let“ je uzbu-
dqiva pripovest o qubavi u doba aeroplana ujedno i je-
dinstveni LET u pro{lost, kwiga koja }e vas povesti na
putovawe koje }ete pamtiti.
Jedinstvena i neobi~na
„Kwiga o muzici“ u izdawu
Lagune, koju potpisuju veli-
kani srpske kwi`evne scene Da-
vid Albahari i @arko Radako-
vi}. Pisana u ~etiri ruke, „Kwi-
ga o muzici“ naizmeni~no, nudi
~itaocu uvid u muziku pojedinih
poznatih savremenih muzi~ara i
grupa i stoga predstavqa speci-
fi~an `anr na razme|i izme|u
muzi~kih ogleda i zbirke pri~a,
zapravo umetni~ki uobli~enih
utisaka o „svirkama“ ili albu-
mima koji su za autore ove kwige
bili svojevrstan izbor po srodnosti. Albaharijeva i Ra-
dakovi}eva fina anatomija pojedinih osobenih savreme-
nih muzi~kih tokova i stawa duhova, vremena, raspolo`e-
wa, sopstvenih do`ivqaja i koncerata na koje su odlazili
zajedno ili svako za sebe – prerasta, {to daqe odmi~emo u
~itawu, u niz osobenih proznih nokturna, pru`aju}i ~ita-
ocu nesvakida{wi utisak da u`iva u zapisima koji su uvek
na granici muzi~kih eseja i proznih minijatura.
Za strastvene qubiteqe muzike, „Kwiga o muzici“ je is-
korak iz klasi~nih muzi~kih biografija, jednom re~ju ret-
ka kwiga i za svetske standarde po pitawu `anra. Nastala
je u periodu od 2010. do 2012. godine. Po~iwe utiscima sa
koncerta rege grupe „Graundej{n“ na koji su autori zajed-
no oti{li, a zatim slede tekstovi o triju „Medeski, Mar-
tin i Vud“, o Vilu Bernardu, Marku Ribotu i drugima.
David Albahari i @arko Radakovi}
KWIGA O MUZICI
Vladimir Arsenijevi}
LET
Usuterenu Galerije “Risim”, a pod pokroviteq-
stvom Umetni~ke galerije “Nade`ada Petrovi}”,
osniva~a prvog outdoor kluba u Srbiji “Spartan
Warriors”, nedavno je otvorena prva samostalna izlo`ba
fotografija mladog ^a~anina Stefana Luki}a. Izlo`ba
obuhvata 26 fotografija snimqenih na putovawima bi-
ciklom {irom Balkana. Postavku je pratila i projekci-
ja kra}ih filmova koje je Luki} snimio na svojim putova-
wima, a odr`ani su i kra}e predavawe i diskusija, i pro-
movisan materijal za destinacije koje planira da poseti
ove godine. Izlo`ba }e nakon ~a~anske premijere biti
postavqena i u Beogradu. Svaku fotografiju prati kar-
tica sa generalijama, gde je snimqena, kada, na kojoj kilo-
metra`i. Cikloturizam je za mladog Luki}a spoj avantu-
re, izazova i zdravog `ivota, koji inspiri{e ~oveka u go-
tovo svakom aspektu `ivota. Sve je vidqivija potreba sve
ve}eg broja qudi za begom od ubrzanog tempa modernog
`ivota. Zato putovawe biciklom omogu}ava upravo tu
vrstu bekstva, ka`e Stefan Luki}, koje daje ose}aj slobo-
de, ispuwenosti i zadovoqstva.
- Nekoliko godina provedenih na dva to~ka, kroz na{u
i inostrane zemqe, dalo mi je priliku da u`ivam u neo-
pisivo lepim predelima, koji su zabele`eni na vi{e hi-
qada fotografija, od kojih je za ovu priliku izabrano 26
- rekao je biciklista.
Z. L. S.
IZLO@BA FOTOGRAFIJA STEFANA LUKI]A U GALERIJI “RISIM”
POGLED SA „DVA TO^KA”
Spale je prvi put umro kad je Dramski studio Doma kultu-
re zatvoren po~etkom devedesetih. Nikad ga nije pre`a-
lio i stalno je poku{avao da ga o`ivi, ali bezuspe{no. Zbog
svega toga nikad vi{e nije bio isti ~ovek, ali to je krio. Iz-
gubio je svoj svet, a po onom stvarnom, lutao je dostojanstveno
na svom starom biciklu, nose}i majstorsku torbu punu stiho-
va.
Tako je `iveo `ivot Zoran Spasojevi} Spale.
Du{an Darijevi}
SE]AWE: ZORAN SPASOJEVI] SPALE
(21. 2. 1959 - 30. 6. 2008.)
PETAK 28. JUN 2013. GODINE 21KULTURA
POKLON KWIGE
Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN
IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca
koji budu najbr`i i jave se u petak od 11 do 11,30
~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz
kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|e-
ni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`a-
ri Vulkan u Roda centru.
Tom Sejgan, novinar-
istra`iva~, dobitnik
Pulicerove nagrade, pi-
sao je ~lanke sa raznih za-
nimqivih mesta u svetu,
koji su poga|ali pravo u
metu. Me|utim, kada je we-
gov kontroverzni izve-
{taj razotkriven kao ob-
mana, wegov profesional-
ni ugled je uni{ten. Sada
`ivi u izgnanstvu, progo-
wen lo{im odlukama i
{okantnom istinom koju
nikada nije mogao da do-
ka`e: da je wegov sunovrat
bio smi{qeni ~in sabota`e nepoznatog neprijateqa.
Ali pre nego {to je Sejgan uspeo da okon~a sebi muke,
ume{ala se sudbina u liku tajanstvenog stranca sa zahte-
vom koji se ne mo`e ignorisati.
Zakarija Sajmon ima izgled nau~nika, du{u propalice
i vatrenu posve}enost fanatika. Njegovoj milosti prepu-
{tena je }erka Toma Sejgana koja se otu|ila od wega. Saj-
mon o~ajni~ki `eli ne{to {to samo Sejgan mo`e da mu
da: kqu~ re{ewa misterije stare pet stotina godina, ne-
procewivo vredno znawe sa eksplozivnim politi~kim
zna~ajem u savremenom svetu. I za Sajmona i Sejgana ulo-
zi su visoki, ciq izuzetno li~an, a posledice protivqe-
wa bilo kom od ove dvojice qudi mogu izazvati katastro-
fu.
U riskantnom pohodu od Floride preko Be~a pa do
Praga, i najzad do planina Jamajke, dva ~oveka sukobqa-
vaju se u opasnoj igri. Usput }e se obojici `ivot okrenu-
ti naglava~ke – a sve {to znamo o Kristiforu Kolumbu
sada }e se promeniti.
Ona je lepa, bogata i
talentovana... Tako-
|e, stra{no je usa-
mqena i ~ezne za qubavqu i
pa`wom. I boluje od neiz-
le~ive bolesti.
@ivot je ispuwen pat-
wom koja od ro|ewa do smr-
ti vreba svakog ~oveka, is-
pituju}i granice strpqe-
wa, milosr|a, dobrote, qu-
bavi, vere i nade. Svaki put
kada bi se jako prehladila,
ili tokom no}i imala stra-
hovite gr~eve i bolove u
mi{i}ima, Sawa je pomi-
{qala da je to kraj. U tim trenucima, o~ekivala je da se
iz sna ne probudi i ode majci u zagrqaj. Ali `eqa za `i-
votom, za mlado{}u, koja je ipak samo wena, uvek je uspe-
vala da pobedi najbolnije trenutke slabosti i tuge. Hra-
bro je odlu~ila da `ivi od danas do sutra. Da zgrabi `i-
vot, kao {to orao grabi plen, i da radi sve {to }e je usre-
}iti.
Mogu li mo}, pohota, `eqa za pobedom i avanturom da
nadja~aju o~insku qubav?
Da li smo postali imuni na usamqenost i za{to je no-
vac postao vredniji od `ivota?
Qubinka Dobrosavqev
^AROBNI PRSTI
Stiv Beri
AFERA KOLUMBO
Koncertom ro|enih ^a~ana Bo-
bana Bjeli}a i Milo{a Ni-
koli}a, poznatih instrumen-
talista u svetu klasi~ne muzike, pod
nazivom “Milonga iz na{eg kraja”,
koji je odr`an u utorak, 25. juna, za-
po~eli su programi Letwih dana
kulture u ^a~ku 2013, a nastup ovog
dua, bio je ujedno i predprogram 26.
Sabora frula{a Srbije “Oj Mora-
vo”. Bjeli} na harmonici i Nikoli},
poznat kao izvo|a~ na starim instru-
mentima kavalu i gajdama, ali klari-
netista, koji }e uskoro braniti dok-
torat na ovom instrumentu na Fa-
kultetu muzi~kih umetnosti, izveli
su jedno~asovni autorski program i
odu{evili ~a~ansku publiku u Gale-
riji Narodnog muzeja. Spojiv{i mi-
longu, odnosno tango, kao muziku qu-
bavi i plesa sa balkanskim melodija-
ma, dvojica umetnika stvorila su je-
dinstven zvuk na svetu, etno-fuziju.
^ini je neobi~na kombinacija xeza,
etno motiva sa balkanskih prostora
i umetni~ke, klasi~ne muzike, u kojoj
harmonika vi{e nije prate}i instru-
ment, ka`e Boban Bjeli}, ve} se wen
zvuk kombinuje sa kavalom i gajdama.
Obojica su imala i solo deonice u
kojima su pokazali neverovatnu vir-
tuoznost, tako da su svirali dva puta
i na bis.
Projekat “Milonga iz na{eg kra-
ja” nastao je 2010. godine, kada je na
poziv Bugarke Zlatane Ruseve koja
`ivi u Briselu, kreiran za “Dunav-
ski muzi~ki festival”, koji se odr-
`ava na luksuznom brodu koji se kre-
}e kroz sve dunavske zemqe. U progra-
mu su svirani: “Balkanska milonga”
inspirisana motivima Artura Pja-
cole, “Milonga del hora”, “Sedmi-
ca”, “Kapri~o”, Bahova Tokata i fu-
ga u d-molu, “Bumbarovo kolo”, iz-
vorni “makan” iz Vrawa, “Gajda{ko
oro”, Oro “rez 11”, “Slovenska pe-
sma”... Na`alost, ovaj jedinstveni
duo u svetu jo{ nema video zapis o
ovom neponovqivom muzi~kom doga-
|aju. Z. L. S.
Jedanaestu godinu zare-
dom, ^a~ak je od ~e-
tvrtka do nedeqe do-
ma}in najve}e manifesta-
ciije na Balkanu posve}ene
fotografskoj umentosti. U
organizaciji Foto kino
kluba “^a~ak” i pod po-
kroviteqstvom Foto save-
za Srbije, u na{em gradu se
odr`avaju “Dani fotogra-
fije Srbije - ^a~ak 2013.”
koji }e okupiti vi{e od 50
najuspe{nijih fotografa
iz zemqe, sumirati rezul-
tate i dodeliti nagrade
najboqim autorima u pro-
tekloj godini. Me|u 12 iz-
lo`bi, {est na fotograf-
skom papiru i osam digi-
talnih, je i najzna~ajnija
Republi~ka izlo`ba foto-
grafije, na kojoj }e biti
dodeqene nagrade u pojedi-
na~noj konkurenciji i za
seriju fotografija. U re-
publi~koj konkurenciji
na{lo se i {estoro kandi-
data iz ~a~anskog FKK, a
pohvalu je od stru~nog `i-
rija dobio Du{ko Sre}ko-
vi}. Uspehu lokalnog Klu-
ba treba dodati i visoko
me|unarodno zvawe koje je
dobio Vojislav Pe{terac,
AFIAP, a on je i deseti
na listi najuspe{nijih fo-
tografa FSS, rekao je u
sredu na konferenciji za
novinare \or|e Vukadino-
vi}, predsednik FKK “^a-
~ak”, istakav{i da se i do-
ma}i klub kotira na viso-
kom tre}em mestu po kvali-
tetu rada na rang listi
Foto saveza Srbije. Po-
{to se Dani fotografije
nalaze na listi me|u osam
manifestacija od kultur-
nog zna~aja za grad, progra-
me ve}im delom finansira
Grad ^a~ak, a me|u zna~aj-
nim sponzorima ovoga puta
je i UP “Morava”, koja je
ustupila ba{tu biv{eg re-
storana “Takovo” za izlo-
`bu i dru`ewe umetnika.
Slobodan Paji}, KM FSS
podsetio je da manifesta-
cija obiluje i brojnim
stru~nim predavawima i
autorskim izlo`bama, ove
godine ne}e biti izlo`be
inostranog autora, a kao
posebnu atrakciju pomenuo
je i foto izlet u subotu, na
kome }e fotografi iz cele
zemqe biti u prilici da
vide, fotografi{u i pro-
movi{u lepote na{eg
okru`ewa i duhovne i kul-
turne ba{tine. Sve~ano
otvarawe Republi~ke izlo-
`be je ve~eras u 19 ~asova u
Likovnom salonu Doma
kulture, a potom slede di-
gitalne projekcije u veli-
koj sali.
Z. L. S.
VIRTUOZNA ETNO-FUZIJA BOBANA BJELI]A I MILO[A NIKOLI]A
DANAS OTVARAWE 11. DANA FOTOGRAFIJE U SRBIJI - ^A^AK 2013.
VISOKO KOTIRAN
DOMA]I FOTO KINO KLUB
Letwi dani kulture ^a~ak 2013. po~eli su koncertom Bobana Bjeli}a
i Milo{a Nikoli}a, a zavr{avaju se 29. avgusta programom “Tradicija
u narodnom stvarala{tvu” Udru`ewa “^uvari dela Vuka Karaxi}a” u
Galeriji Narodnog muzeja. Za dva meseca, koliko manifestacija traje, 27
pojedinaca, udru`ewa i institucija, prikaza}e ukupno 49 programa na
deset gradskih lokacija. U programima }e biti anga`ovano oko 1.000
u~esnika. Nastupi}e brojni muzi~ki sastavi iz Srbije i inostranstva,
kulturno umetni~ka dru{tva, likovni umetnici, bi}e organizovani
{kola horskog pevawa, maskenbal, scenski prikazi i brojne edukativno
kreativne radionice, saznajemo od Mikice Aleksandri}, urednika pro-
grama Letwih dana kulture u ^a~ku za 2013. godinu.
PO^ELI LETWI DANI KULTURE ^A^AK 2013.
MILONGA IZ NA[EG KRAJA
22 PETAK 28. JUN 2013. GODINEVODI^
PR
IP
RE
MI
LA
: I
rena M
ilo{
evi}
KLUB „VELVET”
Subota 29, jun
- Svirka „DE PUTA
MADRE", 21,30 ~asova
„SRPSKI PAB”
Petak, 28. jun
- Svirka "KONTAKT 5", 22 ~asa
Subota, 29. jun
- Svirka "DUDA I KOLE", 22 ~asa
GRADSKA BA[TA
- Svakog petka i subote
GIPSYALEKSI]I, broj za
rezervacije 063-620-333PIVNICA
KAFE “[TO DA NE”
Subota, 29. jun
Svirka "REHAB", 22 ~asa
PETAK 28. 6. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 KORAK 21
12:15 MISS SVETLANA - IZ
DRUGOG UGLA
13:00 NIKO KAO JA-R.
13:30 OGLASI
14:45 FOTOSKAZ -R.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 IZLOG STRASTI - R.
17:15 OGLASI
18:00 GALASPORT
18:55 TV INFORMATOR 2
19:20 KRAJEM NA[E ULICE
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 ARHIVA EPERHIJE
@I^KE
21:00 GRADSKI PUTOKAZ
21:50 VEZE
22:30 TV INFORMATOR 3
22:55 KRAJEM NA[E ULICE
23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU 1
SUBOTA 29. 6. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 PLANETA SEZAM
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 TREND SETTER
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:15 ARHIVA EPARHIJE
@I^KE -R.
13:30 OGLASI
14:10 GALASPORT -R.
15:30 TV INFORMATOR 1
15:55 KRAJEM NA[E ULICE
16:15 GULIVER
17:15 OGLASI
17:45 GRADSKI PUTOKAZ-R.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:20 KRAJEM NA[E ULICE
20:00 VI PITATE, MI
TRA@IMO ODGOVOR
21:00 SUPER 70
22:30 TV INFORMATOR 3
22:55 KRAJEM NA[E ULICE
23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU 1
NEDEQA 30. 6. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 POD SJAJEM ZVEZDA
10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
10:15 CRTANI FILM
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK,
VREMEPLOV
12:15 NA[E SELO
13:00 ATLAS
13:30 OGLASI
14:00 FILM
15:30 VEZE
16:15 PROSLAVA 20 GODINA
TELEVIZIJE-DIREKTAN
PRENOS
18:30 DRAGA^EVSKI HORIZON-
TI
19:00 AUTOBILBORD
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 KONCERT
23:00 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU 1
PONEDEQAK 1. 7. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI -
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 SRBIJA I SVET
11:15 OGLASI
12:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
12:15 NA[E SELO-R.
13:00 IZBLIZA
13:30 OGLASI
14:10 BIOGRAFIJE
14:45 IZBLIZA
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 DRAGA^EVSKI
HORIZONTI-R.
16:45 SERIJA - IZLOG STRASTI-
R.
17:15 OGLASI
18:00 GALASPORT
18:55 TV INFORMATOR 2
19:35 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 DOKUMENTARNI FIL-
MOVI - ZASTAVA FILM
20:30 MI ZAJEDNO KROZ NA[
GRAD
21:00 MILANOVA^KA
SEDMICA
21:45 TREND SETTER
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU
UTORAK 2. 7. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - IZLOG STRAST
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
10:15 AUTOSPRINT
11:15 OGLASI
12:15 POD SJAJEM ZVEZDA
13:30 OGLASI
14:10 GALASPORT-R.
14:50 DOKUMENTARNI FILM -
ZASTAVA FILM - R.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI
16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
17:15 OGLASI
17:45 MI ZAJEDNO KROZ NA[
GRAD -R.
18:15 MILANOVA^KA SEDMI-
CA-R.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJA
20:05 TV MEDIKUS
21:00 SRBIJA I SVET
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU 1
SREDA 3. 7. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
10:00 VREMEPLOV, SVETA^NIK
10:15 MISS SVETLANA - IZ
DRUGOG UGLA
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:15 SUPER 70
13:30 OGLASI
14:10 PLANETA SEZAM -R.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI -
16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
17:15 OGLASI
17:45 TV MEDIKUS-R.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 MO SPORT
20:45 FILM
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU 1
^ETVRTAK 4. 7. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - IZLOG STRASTI -
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
10:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
10:15 SPORTSKA GALAKSIJA
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREMEPLOV
12:15 FILM -R.
13:45 OGLASI
14:30 MO SPORT-R.
15:00 ABS SHOW
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI
16:45 BELI LUK I PAPRI^ICA
17:15 OGLASI
17:45 VI[E OD SPORTA
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 NA[E SELO-R.
21:00 FOTOSKAZ
21:45 NIKO KAO JA
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU 1
- TV GALAKSIJA -
/////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////
Restoran
"STARI GRAD"
- Svakog vikenda
starogradska svirkaKAFE KLUB „ENIGMA”
Dom kulture, petak 28. jun u 19 ~asova
- Dani fotografije u Srbiji - ^a~ak 2013, otvarawe Republi~ke i drugih izlo`bi
i dodela nagrada
Narodni muzej, petak 28. jun u 19 ~asova
- Letwi dani kulture: “Vidovdansko gledawe }ilima”, Udru`ewe “^uvari dela Vu-
ka Karaxi}a”
Dani fotografije u Srbiji - ^a~ak 2013 - subota 29. jun
Galerija “Risim”:
- u 17 ~asova izlo`ba “100 naj” Refoto
- u 17,30 predavawe, Milan @ivkovi}, MF FSS
Kafe galerija “@uta ku}a”
- u 18,30 izlo`ba “Minijature” Vojislava Pe{terca, KM FSS
Narodni muzej:
- u 20 ~asova, izlo`ba “Pejza`” Branislava Strugara, MF FSS
Ba{ta FKK “^ a~ak” (biv{e “Takovo”)
- u 21 stru~no predavawe Zvezdana Man~i}a, tema: Savremena fotografija
Dani fotografije u Srbiji - ^a~ak 2013 - nedeqa, 30. jun
Dom kulture:
- od 9 do 13 sati Foto berza
- u 12 sati Godi{wa Skup{tina FSS
Letwi dani kulture: Radionica govorne kulture “Raskovnik”
- Narodni muzej, ponedeqak, 1. jul u 19 ~asova: Predstavqawe pesni~ke zbirke “Ta-
las” @ivorada Nedeqkovi}a,
- Galerija “Risim”, utorak, 2. jul od 18 do 19,30: prezentacija Radionice “Grafi-
ti”
- Galerija “Risim”, sreda, 3. jul od 11 do 12,30: Radionica “Dramske improvizacije
u nastavi govorne kulture”
- Galerija “Risim”, ~etvrtak, 4. jul od 11 do 12,30: Novinarska radionica za mlade
od 10 do 18 godina
- Galerija “Risim”, petak, 5. jul od 19,30: predavawe “Javni govor”, uticaj medija
na govornu kulturu
PETAK 28. JUN 2013. GODINE 23MARKETING
26 PETAK 28. JUN 2013. GODINEMARKETING
marketing 032/342-276
PETAK 28. JUN 2013. GODINE 27DRU[TVO
I u novoj {kolskoj godini
“Singidunum” do~ekuje stu-
dente sa novim obrazovnim
profilima na akreditovanim
studijskim programima i u sa-
vremeno opremqenim objekti-
ma, koji pru`aju sve uslove za
moderno studirawe
- Oslu{kujemo potrebe tr`i{ta i u
skladu sa tim formiramo programe koji
}e poslodavcima dati osposobqene mlade
qude, sa znawem i ve{tinama koje }e mo-
}i da iskoriste u praksi. Imali smo ~e-
tiri godine, od kada su na{i programi
akreditovani pro{li put, da vidimo
{ta bismo mogli da promenimo, negde da
dopunimo, negde da oduzmemo i prilago-
dimo programe potrebama tr`i{ta, a i
samih studenata – rekao je za “^a~anski
glas” profesor dr Milovan Stani{i},
rektor Univerziteta “Singidunum”, obja-
{wavaju}i da su kod nas i daqe prisutne
predrasude kada je re~ o privatnim fa-
kultetima, ali da se Univerzitet “Singi-
dunum” svojim kvalitetnim radom potvr-
dio, tako da je postao prepoznatqiv na
na{im proastorima, ali i {ire, po ka-
drovima koje obrazuje.
Univerzitet “Singidunum” je prvi
privatni univerzitet u Srbiji, koji je
akreditovan na osnovu Zakona o visokom
obrazovawu za osnovne, master i doktor-
ske studije na tri nau~na poqa: dru{tve-
no-humanisti~kom, prirodno-matemati~-
kom i poqu tehni~kih nauka.
Da se na Univerzitetu “Singidunum”
zaista oslu{kuju potrebe tr`i{ta poka-
zuje i ~iwenica da su u programe uvedeni
novi profili zanimawa. Tako je na Po-
slovnom fakultetu u Beogradu, pored iz-
borne opcije finansijski menaxment, uve-
dena i dopunska - ra~unovodstvo, revizi-
ja i forenzika, a predstavqena je i nova
upravqawe qudskim resursima i odnosi
sa javno{}u. Na Fakultetu za menaxment
ponu|eni obrazovni profili su: upra-
vqawe kvalitetom i industrijski dizajn,
dok se kao novina uvodi elektrotehnika i
ra~unarstvo. Fakultet za turizam i hote-
lijerstvo i daqe ostaje sa tri izborne op-
cije, a to su: turizam, hotelijerstvo i ga-
stronomija, ali }e novina biti programi
akreditovani na engleskom jeziku.
Saradwa Univerziteta “Singidunum”
i sredwih {kola u ^a~ku je odli~na. Ma-
turanti Gimnazije, Ekonomske i Pre-
hrambeno-ugostiteqske {kole su poseti-
li ovu ustanovu visokog obrazovawa i
prisustvovali predavawima, koja su, spe-
cijalno za wih, pripremili profesori i
asistenti Univerziteta “Singidunum”.
Sa Regionalnim centrom za profesio-
nalni razvoj zaposlenih u obrazovawu re-
alizovani su seminari za profesore sred-
wih {kola, a potpisani su ugovori o sa-
radwi sa Zajednicom ekonomskih {kola,
Udru`ewem direktora {kola Srbije i
udru`ewima koje vode Vladan Nicovi} i
Ivan Ru`i~i}, direktori ~a~anskih
{kola.
Nakon devet dana takmi~ewa i 31. od-
igrane utakmice (jedan me~ je regi-
strovan slu`benim rezultatom),
okon~an je turnir u malom fudbalu „Lu~ani
2013“, koji se odr`ava povodom Dana op{ti-
ne. Nadmetawe je startovalo 10. juna. Ukup-
no je u~estvovalo 16 ekipa iz Lu~ana, ^a~ka,
Po`ege, Ariqa i Kosjeri}a, koje su pokaza-
le zavidan nivo kvaliteta. Prve tri pozi-
cije zauzeli su: Reks Trans (Ariqe), Mio-
kovci (Miokovci) i Kafe Kafe Mewa~nica
AS (Lu~ani). Sastav Reks Transa, predvo|en
reprezentativcem Srbije u futsalu, Vida-
nom Bojovi}em, zaslu`eno je osvojio turnir
i nagradu od 120. 000 dinara. Prvoplasira-
ni tim nije izgubio nijedan susret,nije
igrao nere{eno i primio je svega jedan po-
godak, {to dovoqno govori o kvalitetu. ^e-
tvrtfinalni duel u dresu Reks Transa odi-
grao je i Predrag Raji}, biv{i ~lan selek-
cije zemqe.
Drugoplasirani tim Miokovaca pokle-
kao je u finalu,gde je ubedqivo nadigran re-
zultatom 5-0, mada je poluvreme zavr{eno
bez golova. Pre finala, Miokovci su ukwi-
`ili 4 trijumfa i jedan remi,pa su se zaslu-
`eno na{li u zavr{nom me~u takmi~ewa.
Drugoplasirani je nagra|en sa 50. 000 dina-
ra.
Susret za tre}e mesto, pripao je ekipi
Kafe Kafe Mewa~nica AS koja je savladala
Mistik sa 3-0. Wima je uru~ena nagrada u
iznosu od 30. 000 dinara.
Osim nov~anih, tri prvoplasirane ekipe
nagra|ene su peharima i diplomama. Nagra-
|eni su i najboqi strelac, golman i igra~,
tako|e peharima i diplomama. Za najboqeg
igra~a turnira progla{en je Bjeli} Darko
(Miokovci). Epitet najboqeg golmana po-
neo je ^abarkapa Bojan (Kafe Kafe Mewa~-
nica AS), dok je najuspe{niji strelac bio
\urovi} Milo{ (Autoprevoz Peri{i}).
Diplomu za fer-plej dobila je ekipa „Deca
radnika Namenske“, najmla|i tim takmi~e-
wa. Sve me~eve sudili su Ivan Bojovi} iz
Lu~ana i Marko Markovi} iz Gu~e. Gene-
ralni pokroviteq turnira bilo je preduze-
}e MB „Namenska“ AD iz Lu~ana. Tokom
takmi~ewa publika je imala priliku da vi-
di mnoge majstore malog fudbala i u`iva u
wihovim potezima.
M. Todorovi}
Rezultati
~etvrtfinala :
1. Autoprevoz Peri{i} – Mistik 4 :
4, penalima 2 : 3
2. Reks Trans – Mesara Mari} 3 : 0
3. Kafe Kafe Mewa~nica AS – Na{
Stan 1 : 0
4. Miokovci – Ila promet 4 : 1
Polufinale :
1. Mistik – Reks Trans 0 : 5
2. Kafe Kafe Mewa~nica AS – Mio-
kovci 0 : 1
Me~ za tre}e mesto :
1. Mistik – Kafe Kafe Mewa~nica
AS 0 : 3
Finale:
1. Reks Trans – Miokovci 5 : 0
Kona~an plasman ekipa :
1. Reks Trans (Ariqe) 2. Miokovci
(Miokovci) 3. Kafe Kafe
Mewa~nica AS (Lu~ani) 4. Mistik
(Lu~ani) 5. Autoprevoz Peri{i}
(Kosjeri}) 6. Na{
Stan (Lu~ani) 7. Ila promet (^a~ak)
8. Mesara Mari} (Kosjeri}) 9. Dar
kafa (Po`ega)
10. SZPR Dedinac (Lu~ani) 11. FK
Mladost Atenica (^a~ak) 12. Izgu-
bqeno jagwe (Lu~ani)
13. Ariqe (Ariqe) 14. MB Namenska
(Lu~ani) 15.Maksima (Lu~ani) 16.
Deca radnika
Namenske(Lu~ani)
TURNIR U MALOM FUDBALU
TRIJUMF ARIQACA
Pobednik turnira „Lu~ani 2013“ – Reks Trans (Ariqe)
DAN UNIVERZITETA „SINGIDUNUM” – 28. JUN
SPREMNI ZA NOVE STUDENTE
Profesor dr Milovan Stani{i}
28 PETAK 28. JUN 2013. GODINELU^ANI
Uprkos posledicama pro-
{logodi{we su{e, Draga-
~evci }e i ove godine
ubrati zna~ajne koli~ine
ovog tra`enog izvoznog vo-
}a. Istina, rod maline je
smawen u odnosu na vi{e-
godi{wi prosek, ali je
kvalitet dobar. Na startu
berbe akontna cena ovog
vo}a bila je 130, da bi la-
gano sredinom ove nedeqe
dostigla 180 - 190 dinara
po kilogramu. Malinari
draga~evskog kraja o~ekuju
da }e u ovoj sezoni malina
imati prihvatqiviju cenu.
Prema podacima, koje smo
dobili sredinom sedmi-
ce, hladwa~ari Mi{ko
Stani} i \or|e Bo`ovi}, koji
otkupquju malinu na podru~ju
Draga~eva, podigli su akontnu
cenu na 180 dinara po kilogra-
mu prvoklasne maline za sve ko-
li~ine do tada otkupqenog “cr-
venog zlata”. Kako isti~e Qu-
bivoje Karaxi}, predsednik
Udru`ewa “Vilamet” Draga~e-
vo, sa Stani}em i Bo`ovi}em je
postignut sporazum da se svako
pomerawe akontne cene odnosi
na ukupno predate koli~ine ma-
line do kraja berbe, {to nije
bila praksa u prethodnoj sezo-
ni, pa su zbog toga mnogi mali-
nari bili u neravnopravnom
polo`aju. I ostali otkupqiva-
~i maline u draga~evskom kraju
polako pomeraju cene. Otkupna
cena maline je sli~na i u ariq-
skom i ivawi~kom kraju. Kara-
xi} o~ekuje da }e krajem nedeqe,
nakon razgovora sa hladwa~ari-
ma, imati nove informacije o
daqem toku kampawe. Prema we-
govim saznawima, ni oni jo{
uvek nemaju sklopqene ugovore,
tako da jo{ uvek nema jasne
predstave o kona~noj ceni ovo-
godi{we maline. Na pitawe ko-
ja je to adekvatna cena za ovaj
tra`eni izvozni proizvod, Ka-
raxi} nije `eleo da da odgovor,
jer, kako ka`e, iluzorno je da
sam govori o tome, “ali je u in-
teresu malinara i malinarstva
u ~itavoj Srbiji da se defini-
tivno uredi ova oblast”.
- O~ekuju nas sigurno te{ke
godine, ako nadle`ni u dr`avi
ne preduzmu korake da se zakoni
o javnim skladi{tima i subven-
cijama preto~e u stvarnost. Dok
sve to stoji samo na papiru i ne
za`ivi ideja javnih skladi{ta
u praksi, malinari ne mogu zna-
ti {ta ih o~ekuje - ka`e Kara-
xi}.
MALIWACI ZA PRIMER
Da je rod maline nujedna~en i
u draga~evskom kraju, ba{ kao i
u ostalim delovima Srbije, ali
da je wen kvalitet dobar, uveri-
li smo se tokom posete Kotra-
`i. U zaseoku Lukovi}a, u ovom
`ivopisnom draga~evskom selu,
zatekli smo dobro odnegovane
maliwake, koji su, uprkos pro-
{logodi{woj su{i, izneli so-
lidan rod. Obreli smo se u zasa-
dima Milosava Lukovi}a, gde
smo probali, kako mi se ~ini,
najukusnije i najkrupnije mali-
ne na svetu. Ina~e, kako smo sa-
znali u razgovoru, Milosav Lu-
kovi} se vi{e od 30 godina bavi
proizvodwom maline. Svrstava
se u red velikih i iskusnih pro-
izvo|a~a ovog cewenog jagodi-
~astog vo}a na ovom podr~ju.
Pre 12 godina intenzivirao je
proizvodwu, tako da se danas
wegovi maliwaci prostiru na
pet hektara plodne draga~evske
zemqe. U zasadima su zastupqe-
ni “miker” i “vilamet”.
Na parcelama Lukovi}a, ber-
ba maline je po~ela pre desetak
dana. Kako isti~e doma}in, kva-
litet maline na podru~ju Ko-
tra`e je dobar, ali je rod podba-
cio zbog pro{logodi{we su{e.
U nekim prose~nim godinama,
kako ka`e Milosav, sa hektara
se bralo i do 10.000 ili 12.000
kilograma vrlo kvalitetne ma-
line, a sada je te{ko odrediti
kakav }e rod biti.
- Po mojoj proceni cena ma-
line nikad nije bila toliko lo-
{a, nego mi generalno imamo
problem malih poseda, {to, sva-
kako, umawuje i dobit. Radim
otkup maline za “Agropartner”
iz Lu~ana. To je firma koja
kreditira i poma`e proizvo|a-
~e. Obezbe|uje za wih ve{ta~ka
|ubriva, hemijske preparate,
ali i poma`e im nov~ano kada je
to neophodno. Ne `elim da go-
vorim o ceni maline, jer se ona
svakodnevno mewa, ali znam da
}e na kraju svi proizvo|a~i ko-
ji malinu predaju “Agropartne-
ru” biti zadovoqni. Proizvod-
wa maline je i daqe profitabi-
lan posao, ali bi trebalo po-
{tovati neke standarde i vodi-
ti ra~una o hemijskoj za{titi,
kako ne bismo izgubili ino-
strane kupce - istakao je Milo-
sav Lukovi}, dodaju}i da od ka-
da je intenzivirao proizvodwu
praktikuje da osigurava mali-
nu, jer su ulagawa ogromna, pa
samim tim i rizik od vremen-
skih nepogoda za wegovu poro-
dicu je i daleko ve}i.
DO BOQEG
PLASMANA
STANDARDIZACIJOM
PROIZVODWE
Da proizvodwa maline sva-
kako ima svoju ekonomsku ra~u-
nicu i da se od we mo`e pristoj-
no `iveti sla`e se i trideseto-
godi{wi Aco Lukovi}, koji,
iako je po struci diplomirani
ekonomista i zaposlen je, aktiv-
no poma`e roditeqima u orga-
nizaciji posla, ali dobro zna i
da zasu~e rukave kada je to neop-
hodno.
- Ovaj teren po svojim geo-
grafskim i svim ostalim uslo-
vima odgovara proizvodwi ma-
line. Svetsko tr`i{te je po-
sledwih godina postalo zahtev-
nije u pogledu kvaliteta i
zdravstvene ispravnosti mali-
ne. Na{e doma}instvo je u{lo u
proces sertifikacije za GLO-
BAL GAP standarde, koju spro-
vode veliki trgovinski lanci,
kako bi bili sigurni da }e wi-
hovi potro{a~i koristiti kva-
litetan proizvod. Tokom berbe
maline anga`ujemo od 50 do 60
radnika i vodimo mnogo ra~una
o higijenskim uslovima. Svaki
radnik mora da po{tuje predvi-
|ene higijenske mere. Ruke peru
pre svakog ulaska u maliwak,
nose za{titne kape tokom bra-
wa, kako bi malina bila ~ista i
do potro{a~a stigla kao zdrav-
stveno bezbedan proizvod. Sle-
dimo takav kurs, jer bez dobrog
kvaliteta i standardizacije
ovog izvoznog vo}a ne mo`emo
do}i do pravih kupaca, stabil-
nog plasmana i dobre zarade -
ka`e Lukovi}, koji je, ina~e, di-
plomirao na temi strategija po-
ve}awa izvoza jagodastog vo}a
na svetsko tr`i{te. Deo svojih
saznawa, do kojih je do{ao pri-
likom izrade diplomskog rada,
preto~io je u realnost u poro-
di~nom poslu, posebno kada se
govori o organizaciji rada i
sertifikaciji proizvodwe.
Lukovi}i svake sezone za ber-
bu maline anga`uju radnike sa
strane. Dolazili su iz raznih
krajeva Srbije, ali i iz susedne
Rumunije. Ovaj put, na startu
berbe, u maliwacima Lukovi}a
zatekli smo desetak radnika,
koji su marqivo i brzo brali
so~ne plodove, bez obzira na vi-
soku dnevnu temperaturu. Doma-
}in nam je rekao da i{~ekuje do-
lazak jo{ pedesetak radnika,
koji ovog puta dolaze organizo-
vano. Dnevnice se kre}u od 1.500
do 2.000 dinara, u zavisnosti od
u~inka. Svi bera~i imaju obez-
be|en sme{taj i hranu.
Lukovi}i planiraju da u na-
rednom periodu obnove zasade
maline na nekim parcelama,
{to }e, svakako, zahtevati do-
punska ulagawa. O pro{irewu
obima proizvodwe trenutno ne
razmi{qaju, ali, kada za rad
stasa podmladak u ovoj porodi-
ci, sigurno }e podizati nove za-
sade.
V. S.
PO^ELA BERBA „CRVENOG ZLATA” U DRAGA^EVSKOM KRAJU
Op{tina Lu~ani, Fond za razvoj poqoprivrede, Savet za poqoprivredu i selo i Udru`ewe mali-
nara “Vilamet” Draga~evo preporu~uju proizvo|a~ima i otkupqiva~ima maline u draga~evskom kra-
ju da u ciqu o~uvawa ove proizvodwe maksimalno iskoriste sezonu, neguju}i principe tr`i{nog
privre|ivawa i otvorene, dobre i korektne saradwe u interesu svih u~esnika u ovogodi{woj kampa-
wi berbe i otkupa ovog izvoznog vo}a. Otkupqiva~ima maline preporu~uju da se pridr`avaju pro-
pisa predvi|enih zakonom i da na registrovanim otkupnim mestima vidno istaknu akontnu cenu ma-
line. Na hladwa~are apeluju da kona~na cena ovog cewenog izvoznog vo}a odgovara svim u~esnicima
u poslu i da ne odudara od one koja se posti`e u ariqskom podru~ju. Mole se proizvo|a~i maline da
prilikom transporta robe do otkupnih mesta vode ra~una o po{tovawu saobra}ajnih propisa, u in-
teresu sopstvene, ali i bezbednosti svih u~esnika u saobra}aju.
Kako se isti~e u saop{tewu, ciq ove preporuke je da se izbegnu eventualne neprijatnosti tokom
kontrole tr`i{nih i poqoprivrednih inspektora, kao i redovnih saobra}ajnih kontrola u perio-
du berbe maline. Apeluje se na sve u~esnike u ovogodi{woj otkupnoj kampawi da eventualne nespora-
zume re{avaju dijalogom. Predstavnici lokalne samouprave su spremni da se ukqu~e u svakom mo-
mentu u razre{ewe mogu}ih problema u ovoj oblasti i nude pomo} u proceduri registracije javnih
skladi{ta, a sve u ciqu prosperiteta malinarstva na ovom podru~ju.
ROD MAWI, ALI KVALITET
MALINE NEOSPORAN
Aco i Milosav Lukovi}, Kotra`a
APEL PROIZVO\A^IMA I OTKUPQIVA^IMA MALINE
PETAK 28. JUN 2013. GODINE 29LU^ANI
Retki su qudi koji su
spremni da svoj `ivot u
potpunosti posvete i pod-
rede unapre|ewu zajedni-
ce u kojoj `ive. Junak na-
{e ovonedeqne reporta`e
upravo spada u tu katego-
riju nesebi~nih pregala-
ca, koji nikada ne odusta-
ju od svojih stremqewa i
povazda li~ne `eqe i in-
terese stavqaju u drugi
plan u svojoj ozbiqnoj `i-
votnoj misiji. Nedeqko Ku-
zmanovi} je jedan od ovo-
godi{wih dobitnika pre-
sti`nog op{tinskog pri-
znawa “10. jun”, koje mu je
lokalna samouprava dode-
lila za anga`ovawe u
svim oblastima rada i
razvoja Mesne zajednice
Dqin. Ovaj nesebi~an i
radan ~ovek, iako je napu-
nio 84 godine, sa velikom
rado{}u govori o svim va-
`nim akcijama u kojima je
u~estvovao, a koje su zna-
~ajno unapredile `ivot
me{tana u ovom draga~ev-
skom selu.
Nedeqko Kuzmanovi} `i-
vi na porodi~nom imawu
u Dqinu. Radni vek je
proveo kao hemi~ar u preduze}u
“Milan Blagojevi} - Namenska”.
U Mesnoj zajednici je radio vo-
lonterski 19 godina. Tokom tog
perioda vi{e puta je bio pred-
sednik i potpredsednik Saveta
Mesne zajednice. Zahvaquju}i
wegovoj upornosti i anga`ova-
wu, me{tani Dqina su me|u pr-
vima dobili vodu i
telefone, a re{ili
su i brojne druge
probleme. Iako smo
u dvori{te na{eg
doma}ina stigli u
ranim jutarwim ~a-
ovima, Nedeqko i
wegova supruga
Drina su ve} uveli-
ko bili na nogama i
obavqali redovne
seoske poslove. Po-
remetili smo wiho-
ve planove, ali su
se obradovali go-
stima i bili su ras-
polo`eni da koju
re~ prozbore o go-
dinama koje su osta-
vili za sobom.
Nedeqko se sa
rado{}u prise}ao
svih akcija, koje je
sa me{tanima Dqi-
na uspe{no reali-
zovao, a kao najva`nije izdvojio
je izgradwu mosta i dovo|ewe te-
lefona u selo.
- Najdra`a akcija mi je bila
kada smo uveli telefone u selo.
To nas je tada ko{talo krave i
teleta po svakom doma}instvu. Za
42 dana smo zavr{ili sve {to je
predvi|eno i svrstali se u red se-
oskih sredina koje su dobile mo-
dernu komunikaciju sa svetom.
To je bio za nas veliki uspeh.
Moram da vam ka`em, ~ovek mora
da bude od autoriteta u svakom
poslu. Bez toga, ali i znawa - ne-
ma rezultata - rekao nam je Ne-
deqko, nabrajaju}i druge va`ne
momente u razvoju Dqina, koji su
zna~ajno uticali na `ivot me-
{tana.
ENTUZIJAZAM
KOJI PLENI
Pitali smo Nedeqka i za put
kojim smo pe{ice do{li do we-
govog doma, jer je prose~en na vr-
lo nepristupa~nom terenu. Izne-
nadio nas je odgovor da ga je on
li~no uradio uz pomo} ro|aka
1995. godine.
- Na trasi gde se ovaj na{ put
nalazi nekada je bila samo staza,
koja je vijugala kroz stene. Tri
godine nam je trebalo da put ura-
dimo. Iako je pomo} nudila Me-
sna zajednica, bio sam uporan da
ga samostalno uradimo i to je za
mene bio izazov. Podigli smo
208 metara potpornog zida od ka-
mena izva|enog na tom terenu.
Bilo je te{ko, ali se isplatilo,
jer nam taj prilaz odgovara - po-
nosno je istakao Nedeqko. Ovaj
detaq nam je samo potvrdio koli-
ku istrajnost i strpqivost pose-
duje ovaj neobi~an ~ovek. Na pi-
tawe {ta ga je motivisalo svih
proteklih godina, odgovorio je
da su to vi{i interesi, ali je re-
kao i da sve {to je do sada posti-
gao na poqu unapre|ewa sela ni-
je iskqu~ivo wegova zasluga.
- Ja sam radan ~ovek i nije mi
rad padao te{ko. I qudi su mi
davali povoda. Rezultati koje
smo postizali bili su moja po-
kreta~ka snaga. Za ulo`eni trud
stizale su zahvalnice i poveqe.
Za 12 godina anga`ovawa u Crve-
nom krstu dobio sam tri prizna-
wa. Jednostavno, voleo sam da ra-
dim i imao sam dar za dobru or-
ganizaciju posla. U`ivao sam do-
bar autoritet kod qudi i oni su
me sledili. Svaki novi uspeh za
mene je bio razlog da nastavim
daqe - istakao je Nedeqko. On je
dodao da mu je mnogo `ao {to, na-
kon svih ovih godina nastojawa
da se unaprede uslovi `ivota u
Dqinu, mladi qudi sve ~e{}e od-
laze iz sela.
Dobio je Nedeqko i Orden ra-
da sa srebrnim vencom i plaketu
firme dok je radio u Namenskoj
industriji. Rado se se}a tog vre-
mena. Dodeqena mu je i op{tin-
ska nagrada 1984. godine. Ipak,
kako je naglasio, od svih prizna-
wa najdra`e mu je ovogodi{we -
najnovije, koje mu je uru~eno na
sve~anoj sednici Skup{tine op-
{tine, jer ono potvr|uje da je
svojim delawem ostavio za sobom
upe~atqiv trag i da }e ga po tome
qudi uvek pamtiti.
I DANAS BI SPREMNO
KRENUO U AKCIJU
Kao {to ka`e ona narodna da
iza uspe{nog mu{karca uvek
stoji sposobna `ena, tako je i u
ovom slu~aju. Kako i sam Nedeq-
ko potvr|uje, malo je vremena
imao za porodicu, pa je breme
porodi~nih obaveza, starawe o
deci, ku}i i imawu, palo na ple-
}a supruge Drine, koja je svih
ovih godina, bez ikakvih pritu-
`bi, spremno odgovarala na
mno{tvo zahteva. Pored toga, ko
zna koliko je, u proteklih 65 go-
dina braka, qudi do~ekala, koji
su svakodnevno zbog Nedeqka
dolazili u wihovu ku}u. Kako
Drina ka`e, ~itav wen dosada-
{wi `ivot obele`en je napor-
nim radom. Negde duboko u srcu,
kako isti~e, ostala joj je `aovi-
ca {to nisu imali malo vi{e
slobodnog vremena da se posvete
jedno drugom. Nedeqko priznaje
da dobar deo zasluge za sve {to
je postigao u brojnim akcijama u
Dqinu pripada Drini. Nerado
ka`e da je supruga u pravu i da je,
mo`da, do{lo vreme da se povu-
~e i malo vi{e posveti porodi-
ci. Dok smo se pozdravqali pi-
tali smo ga da li }e ispo{tova-
ti obe}awe. Klimnuo je glavom,
blago se osmehuju}i, ali prega-
la~ka iskra koja mu je zasijala u
oku uverila nas je da je jo{ uvek
spreman na nove izazove.
V. S.
NEDEQKO KUZMANOVI], OVOGODI[WI DOBITNIK OP[TINSKOG PRIZNAWA “10. JUN”
I DAQE U OKU SIJA
PREGALA^KA ISKRA
30 PETAK 28. JUN 2013. GODINESPORT
Peta Me|unarodna
trka otvorenog
{ampionata Srbi-
je u motokrosu “Nagrada
^a~ka 2013” bi}e odr`ana
u nedequ, 30. juna, na stazi
Jeqen u Gorwoj Gorevnici.
Takmi~i}e se do sada naj-
ve}i broj voza~a, 53 u sedam
klasa, iz Crne Gore, Make-
donije, Bugarske, Sloveni-
je i Srbije. Organizator
{ampionata ~a~anski Au-
to moto sportski klub
ima}e 11 svojih predstav-
nika.
- U klasi najmla|ih tak-
mi~ara MX 65 vozi}e Mi-
li} Zimowi}, drugi u gene-
ralnom plasmanu i Mateja
Stojanovi}, a u MX 1 Vla-
da Rajevi}, kapiten ekipe i
generalni sponzor trke.
Milo{ Ili} i Darko Jo-
vanovi} debitova}e u kla-
si ~etvroto~ka{a MX
ATV. Najvi{e takmi~ara,
wih {est, imamo u MX B. U
ovoj klasi smo do sada bi-
li najuspe{niji. Du{ko
Paunovi} je drugi u gene-
ralnom plasmanu, a Nema-
wa Petri} tre}i. O~ekuje-
mo da u MX B i MX 65 na-
{i takmi~ari budu me|u
tri najboqa voza~a, kao i u
ekipnoj konkurenciji - re-
kao je na konferenciji za
novinare direktor trke
Slobodan Tanaskovi}.
- Konkurencija je jaka,
bi}e dosta borbe i trke za
prvo mesto - najavio je
~lan AMSK Du{ko Pau-
novi}.
Organizatori o~ekuju i
dolazak u~esnika Dakar
relija Gabora Sagmajstera.
Broj voza~a jo{ uvek nije
kona~an. Po{to je re~ o
otvorenom {ampionatu,
takmi~ari se mogu prija-
viti i u nedequ ujutru.
Za “Nagradu ^a~ka
2013” ure|ena je staza na Je-
qenu i nabavqena za{tit-
na ograda za publiku. I
ovoga puta posetioci pot-
puno besplatno mogu pra-
titi takmi~ewe. Pokrovi-
teq {ampionata je grad
^a~ak.
Prva zvani~na trka
startuje u 12 ~asova i bi}e
ih vo`eno osam. Ove godi-
ne su spojene trke mla|ih
kategorija.
Z. J.
U NEDEQU MOTO TRKA NA JEQENU
KONKURENCIJA
NIKAD JA^A
Na Prvenstvu Srbije u drumskom bi-
ciklizmu, odr`anom na autodrumu
Beranovac u Kraqevu, seniorska
ekipa BK Borac i wihov voza~ Marko Da-
nilovi} zauzeli su druga mesta u elitnoj
konkurenciji. Marku je pripalo i prvo me-
sto u konkurenciji biciklista do 23 godi-
ne.
Seniori su vozili 25 krugova u ukupnoj
du`ini od 131 kilometra. Kod mladih tak-
mi~ara Borca bio je osetan umor posle na-
porne trke “Kroz Srbiju”. Prvi voza~ ~a-
~anske ekipe ove sezone Jovan Zekavica bio
je totalno iscrpqen i nije pru`io ono {to
se od wega o~ekivalo. Odgovornost su pre-
uzeli Marko Danilovi} i Stefan Stefa-
novi} i dobrom i racionalnom vo`wom
uspeli da dr`e prikqu~ak sa vode}im bi-
ciklistima. Pet krugova pred kraj, kada je
u napad je krenuo najboqi srpski bicikli-
sta Ivan Stevi}, jedini je Marko uspeo da
ga prati. Wih dvojica su zajedno u{la u
ciq, a pobeda je pripala iskusnijem Stevi-
}u. Wihova prednost od glavne grupe bila
je tri minuta i vi{e.
Stefanu je pripalo osmo mesto, odnosno
~etvrto u plasmanu voza~a do 23 godine, a
Zekavici 11. Wegov zastoj uticao je da Bor-
cu ne pripadne prvo mesto u ekipnom pla-
smanu, za {ta im je nedostajalo 20 sekundi.
Ekipa mla|ih kadeta zauzela je tre}e me-
sto, dok su kadeti bili ~etvrti. Pojedi-
na~no najboqi plasman postigao je Sreten
Stefanovi}, kod mla|ih kadeta, osvojiv{i
osmo mesto i Aleksandar Petrovi}, kadet,
koji je bio deseti.
BICIKLIZAM
BORAC I STEFAN
DRUGI U ELITI
Zbog ki{e, Ko{arka-
{ki turnir “Zicer”
zvani~no je otvoren u
sredu, umesto dan ranije. U
ponedeqak su deca ro|ena
2001. i mla|a odigrala re-
vijalne utakmice, a ovih
dana na ternu Mesne zajed-
nice “3. decembar”, kod
Medicinske {kole, takmi-
~i se deset ekipa. Zavr{ne
utakmice, finale i borba
za tre}e mesto, trebalo bi
da budu odigrane u nedequ.
Pobednike o~ekuje i na-
grade. Prvoplsirana eki-
pa }e dobiti 30 hiqada di-
nara, drugoplasirana 15
hiqada, a tre}eplasirani-
ma sledi ve~era u restora-
nu.
Posledweg dana turni-
ra, u nedequ, terene kod
Medicinske {kole najve-
rovatnije }e posetiti
igra~ Crvene zvezde Igor
Rako~evi}. On }e se dru-
`iti sa decom koja su }e
{utirati trojke i od pro-
slavqenog ko{arka{a do-
biti majice i sokove.
Z. J.
„ZICER” OKUPIO DESET EKIPA
NAJAVQEN DOLAZAK
IGORA RAKO^EVI]A
Ko{arka{ki klub Borac Mocart sport u~estvo-
vao je 20. i 21. juna na 13. Memorijalnom turni-
ru “Haris Brki}” u Sarajevu. Tradicionalno
okupila su se sva ~etiri kluba u kojima je Haris igrao,
Budu}nost, Bosna, Borac i Partizan. Za ^a~ane su
igrali de~aci ro|eni 1996. godine. Izgubili su prvu
utakmicu od Bosne i dobili drugu protiv Budu}nosti.
Organizatoru turnira, KK Bosna, pripalo je na kraju
prvo mesto, drugi je bio Partizan, Borac Mocart
sport tre}i i Budu}nost posledwa.
Z. J.
Sve tri selekcije FK Borac su ostva-
rile glavni ciq i obezbedile u~e-
{}e u elitnim ligama naredne sezo-
ne. Omladinci su u 30 odigranih kola za-
bele`ili deset pobeda, {est remija i 14
poraza. Sa gol razlikom 35:40 sakupili su
36 bodova i zauzeli 12. mesto.
- Iza nas je te{ka i naporna sezona. Bi-
lo je dosta uspona i padova, ali je ostvaren
glavni ciq. Uspeli smo da afirmi{emo i
nekoliko mladih igra~a koji }e sigurno u
narednom periodu konkurisati za mesto u
prvom timu - rekao je za klupski sajt tre-
ner omladinaca Tomas Vasovi}.
Kadeti Borca su u protekom prvenstvu
imali devet pobeda, {est nere{enih utak-
mica i 15 poraza. Sa 33 boda i gol razli-
kom 40:65, zauzeli su 11. mesto na tabeli.
- Bili smo jedna od najmla|ih ekipa u
kadetskoj konkurenciji, tako da }e se ve}i-
na na{ih igra~a i naredne sezone takmi-
~iti u Kvalitetnoj ligi. Prvenstvo je bi-
lo dugo i naporno i na kraju moramo biti
zadovoqni postignutim rezultatom - re~i
su trenera @ivorada Jeli}a.
Pioniri su zabele`ili 11 pobeda, {est
remija i 13 poraza. Uz gol razliku 41:51 sa-
kupili su 39 bodova i zauzeli deseto mesto.
- Nismo bili optere}eni plasmanom,
ve} smo hteli da proverimo mlade igra~e i
vidimo na koga mo`emo ra~unati nared-
nih sezona. Igrali smo standardno i sa ne-
koliko bodova vi{e, sigurno bismo ostva-
rili jo{ boqi plasman - komentar je tre-
nera Dragana Bio~anina.
Mla|im kategorijama predstoji letwa
pauza, potom po~etak priprema za prven-
stvo u kome }e Borac biti jedan od retkih
klubova koji }e imati predstavnike u sve
tri kategorije.
BORAC MOCART SPORT NA TURNIRU U SARAJEVU
HARISU U ^AST
PODMLADAK FK BORAC
I DAQE U ELITII DAQE U ELITI
Du{ko Paunovi} i Slobodan Tanaskovi}
PETAK 28. JUN 2013. GODINE
ZAVR[EN 13. TURNIR „^A^AK OPEN”
ATLETIKA
31SPORT
^lanica Atletskog klu-
ba ^AAK ^a~ak Tija-
na Joki} pobedik je finala
u bacawu kugle. Ona je na
Kupu Srbije za pionire
postigla za sada najve}i
uspeh. Kup je nedavno odr-
`an u Novom Sadu, a Tija-
na se za visok plasman iz-
borila u vrlo jakoj konku-
renciji.
Z. J.
Pro{log vikenda zavr-
{en je sedmodnevni tur-
nir iz kalendara Tenis
Evrope za igra~e do 14 godi-
na. Na 13. turniru Teniskog
kluba Sloboda takmi~ilo
vi{e od 150 tenisera iz 19
zemaqa. U tako jakoj konku-
renciji visoku poziciju iz-
borile su i ^a~anke Natali-
ja Popovi} i Jana Bojovi}.
Natalija je u finalu izgubi-
la od Kristine Mileti}, a
Jana je stigla do polufinala
i zauzela tre}e mesto. Wih
dve su se na{le i u finalu
dubla, ali jedna protiv dru-
ge.
U pojedina~nim me~evi-
ma, u konkurenciji devoj~i-
ca, Popovi}eva je u prvom se-
tu vodila, 4:0, ali je nared-
nih {est gemova dobila Mi-
leti}eva. ^a~anka je u dru-
gom setu ispustila osetnu
prednost od 4:2 i izgubila ga
istim rezultatom kao i prvi.
Mu{ko finale pripalo je
Japancu Naokiju Ta|imi. On
je u finalu savladao Srbina
Kostu Petrova sa 6:4, 6:2.
Srpsko - {vedski par
Aleksa Bu}an i Stefan Pe-
trovi} pobednik je konku-
renciji de~aka. Wih dvojica
su savladala Makedonca Ob-
rada Markovskog i Srbija
Bodina @arkovi}a, 6:3, 6:3.
Kod devoj~ica su trijumfo-
vale Mila Meji} i Natalija
Popovi}. One su dobile Janu
Bojovi} i Bosanku Hristinu
\oki}, 6:4, 6:2.
Pehare i diplome najbo-
qima uru~ili su gradona-
~elnik ^a~ka Vojislav
Ili}, generalni direktor
Teniskog saveza Srbije Du-
{an Orlandi}, ~lan Grad-
skog ve}a Nemawa Trnavac,
~lan Organizacionog odbo-
ra turnira Vladimir Milo-
{evi} i direktor “^a~ak
opena” Ne{o Puzi}. Turnir
je zatvorio gradona~elnik
Vojislav Ili}.
Z. J.
Posle dve utakmice sa
{aba~kim Savaciju-
mom, kadeti Slobode plasi-
rali su se u najja~i rang tak-
mi~ewa. U prvom duelu sa-
vladali su [ap~ane u gosti-
ma, 2:0, golovima Pantovi}a
i Gruji~i}a, dok su kod ku}e
pora`eni sa 3:4. Na utakmi-
ci u ^a~ku ve} su u prvom
poluvremenu pala ~etiri go-
la. Prvi su poveli [ap~ani
u 15. minutu golom Uro{a
Dra`i}a. Nije pro{lo mno-
go, a Du{an Risti} izjedna-
~ava iz penala. Pred kraj pr-
vog poluvremena Sr|an Sto-
ji}evi} ponovo dovodi goste
u prednost. U 44. minutu Ni-
kola Pantovi} se upisao u
listu strelaca i na doma}em
terenu. Aleksandar Stoja-
ni} u nastavku nesmotreno
pravi kazneni udarac i do-
bija crveni karton, zbog
druge javne opomene. Stefan
\uri} opet dovodi goste u
prednost. Nakon solo akcije
u 60. minutu u kaznenom pro-
storu gostiju oboren je Mi-
qan Petrovi}, a siguran
strelac po drugi put je Du-
{an Risti}. Neizvesnost je
povratio Stefan \uri}, ko-
ji je u 75. minutu bio preci-
zan sa bele ta~ke, ali je do
kraja rezultat ostao nepro-
mewen.
Fudbaleri Slobode su
pobedom u ovom dvome~u
ostvarili najve}i uspeh u 64
godine dugoj istoriji kluba.
Sloboda: Ba`alac, Dimi-
trijevi}, Koraksi}, S. Ob-
radovi}, Milosavqevi} (F.
Obradovi}), Stojani}, Ve-
qovi}, Risti}, Pantovi}
(Gruji~i}) (Maksimovi}),
Brankovi}, Petrovi} (Oco-
koqi}).
Savacijum: Jovanovi},
Dra`i} (Bogi}evi}), N. Va-
si}, Vuji}, D. Vasi}, Arseno-
vi}, Ati}, \uri}, Beri},
Stoji}evi}, Stankovi} (To-
mi}).
Pre nekoliko dana u Istanbulu je
zavr{eno Evropsko prvenstvo u
odbojci za Unified reprezenta-
cije. Takmi~ili su se sportisti sa po-
sebnim potrebama i u~enici redovnih
{kola. Na{a reprezentacija sastavqe-
na je od ^a~ana, u~enika Ekonomske,
Medicinske i [kole za osnovno i sred-
we obrazovawe “1. novembar”. U Tursku
su putovali sa trenerom Miloradom
\ondri}em, direktorom [kole “1. no-
vembar” i wegovim asistentom Draga-
nom Tomi}em, profesorom fizi~kog
vaspitawa.
Iako su nas sportisti sa posebnim
potrebama, ~lanovi Sportskog kluba
Morava, navikli da sa svih takmi~ewa
donose medaqe, pred odlazak u Istan-
bul nisu mnogo obe}avali. I oni i wi-
hovi drugovi iz ostalih {kola obe}ali
su jedino da }e se boriti za neku od me-
daqa i da }e svojim pona{awem oprav-
dati u~e{}e na Evropskom prvenstvu.
Skromnost im se pretvorila u uspeh i u
^a~ak su doneli srebro. Izgubili su je-
dino finalnu utakmicu sa Hrvatima,
2:0, a prethodno su istim rezultatom
pobedili Austriju.
- Prvo nam je u~e{}e na nekom me|u-
narodnom turniru i zadovoqni smo
plasmanom. Takmi~ewe je proteklo bez
ikakvih problema. Imali smo dobar
sme{taj, qubazne i predusretqive do-
ma}ine. Vreme provedeno u Istanbulu
smo iskoristili i za posete zna~ajnim
kulturnim i istorijskim mestima, tako
da smo se ku}i vratili puni utisaka -
ka`e trener \ondri}.
Pred odlazak na Evropsko prvenstvo
palo je i jedno konkretnije obe}awe.
Pomo}nik gradona~elnika Aleksandar
Da~i} rekao je da }e na{i odbojka{i,
ukoliko postignu zapa`en rezultat, do-
biti adekvatnu nagradu. Z. J.
Teniserka Ivana Jorovi} (16)
zauzela je prvo mesto na Fju-
~ers turniru u Ni{u, na ko-
me je nagradni fond 10 hiqada
evra, savladav{i u finalu Mi-
lanov~anku Doroteju Eri} sa
2:1 (6:4, 4:6, 6:3).
U tre}em kolu Ivana je
pobedila prvog nosioca
Australijanku Viktoriju
Raji~i}, 6:3, 6:2, koja je
310. igra~ica na WTA
listi. U polufinalu je
igrala sa Makedon-
kom Linom \orev-
skom i trijumfovala
sa 6:3, 6:0. Kuriozi-
tet je da je Jorovi}e-
va pre ovog turni-
ra bila na 710.
m e s t u
W T A
liste i
zato joj
je re-
zultat u
Ni{u veli-
ki podstrek za
takmi~ewa koja je
o~ekuju. Na Fju-
~ersu je izgubila
samo jedan set i
zablistala u se-
niorskoj kon-
k u r e n c i j i .
Predstoje joj
ITF u Amster-
damu, Berli-
nu i Lincu,
a sprema se i
za Evropsko
prvenstvo u ^e-
{koj, za teniser-
ke do 16 godina.
U avgustu je o~e-
kuje US Open u
Wujorku. Z. J.
TIJANA OSVOJILA
KUP SRBIJE
TENIS
IVANA
POBEDNIK
FJU^ERSA
VISOK PLASMAN ^A^ANKI
SLOBODA IZBORILA PLASMAN U KVALITETNU KADETSKU LIGU
NA[A UNIFIED REPREZENTACIJA DONELA MEDAQU IZ TURSKE
NOVI DANI ^A^ANSKOG FUDBALA
SREBRO ZA ODBOJKA[E
Jana i Natalija sa
direktorom turnira
32 PETAK 28. JUN 2013. GODINEOGLASI
Republi~ka radiodifuzna agencija, na osnovu ~lana 53
ta~ka 2) Zakona o radiodifuziji ("Slu`beni glasnik" RS
broj 42/02, 97/04, 76/05, 79/05-dr. zakon, 62/06, 85/06 i 41/09),
objavquje
LISTU
podnosilaca prijava na Javni konkurs za izdavawe
dozvola za
emitovawe televizijskog i radio programa za podru~je
regiona i lokalna podru~ja, objavqenog u dnevnom listu
"Politika" dana 22. oktobra 2012. godine,
~ije su prijave potpune i podnete u predvi|enom roku
Lista podnosilaca prijava ~ije su prijave potpune i
podnete u predvi|enom roku utvr|ena je i objavquje se po
radiodifuznim oblastima i okvirnim `eqenim zonama
servisa.
za emitovawe televizijskog programa na podru~ju
regiona
RADIODIFUZNA OBLAST 1
R7 (Novi Pazar, Tutin, Sjenica)
1. TV JEDINSTVO MEDIA TEAM d.o.o iz Novog Pazara,
ul. Wego{eva F/b -TV Jedinstvo
2. "Ander" d.o.o iz Novog Pazara, ul. Poilska broj 9 -
TV NP
RADIODIFUZNA OBLAST 4
B6 (Beograd)
MTS - MOJA TV STANICA d.o.o iz Beograda, ul. Ismeta
Mujezinovi}a broj 20 - TV Kanal 3
RADIODIFUZNA OBLAST 5
R16 (Kraqevo, ^a~ak, Po`ega, Gorwi Milanovac, Ariqe,
Sevojno, Ivawica, Kosjeri})
"Televizija Telemark" d.o.o iz ^a~ka, ul. Sin|eli}eva
bb - TMS Televizija Telemark
za emitovawe radio programa na podru~ju regiona
RADIODIFUZNA OBLAST 3
Rr 7 (Kwa`evac, Zaje~ar)
RTV "M" d.o.o iz Kwa`evca, naseqe Glavi~ica - Radio
M55
za emitovawe televizijskog programa na lokalnom
podru~ju
RADIODIFUZNA OBLAST 1
L 13 (Lebane)
RTV "Cari~in grad" iz Lebana, ul. Cara Du{ana broj
81 - TV Cari~in grad
RADIODIFUZNA OBLAST 4
L 61 (Lazarevac)
1. RTV "AVAX" d.o.o iz Lazarevca, ul. Voke Savi}a broj
5 - TV AVAX
2. Privredno dru{tvo za proizvodwu, trgovinu i
usluge "KOLUBARA PRESS" d.o.o iz Lazarevca, ul.
Ora{a~ka broj 23 - TV "K" RTL
3. Privredno dru{tvo "Miracle" d.o.o iz Lazarevca, ul.
Slobodana Penezi}a Krcuna broj 34 - Televizija EX
RADIODIFUZNA OBLAST 5
L 94 (Trstenik)
Javno preduze}e radio i televizije "Trstenik" sa p.o. iz
Trstenika, ul. Knegiwe Milice bb - TV Trstenik
RADIODIFUZNA OBLAST 9
L 142 (Novi Sad)
MTS - MOJA TV STANICA d.o.o iz Beograda, ul. Ismeta
Mujezinovi}a broj 20 - TV MTS 3
za emitovawe radio programa na lokalnom podru~ju
RADIODIFUZNA OBLAST 5
Lr 134 (Kru{evac)
1. Privredno dru{tvo za propagandu i marketing
"REBUS" d.o.o iz Kru{evca, ul. Kosovska broj 35 - Ovde
Radio ^igra
2. Boban Gvozdenovi} preduzetnik, Radio i reklamne
aktivnosti i autoprevoznik "TA[A" iz Kru{evac, ul.
^egarska broj 2 - Radio T
3. Udru`ewe gra|ana "Lastavica" iz Kru{evca, ul.
Mi}una Pavlovi}a broj 1 - SPORT RADIO
4. Marijo Cvi{i} pr reklamna agencija "MATRIKS
MEDIJA", Zrewanin, ul. Petefijeva broj 8 - RADIO
ALFA 107
Lr 151 (Smederevo)
RADIO LUX D.O.O. iz Smedereva, ul. [alina~ka bb -
LUX RADIO
Lr 154 (Topola)
1. Predrag Filipovi} PR, Agencija za usluge reklame i
propagande "BRAF" iz Topole, ul. Beogradska broj 26 -
RADIO IFM BRAF
2. OP TOP ITD d.o.o iz Topole, ul. Princa Tomislava
Kara|or|evi}a broj 2 - Radio OP TOP
Savet Republi~ke radiodifuzne agencije }e obaviti
javni razgovor sa kandidatima pre odlu~ivawa o dozvola-
ma za rtv mre`e za regionalno pokrivawe, shodno odred-
bi iz ~lana 32 Statuta Republi~ke radiodifuzne agencije.
Kandidati su du`ni da se odazovu pozivu na javni razgov-
or.
Savet Republi~ke radiodifuzne agencije }e, nakon raz-
matrawa prijava sa objavqene liste, doneti odluku o
izdavawu dozvola za emitovawe programa na osnovu ~lana
53 Zakona o radiodifuziji i ~lanova 20 i 32 Statuta
Republi~ke radiodifuzne agencije.
Savet Republi~ke radiodifuzne agencije
KRITERIJUMI ZA IZDAVAWE DOZVOLA
ZA EMITOVAWE PROGRAMA
Republi~ka radiodifuzna agencija (RRA), shodno ~lanu
53 ta~ka 4) Zakona o radiodifuziji ima obavezu da u pos-
tupku odlu~ivawa po podnetim prijavama na javni konkurs
za izdavawe dozvola za emitovawe programa pre dono{ewa
odgovaraju}ih odluka utvrdi i objavi nediskrimina-
torske, objektivne i merqive kriterijume na osnovu kojih
se izdaje dozvola. Po Zakonu ovi kriterijumi moraju biti
u skladu sa predvi|enim aktivnostima za ~ije se obavqawe
izdaje odgovaraju}a dozvola. Utvr|ivawem i objavqi-
vawem kriterijuma za izdavawe dozvole za emitovawe pro-
grama posti`e se wihova formalizacija i univerzalnost,
odnosno nediskriminatornost i transparentnost proce-
dure izdavawa dozvola. Kriterijumi proizilaze iz
va`e}ih pravnih dokumenata: samog teksta Zakona o
radiodifuziji, usvojene Strategije razvoja radiodifuzije
u Republici Srbiji do 2013. godine i Pravilnika o
izdavawu dozvola. Kriterijume treba shvatiti kao
me|usobno dopuwive principe vrednovawa kojima }e se
~lanovi Saveta Republi~ke radiodifuzne agencije
rukovoditi prilikom odlu~ivawa o izdavawu dozvola.
Savet Republi~ke radiodifuzne agencije smatra da u
definisawu kriterijuma odlu~ivawa o izdavawu dozvola
za emitovawe treba po}i od bazi~nih principa - na~ela
regulisawa odnosa u oblasti radiodifuzije definisanih
~lanom 3 Zakona o radiodifuziji. Prema stavu Saveta
Republi~ke radiodifuzne agencije, Zakonom predvi|ena
objektivnost i merqivost kriterijuma posti}i }e se
utvr|ivawem kriterijuma podlo`nih kvantifikaciji, a
to su:
1. poslovni uspeh/ekonomska samoodr`ivost podnosio-
ca prijave (va`i za one koji trenutno emituju program);
odnosno adekvatna i uverqiva garancija budu}eg
poslovnog uspeha odnosno ekonomske samoodr`ivosti
(va`i kako za one podnosioce prijave koji ne emituju pro-
gram, tako i za sve u~esnike na konkursu);
2. gledanost/slu{anost radio ili TV stanice (va`i
samo za kandidate koji su ranije emitovali program);
3. iskustvo u oblasti radiodifuzije i sli~nim delat-
nostima (va`i za stanice koje emituju program ili za one
pravne subjekte ~iji osniva~i imaju iskustva u ovim oblas-
tima);
4. prete`na delatnost podnosioca prijave;
^lan 3 stav 1 ta~ka 7 Zakona o radiodifuziji kao prin-
cip regulisawa odnosa u oblasti radiodifuzije izri~ito
nala`e "podsticawe razvoja radiodifuzije i
stvarala{tva u oblasti radija i televizije u Republici
Srbiji". Otuda slede}i kriterijum glasi:
5. stimulacija razvoja doma}e radiodifuzije;
6. doprinos stanice razvoju regionalne ili lokalne
zajednice u oblasti informisawa, kulture i obrazovawa
Zakon o radiodifuziji u ~lanu 53 ta~ka 5) izri~ito
pomiwe i slede}e kriterijume:
7. garancija stanice doprinosu ve}em kvalitetu i
raznovrsnosti programa; i
8. pona{awe podnosioca prijave u prethodnom periodu
^lan 41 (reguli{e maksimum ukupnog u~e{}a stranog
kapitala od 49% i propisuje obavezu transparentnosti
vlasni~ke strukture) i ~lanovi 98, 99, 100 i 101 Zakona o
radiodifuziji (zabrawuju nedozvoqenu medijsku koncen-
traciju) direktno se ti~u strukture i porekla kapitala
podnosilaca prijava. Stoga se kao nezaobilazan, a u
Zakonu jasno utemeqen kriterijum, name}e:
9. transparentnost vlasni~ke strukture i porekla kap-
itala.
^lan 98 taksativno nabraja slu~ajeve nedozvoqene
medijske koncentracije, dok ~lan 97 nabraja slu~ajeve
medijske koncentracije. Sama ~iwenica da se Zakon ne
bavi samo nedozvoqenom medijskom koncentracijom ve} i
postojawem medijske koncentracije u principu kao kri-
terijum name}e:
10. spre~avawe otvorenog ili prikrivenog nametawa
preovla|uju}eg uticaja na javno mwewe (za{titu pluraliz-
ma mi{qewa), tj. spre~avawe monopolskog pona{awa u
oblasti radiodifuzije
^lan 26 stav 3 Zakona o radiodifuziji izme|u ostalog,
ka`e da "niko nema pravo da na bilo koji na~in uti~e na
rad ~lanova Saveta". Budu}i da rad Saveta Republi~ke
radiodifuzne agencije mora biti jednako oslobo|en i
politi~kih pritisaka i pritisaka u~esnika na javnom
konkursu Savet Republi~ke radiodifuzne agencije je utvr-
dio kriterijum:
11. pona{awe podnosioca prijave tokom konkursne pro-
cedure
12. doprinos ostvarivawu prava nacionalnih mawina,
verskih zajednica ili specifi~ne oblasti kojima se orga-
nizacija ili udru`ewe gra|ana bavi (va`i samo za stan-
ice civilnog sektora).
OBRAZLO@EWE
1. Poslovni uspeh/ekonomska samoodr`ivost je realan,
merqiv i objektivan kriterijum procene da li podnosi-
lac prijave (radio ili TV stanica ili pravno lice koje se
prvi put javqa na konkurs) mo`e da ispuni sve predvi|ene
ili vanredne finansijske obaveze kao {to su: investicije
u studijsku i emisionu tehniku, plate i doprinosi za
zaposlene, najam poslovnog prostora ukoliko podnosilac
prijave ne poseduje svoj vlastiti, uredno izmirivawe
poreza, re`ijski tro{kovi, visina godi{we naknade za
emitovawe programa, visina naknade za kori{}ewe
radiofrekvencija, visina naknada za autorska i srodna
prava, pla}awe obaveza po osnovu distributerskih ili
producentskih ugovora, i sli~ni tro{kovi. Podnosilac
prijave treba da pru`i verodostojne garancije da poseduje
ili da }e mo}i da obezbedi finansijska sredstva kojima bi
garantovao izmirewe svih svojih obaveza, a da to ne}e uti-
cati na kvalitet programa. Poslovni uspeh je pokazateq
ekonomske stabilnosti i poslovnog rezultata
fizi~kog/pravnog lica koji se iskazuje kroz bilans stawa
i uspeha na kraju kalendarske godine. Ekonomska
samoodr`ivost podrazumeva mogu}nost fizi~kog/pravnog
lica da mo`e samo sebe da finansira i izmiri svoje
obaveze bez vantr`i{ne pomo}i drugih pravnih subjekata
ili fizi~kih lica. Kriterijum ekonomske
samoodr`ivosti oslawa se i na principe regulisawa
odnosa u oblasti radiodifuzije jer ~lan 3 stav 1 ta~ka 2
Zakona o radiodifuziji nala`e "racionalno i efikasno
kori{}ewa radiofrekvencijskog spektra kao ograni~enog
prirodnog bogatstva". Merqivost ovog kriterijuma
garantuje i Zakonom propisanu nediskriminatornost
odlu~ivawa.
Savet Republi~ke radiodifuzne agencije smatra da je
bitna ukupna procena finansijske mo}i i poslovnog
plana podnosioca prijava, pri ~emu prednost treba da
PETAK 28. JUN 2013. GODINE 33OGLASI
imaju kandidati sa boqim finansijskim potencijalom za
koji }e biti obezbe|ena bankarska garancija/overen nalog
sa upla}enim iznosom godi{we naknade za televiziju,
odnosno overen nalog sa upla}enim {estomese~nim izno-
som naknade za radio.
2. Gledanost/slu{anost programa predstavqa objekti-
van pokazateq uspe{nosti postoje}ih radio i televiz-
ijskih stanica. Ovaj kriterijum, iako je najmerqiviji i
bitan, ne mo`e se smatrati i presudnim jer se primewuje
samo na radio i TV stanice koje u momentu prijave na javni
konkurs, emituju program. Podatke o
gledanosti/slu{anosti radio/televizijskog programa
Republi~ka radiodifuzna agencija dobija od pravnih
lica (agencija) koja se bave istra`ivawem javnog mwewa
ili organizaciojom sopstvenog istra`ivawa
gledanosti/slu{anosti. Sli~no prethodnom kriterijumu
i ovaj kriterijum ima u vidu potrebu "racionalnog i
efikasnog kori{}ewa radiofrekvencijskog spektra kao
ograni~enog prirodnog bogatstva" iz ~lana 3 stav 1 ta~ka
2 Zakona o radiodifuziji.
3. Prilikom odlu~ivawa o izdavawu dozvola za emito-
vawe programa Savet Republi~ke radiodifuzne agencije
}e dati prednost podnosiocima prijava koji sami imaju
ili ~iji osniva~i imaju iskustva u oblasti radiodifuzije
i oblastima koje su srodne ili povezane sa radiodifuzi-
jom (radio i TV produkcija, filmska produkcija, muzi~ka
produkcija, delatnosti vezane za tehni~ke aspekte radiod-
ifuzije i sl.). Ovaj kriterijum je va`an zato {to je oblast
radiodifuzije vrlo specifi~na. Radiofrekvencijski
spektar je ograni~eni prirodni resurs koji po Zakonu
mora da se racionalno i efikasno koristi (~lan 3 stav 1
ta~ka 2). Po zavr{etku javnog konkursa program mogu emi-
tovati samo ona fizi~ka i pravna lica koja dobiju
dozvolu za emitovawe programa. Samim tim, prilikom
odlu~ivawa o izdavawu dozvola za emitovawe programa
mora se voditi ra~una o tome da se dozvole dodele
fizi~kim i pravnim licima koja mogu da pru`e garancije
da }e ustupqeni resurs biti racionalno iskori{}en.
4. Podnosilac prijave na konkurs mo`e biti reg-
istrovan za vi{e razli~itih delatnosti. Prednost }e
imati podnosilac prijave ~ija osnovna delatnost jeste ili
}e po dobijawu dozvole biti emitovawe i proizvodwa
radio ili televizijskog programa. U slu~aju da dva podno-
sioca prema ostalim kriterijuma pokazuju sli~ne
kvalitete prednost }e se dati podnosiocima prijava ~ija
}e osnovna, a ne izvedena ili sekundarna delatnost biti
radiodifuzija. Mi{qewe Saveta Republi~ke radiodi-
fuzne agencije je da }e podnosilac prijave kome je osnov-
na delatnost emitovawe radio ili televizijskog programa
vi{e pa`we posvetiti radiodifuznoj oblasti,
ispuwenosti i po{tovawu na~ela radiodifuzije iz ~lana
3 Zakona o radiodifuziji i po{tovawu op{tih program-
skih standarda predvi|enih ~lanom 68 Zakona o radiod-
ifuziji.
5. ^lan 3 stav 1 ta~ka 7 Zakona o radiodifuziji kao
princip regulisawa odnosa u oblasti radiodifuzije
izri~ito nala`e "podsticawe razvoja radiodifuzije i
stvarala{tva u oblasti radija i televizije u Republici
Srbiji". Pod stimulacijom razvoja radiodifuzije Savet
Republi~ke radiodifuzne agencije ne podrazumeva apso-
lutnu prednost koju bi imali emiteri sa 100% doma}eg
kapitala, ve} sveukupnu procenu toga da li }e emiter u
okvirima nacionalnog zakonodavstva svojim delovawem
doprineti realizaciji na~ela regulisawa odnosa u
oblasti radiodifuzije iz ~lana 3 Zakona o radiodifuziji.
Ovom ciqu osim emitera sa 100% doma}eg kapitala mogu
doprineti i emiteri sa me{ovitim kapitalom koji se
obave`u da }e anga`ovati i obu~avati doma}e stru~wake
svih profila. Stimulisawe doma}e radiodifuzije
implicitno je sugerisano i ograni~ewem u~e{}a stranog
kapitala (49%) u ukupnom kapitalu emitera, tako da ovaj
kriterijum predstavqa samo razradu osnovne zakonske
ideje.
6. Doprinos stanice razvoju lokalne zajednice u
oblasti informisawa, kulture i obrazovawa kao jedan od
kriterijuma na osnovu kojih Savet Republi~ke radiodi-
fuzne agencije donosi odluku o izdavawu dozvola za emito-
vawe programa odnosi se na podnosioce prijava koji u
vreme raspisivawa javnog konkursa emituju program.
Navedeni kriterijum u oblasti informisawa podrazumeva
doprinos podnosioca prijave obezbe|ivawu slobodnog,
potpunog i blagovremenog informisawa gra|ana, odnosno
pravo gra|ana na istinu, blagovremenu i objektivnu
informaciju. U oblasti kulture i obrazovawa podrazume-
va doprinos obrazovawu, prosve}enosti, pristojnosti i
lepom pona{awu, nivou dru{tvenog i duhovnog razvitka
pojedinaca, kao i ukupnom duhovnom, moralnom i socijal-
nom razvoju zajednice.
7. Garancija doprinosa ve}em kvalitetu i raznovrsnos-
ti programa je kriterijum koji je predvi|en Zakonom o
radiodifuziji. Ovaj kriterijum je specifi~an i sam po
sebi te{ko merqiv. Budu}i da je pojam kvaliteta programa
vrednosni pojam, wegova precizna deskriptivna defini-
cija nije mogu}a zato {to se pojam kvaliteta mo`e posma-
trati sa razli~itih aspekata (sociolo{kog, politi~kog,
moralnog, dru{tvenog i dr.) i iz razli~itih li~nih ili
kolektivnih perspektiva. Posebno je pitawe ko je
ovla{}en da pru`i definiciju programskog kvaliteta.
"Kvalitet programa" se mo`e sagledavati kroz objektivne
pokazateqe kakvi su istra`ivawima ili anketama
utvr|ene ~iwenice o tome {ta se generalno smatra
op{teprihva}enim ili dru{tveno dopu{tenim. S druge
strane, mogu}e je i shvatawe da sud o kvalitetu programa
treba da daje tzv. "stru~na javnost" - kriti~ari i drugi
stru~waci za medije.
Savet Republi~ke radiodifuzne agencije }e radi
uno{ewa merqivosti u ovaj kriterijum prilikom
odlu~ivawa po podnetim prijavama kvalitetnijim od
drugih smatrati programske koncepte koji u programskom
sadr`aju izrazito favorizuju obrazovne, kulturne, umet-
ni~ke, nau~ne, de~ije, istra`iva~ko-dokumentarne i sl.
sadr`aje. Savet Republi~ke radiodifuzne agencije smatra
da svaki podnosilac prijave koji se obavezao, svojom pro-
gramskom koncepcijom, da }e bilo koja od navedenih vrsta
programa sa~iwavati vi{e od 15% ukupno emitovanog
programa izrazito favorizuje tu vrstu programa. Kao rel-
evantnu razliku izme|u dva programska koncepta koja
izrazito favorizuju neki program Savet Republi~ke
radiodifuzne agencije utvr|uje 20% me|usobne razlike u
procentu zastupqenosti nekog programa. Savet
Republi~ke radiodifuzne agencije nagla{ava da
favorizovawe navedenih programskih sadr`aja ne sme
biti samo deklarativna ve} se ono mora po{tovati i u
praksi jer je programski koncept sastavni deo dozvole za
emitovawe programa. Emiterima koji deklari{u procente
favorizovanih programskih sadr`aja koji su ve}i od onih
koje merewem utvrdi Slu`ba za nadzor i analizu
Republi~ke radiodifuzne agencije dozvola }e biti oduze-
ta posle inicijalnih {est meseci nadzora.
Kvalitet u informativnom programu (ako je program-
skim konceptom predvi|eno da emiter takve sadr`aje ima)
podrazumeva profesionalnost, objektivnost, i nepris-
trasnost u pristupu tematici koja se obra|uje, samostal-
nost ure|iva~ke politike i ispuwenost programskih stan-
darda predvi|enih ~lanom 68 Zakona o radiodifuziji.
Generalno govore}i, kvalitet programa obuhvata i
kvalitet produkcije, pa bi samim tim kvalitet programa
obuhvatao procenat u~e{}a sopstvene produkcije,
stru~nost kadra i tehni~ko znawe, kvalitet opreme, studi-
ja i emisione tehnike, kontrolu kvaliteta programske
produkcije, op{tu uspe{nost rada radio/televizijske
stanice, kao i doprinos razvoju radiodifuzne oblasti
koji bi se ogledao u nacionalnim i me|unarodnim
nagradama za kvalitet programa.
Raznovrsnost programa se ne mo`e posmatrati samo
kroz pojedina~ne programske {eme i koncepte ve} i {ire
tj. kao doprinos emitera u ukupnoj raznovrsnosti progra-
ma na odre|enom podru~je (zona servisa). Zato Zakon i
dozvoqava postojawe emitera sa specijalizovanim pro-
gramskim sadr`ajima. Programski sadr`aji radio i tele-
vizijskih emisija svih emitera u jednoj zoni servisa treba
da zadovoqe sveukupne potrebe gledalaca/slu{alaca svih
uzrasta i da pru`e informacije koje su u interesu {ire
dru{tvene zajednice. Ukoliko je re~ o me|usobnom
pore|ewu "emitera celokupnog programa" iz ~lana 45
Zakona o radiodifuziji, onda se raznovrsnost ogleda u
razli~itosti sadr`aja obuhva}enih jednim programskim
konceptom. U proceni kvaliteta i raznovrsnosti progra-
ma, Savet Republi~ke radiodifuzne agencije }e u obzir
uzeti i dodatnu dokumentaciju koju su na osnovu ~lana 52
stav 3 Zakona o radiodifuziji, podnosioci prijava mogli
da dostave u toku konkursne procedure.
8. Pona{awe podnosioca prijava u prethodnom periodu
kao jedan od kriterijuma na osnovu kojih Savet Republi~ke
radiodifuzne agencije donosi odluku o izdavawu dozvola
za emitovawe programa
Navedeni kriterijum podrazumeva doprinos podnosio-
ca prijave ostvarivawu na~ela ure|ewa odnosa u oblasti
radiodifuzije, utvr|enih ~lanom 3 Zakona o radiodifuzi-
ji.
RRA }e procewivati sveukupno pona{awe podnosioca
prijave do trenutka raspisivawa konkursa, {to
podrazumeva:
- kvalitet emitovanog programa
- transparentnost poslovawa i ure|iva~ke politike
stanice
- profesionalizam
- po{tovawe zakona
- propagandnu delatnost u korist bilo koje od
politi~kih opcija
- ~iwenicu da li je radio i/ili televizijska stanica
po~ela da emituje program nakon stupawa na snagu Zakona
o radiodifuziji (27. jula 2002. godine), shodno ~lanu 119
Zakona o radiodifuziji.
S ciqem sticawa celovitije slike o pona{awu emit-
era, Savet Republi~ke radiodifuzije }e koristiti i
podatke koje prikupqa Stru~na slu`ba RRA primenom
sistema monitoringa.
9. ^lan 41 stav 2 Zakona o radiodifuziji ka`e da
"doma}e pravno lice u kome su osniva~i strana pravna
lica registrovana u zemqama u kojima prema unutra{wim
propisima tih zemaqa nije dozvoqeno ili nije mogu}e
utvrditi poreklo osniva~kog kapitala, ne mo`e u~estvo-
vati na javnom konkursu za dozvolu za emitovawe progra-
ma." ^lan 41 stav 3 Zakona o radiodifuziji predvi|a da
"strano fizi~ko ili pravno lice mo`e u~estvovati u
osniva~kom kapitalu imaoca dozvole za emitovawe pro-
grama najvi{e do 49% ukupnog kapitala, osim ako
me|unarodnim ugovorima koje je ratifikovala Savezna
Republika Jugoslavija nije druk~ije predvi|eno." ^lan 101
stav 1 Zakona ka`e da "Agencija ne}e izdati dozvolu za
emitovawe programa prijavqenom na javnom konkursu uko-
liko utvrdi da bi se izdavawem dozvole ostvarila
nedozvoqena medijska koncentracija, u smislu ovog
zakona." Bez jasne i transparentne dokumentacije o struk-
turi i poreklu kapitala nije mogu}e utvrditi koliki je
stvarni udeo stranog kapitala, niti da li postoji
nedozvoqena medijska koncentracija. U oba navedena
slu~aja transparentnost strukture i porekla kapitala
podnosioca prijave pojavquje se kao nu`an uslov za
odlu~ivawe Saveta Republi~ke radiodifuzne agencije.
10. ^lan 97 i ~lanovi 98-101 Zakona o radiodifuziji
govore o istoj stvari na razli~it na~in: ~lan 97 defini{e
pojam medijske koncentracije, dok ~lanovi 98-101 defi-
ni{u pojam nedozvoqene medijske koncentracije. Savet
Republi~ke radiodifuzne agencije smatra da svaku medi-
jsku koncentraciju, pa i dozvoqenu, treba izbegavati jer je
Zakon u suprotnom ne bi ni pomiwao. Zato se medijska kon-
centracija na bilo kojem nivou mo`e dozvoliti samo kao
izuzetak i ako je to nu`no, a ne kao pravilo. Ovaj kriter-
ijum sasvim je u skladu sa op{tim na~elom za{tite plu-
ralizma mi{qewa na kojem se pojam medijske koncen-
tracije i zasniva.
11. Svaki poku{aj podnosioca prijave da direktno ili
putem medija uti~e na rad ~lanova Saveta Republi~ke
radiodifuzne agencije (javno prejudicirawe ishoda
konkursa, otvorena ili prikrivena propaganda, kontakti
sa nenadle`nim institucijama tokom konkursa i sl.) sma-
tra}e se kr{ewem Zakona o radiodifuziji.
12. ^lanom 95 Zakona o radiodifuziji definisano je da
stanice civilnog sektora, kao stanice koje zadovoqavaju
specifi~ne interese dru{tvenih grupa i organizacija
gra|ana, program mogu emitovati samo na lokalnim
podru~jima i moraju poslovati na neprofitnoj osnovi. Na
programe ovih stanica primewuju se odredbe Zakona koje
se odnose na javni servis i wihova programska orijentaci-
ja mora biti usmerena na zadovoqavawe potreba gra|ana za
programskim sadr`ajima koji izra`avaju kulturni iden-
titet, kako naroda, tako i nacionalnih mawina, odnosno
etni~kih grupa, kroz mogu}nost da odre|ene programe ili
programske celine, na podru~jima na kojima `ive i rade,
prate i na svom materwem jeziku i pismu.
U Beogradu,
dana 24. juna 2013. godine
Republi~ka radiodifuzna agencija
predsednik Saveta
Episkop jegarski dr Porfirije (Peri})
34 PETAK 28. JUN 2013. GODINEOGLASI
STANOVI
MEWAM ili prodajem
apartman 31.5 m2, 3.
sprat, CG, terasa, lift.
Zgrada gra|ena 2007.godi-
ne, nalazi se iznad pijaca
u Vrwa~koj Bawi. Prodaje
se kompletno name{ten.
Mogu}a zamena za stan u
^a~ku, mawi, dvosoban.
P- 37 m2, Hotel Morava,
3. sprat, CG, terasa. Cena
24.000 eura
P-46 m2, ulica Nemawina,
CG, terasa, lift.
P-40 m2, centar, 5. sprat,
CG, lift.
P-40 m2, Avenija 2, CG,
lift. Cena 18.000 eura.
P-55 m2, 1. sprat, starija
gradwa, centar. Cena
20.000 eura
P-55 m2, Q.Kej, nov, use-
qiv od 01.07.2013, dve
spava}e sobe, lift, terasa.
Cena 38.500 eura / sa
PDV/
P-58 m2, ulica Svetog Sa-
ve , 1. sprat, CG, terasa,
lift. Cena 34.000 eura
P-63 m2, 3. sprat, dvoipo-
soban, CG, kod {kole Fi-
lip Filipovi}. Cena
28.000 eura
P- 62 m2, ulica Svetog
Save, 9. sprat, lift, CG,
terasa. Cena 32.000 eura
P- 28 m2, nov, 2. sprat,
gas, {iri centar. Cena
15.000 E
P- 26 m2, nov, 3. sprat,
CG, centar. Cena 23.000 E
/PDV/
P- 30 m2, noviji, 4. sprat,
CG, H.Morava. Cena 22.000
E
P- 37 m2, VP, CG, Q.Kej.
Cena 23.000 E
P- 38 m2, 3. sprat, CG,
lift, Avenija 1. Cena
26.000 E
P- 34 m2, 5. sprat, CG,
lift, centar. Cena 25.000
E
P- 34 m2, 4. sprat, CG,
lift, centar. Cena 22.000
E
P- 36 m2, 6. sprat, CG,
lift, Hotel Morava. Cena
25.000 E
P- 45 m2, 2. sprat, CG,
Nemawina. Cena 33.000 E
P- 43 m2, 4. sprat, TA,
Centar. Cena 29.000 E
P- 46 m2, VP, CG, Avenija
1. Cena 29.000 E
P-45 m2, 5. sprat, CG,
Medicinska {kola.Cena
23.000 E
P- 50 m2, 1.sprat, TA,
Balkanska. Cena 27.000 E
P- 52 m2, 3. sprat, gas,
centar. Cena 34.000 E
P- 52 m2, 6. sprat, CG,
lift, Alvaxinica. Cena
31.000 E
P- 52 m2, 6.sprat, CG,
lift, Kalu|erice. Cena
34.000 E
P- 55 m2, 4. sprat, CG,
lift, Q.Kej. Cena 36.000 E
P- 57 m2, 3. sprat, CG,
centar. Cena 40.000 E
P- 58 m2, 5. sprat, CG,
lift, centar. Cena 33.000
E
P- 63 m2, 1. sprat, TA,
Hotel Morava. Cena
40.000 E
P- 60 m2, nov, 3. sprat,
CG, Balkanska. Cena
46.000 E
P- 60 m2, 4. sprat, CG,
lift, Alvaxinica. Cena
42.000 E
P- 66 m2, 1. sprat, CG,
lift, Hotel Morava. Cena
45.000 E
P- 69 m2, 4. sprat, CG,
Avenija 1. Cena 45.000 E
P- 68 m2, 1. sprat, gas +
gara`a, centar. Cena
47.000 E
P- 70 m2, 2. sprat, CG,
lift, Q. Kej. Cena 47.000
E
P- 77 m2, 4. sprat, CG,
lift, Centar. Cena 50.000
E
P- 76 m2, 5. sprat, CG,
Hotel Morava. Cena
42.000 E
P- 75 m2, 3. sprat, CG,
Balkanska. Cena 47.000 E
P- 80 m2, 4. sprat, CG,
Q.Kej. Cena 47.000 E
P- 92 m2, 5. sprat, CG,
lift, centar. Cena 70.000
E
P- 80 m2, nov, 1. sprat,
CG, centar. Cena 70.000 E
/ PDV /
P- 83 m2, 1. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena 60.000 E
P- 77 m2, nov, 1. sprat,
CG, centar. Cena 65.000 E
/PDV/
P- 103 m2, 1. sprat,
dupleks, cg, Nemawina.
Cena 80.000 E
P- 120 m2, 3. sprat,
dupleks, CG, Hotel Morava.
Cena 75.000 E
P-25 m2, 1. sprat, TA,
Alvaxinica / name{tena
ili nename{tena/ .Cena
dogovor.
P- 23 m2, 1. sprat, CG,
Hotel Morava. Cena
19.000 E.
P- 28 m2, 5. sprat, TA
/gas/, Hotel Morava. Cena
19.000 E
P-38 m2, VP, CG, terasa,
Avenija 1. Cena 25.000 E
P-35 m2, 4. sprat, TA, Q.
Kej. Cena 22.000 E
P- 40 m2, 4. sprat, CG,
terasa, centar, renoviran
sa name{tajem. Cena
36.000 E
P-48 m2, 4. sprat, CG,
terasa, Nemawina. Cena
28.000 E
P-45 m2, VP, nov / u
izgradwi, useqiv u maju /,
centar 800 e/ m2. Povra}aj
PDV.
P-47 m2, 2. sprat, CG,
ulica Obili}eva, noviji .
Cena 36.000 E
P-49 m2, 4. sprat, CG,
terasa, Avenija 2,
name{ten. Cena 32.000 E
P-57 m2, 4. sprat, CG,
terasa, Avenija 2. Cena
32.000 E
P-52 m2, 3. sprat, TA,
terasa, Qubi} kej. Cena
28.000 E
P-54 m2, 9. sprat, CG,
terasa, lift, centar. Cena
31.000 E
P-58 m2, 7. sprat, CG,
terasa, lift, Qubi} kej /
pogled na Moravu /. Cena
po dogovoru
P-65 m2, 1. sprat, CG,
terasa, renoviran, Hotel
Morava. Cena 45.000
P-50 m2, 4. sprat, gas,
terasa, noviji / sa stvari-
ma /, Hotel Morava. Cena
32.000 E
P-60 m2, 4. sprat, CG,
nov, Balkanska. Cena
33.000 E
P-90 m2, CG, lift, terasa,
gara`a, Hotel Morava.
Cena 53.000 E
P-26 m2, nova garsowera,
centar. Cena 22.000 eura
KU]E
P- 92 m2, plac 5 a, {kola
R.Mitrovi}. Cena 50.000 E
P- 120 m2 / P+PK/ ,
plac 2 ara, Obili}eva.
Cena 50.000 E
P- 70 m2, plac 4.13 ari,
Dr. Mi{ovi}. Cena 45.000
E
P- 50 m2 + 40 m2, 8 ha
/ vo}wak, {uma /, Teo~in.
Cena 15.000 E
P- 100 m2 /P + 1 /, plac
12 a, Prijevor. Cena
18.000 E
P- 30 m2, plac 25 a.
Trnava. Cena 11.000 E
P-250 m2 + 120 m2, plac
28 ari, Qubi}. Cena
80.000 E
LOKALI
P- 20 m2, nov, centar, CG.
Cena 30.000 E
P- 25 m2, Car Lazar, CG.
Cena 22.000E
P- 71 m2 /P+1/, centar,
plac 1 a. Cena 80.000 E
P- 134 m2, dva nivoa, cg,
Nemawina. Dogovor.
P- 105 m2 /SU+PRIZ/,
CG, H.Morava. Cena 60.000
E
P- 49 m2, Alvaxinica, CG.
Cena 38.000 E
P- 61 m2, Hotel Morava,
CG. Cena 45.000 E / PDV/
P- 18 m2, Q.Kej, cg. Cena
20.000 E
PLACEVI
P- 80 a, Kowevi}i, ulaz sa
glavnog puta. Cena 70.000
E
P- 40 a, kod Bolnice.
Dogovor
P- 1 ha, 10 a, Preqina /
kru`ni tok/. Dogovor.
P- 4 ha, Mojsiwe , ulaz sa
glavnog puta. Cena 400
e/ar
HITNO
PRODAJEM NOV ^ETVOROSOBAN STAN,
NA QUBI] KEJU, CG, LIFT. CENA
40.000 EURA
www.stannekretnine.rs
P-22.5 m2, PR, CG,
S.Save. Cena 18.500
eura
P- 26 m2, 3.sprat, TA,
Kej . Cena 18.500 eura
P-28 m2, 5.sprat, CG.
Cena 18.500 eura
P-35 m2, PR, TA,
H.Morava. Cena 23.000
eura
P- 36 m2, PR, CG,
Qubi}ska. Cena 29.000
eura
P-37 m2, PR, CG, Kej.
Cena 24.000 eura
P-42 m2, PR, CG,
Solunska. Cena 34.000
eura
P-43+6 m2, 6.sprat,
CG, {iri centar. Cena
31.000 eura
P-51 m2, 2. sprat, TA,
B.Jankovi}. Cena
31.000 eura
P- 44 m2, 2. sprat, TA,
Kej. Cena 30.000 eura
P-46 m2, PR, TA,
B.Jankovi}a. Cena
30.000 eura
P-46 m2, 1. sprat, CG,
M.Nik{i}a. Cena
36.000 eura
P-46 m2, PR, CG,
Avenija 1. Cena 29.000
eura
P-47 m2, 1. sprat, TA,
Kej, Pri{tinska. Cena
31.000 eura
P-47.5 m2, 5. sprat,
CG, Nemawina. Cena
28.000 eura
P-50.5 m2, 3. sprat,
CG, H.Morava. Cena
38.000 eura
P-53 m2, 3. sprat, TA,
B.Jankovi}. Cena
33.000 eura
P-53m2, 3. sprat, CG,
Kej. Cena 40.000 eura
P-54 m2, 2. sprat, TA,
Nemawina. Cena
36.000 eura
P- 54 m2, 1. sprat, CG,
Qubi}ska, nov. Cena
50.000 eura
P-56 m2, PR, CG,
Avenija 2. Cena 36.000
eura
P-56 m2, 5. sprat, CG,
Nemawina. Cena
35.000 eura
P- 56 m2, 4. sprat, CG,
Centar. Cena 32.000
eura
P-57 m2, 4. sprat, CG,
Kej. Cena 36.000 eura
P-57 m2, 1. sprat, CG,
Kej. Cena 41.000 eura
P-58 m2, 6. sprat, CG,
K.Milo{a. Cena 37.000
eura
P-58 m2, 2. sprat, CG,
H.Morava. Cena 42.000
eura
P-58 m2, 9. sprat, CG,
Kej. Cena 38.000 eura
P-60 m2, 3. sprat, TA,
S.Save. Cena 42.000
eura
P-64 m2, 1. sprat, CG,
S.Save. Cena 42.000
eura
P- 64 m2, 2. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena
41.000 eura
P-66.5 m2, 7. sprat,
CG, Nemawina. Cena
41.000 eura
P-67 m2, 3. sprat, CG,
Balkanska. Cena 38.000
eura
P-68 m2, PR, TA,
Balkanska. Cena 29.000
eura
P-70 m2, 2. sprat, CG,
Kej. Cena 45.000 eura
P- 71 m2, 5. sprat, CG,
Vinara. Cena 51.000
eura
P-73 m2, 1. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena
58.000 eura
P-74 m2, 5. sprat, CG,
Kalu}erice. Cena
44.000 eura
P-76 m2, 2.sprat, CG,
Centar. Cena 51.000
eura
P-76.5 m2, PR, CG,
Cara Lazara, nov. Cena
62.000 eura
P-78 m2, 6. sprat,
K.V.Popovi}a. Cena
53.000 eura
P-80 m2, 1. sprat, CG,
Kej. Cena 53.000 eura
P-81 m2, 9. sprat, CG,
S.Save. Cena 56.000
eura
P-86 m2, 3. sprat, CG,
Vinara. Cena 66.000
eura
P-96 m2, 5. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena
66.000 eura
P-100 m2, 1. sprat,
Nemawina/ dupleks.
Cena 87.000 eura
SSTTAANNOOVVII
AGENCIJA
SSIIGGMMAANEKRETNINE
^a~ak, Bra}e Gli{i} 9
Tel: 032/348-927, tel/fah: 032/228-457
Mob: 060/348-9270
e-mail: [email protected]
P-40 m2, sa 17.ari placa,
G.Atenica. Cena 10.500
eura
P-35+13 m2, 1. ar zemqe,
V.Stepe. Cena 30.000 eura
P-70 m2 sa 6.3 ara placa,
Atenica. Cena 34.000 eura
P-60+45 m2 sa 4. ara
placa, S.Park. Cena
35.000 eura
P-67 m2 sa 3. ara placa,
V.Stepe. Cena 36.000 eura
P-142 m2 sa 3.6 ari,
\.Milovanovi}. Cena
65.000 eura
P-137 m2 sa 1.5. ari
placa, Obili}eva. Cena
67.000 eura
P-120+40 m2 sa 3 ara
placa, Ko{utwak. Cena
67.000 eura
P-100 m2 sa 2. ara placa,
centar. Cena 72.000 eura
P-180 m2 sa 2.5 ari
placa, {iri centar. Cena
72.000 eura
P-166 m2 sa 2.5 ara
placa, [iri centar. Cena
82.000 eura
P- 67 m2 sa 4.75 ari
placa, centar. Cena 83.000
eura
P-120+65+100 sa 3.8.
ari placa, Zelengorska.
Cena 90.000 eura
P-125+ 23 m2 sa 2.6 ari
placa, centar. Cena
125.000 eura
P-164 m2 sa 4.6. ari
placa, centar. Cena
140.000 eura
P- 63 m2 sa 4.7 ari
placa, Atenica. Cena
37.000 eura
P-64 m2 + 35 m2 sa 7
ari placa, Suvi Breg. Cena
33.000 eura
P- 240 m2 sa 4 ara placa,
Gorwa Trep~a. Cena 40.000
eura
P-54 m2 + 32 m2 + 30
m2 sa 6.ari placa,
Trbu{ani. Cena 37.000
eura
KKUU]]EE
PETAK 28. JUN 2013. GODINE 35AUTOMOBILI
NA PLATOU „INTERAUTO TRADE-A” ODR@ANA IZLO@BA „OPEL” OLDTAJMERA
Opel Srbija, AMK
“Diplomat klasik”
i “Interauto Trade”,
na platou u Preqini, or-
ganizovali su pro{le su-
bote izlo`bu “Opel” old-
tajmera. Posle Beograda,
Zrewanina i Novog Sada,
ovo je bila ~etvrta po redu
izlo`ba u Srbiji, koja je
qubiteqima raznih mode-
la Opela predstavila kako
se razvijala tehnologija
proizvodwe automobila.
Pored starih modela, pose-
tioci su u salonu mogli da
vide i najnoviju ponudu vo-
zila iz putni~kog progra-
ma, a neke su mogli i da te-
stiraju.
Pozdraviv{i posetio-
ce, Milija Kosti}, vla-
snik i direktor “Interauto
Trade-a”, poznatog ovla-
{}enog distributera
“Opel” automobila, ista-
kao je da su i dana{wi mo-
deli tako|e dobri, kvali-
tetni i pouzdani u saobra-
}aju, kao i oni proizvede-
ni u proteklih 40 godina.
- Po{tovani prijateqi,
qubiteqi vozila “Opela”
drago mi je {to zajedno
obele`avamo jubilej, 40 go-
dina od proizvodwe prvog
kadeta C, koji je u to vreme
bio jedan od najboqih au-
tomobila u Evropi, a u
biv{oj Jugoslaviji izuzet-
no cewen po kvaliteu i
pristupa~noj ceni. Plate-
`na mo} tih godina je bila
boqa, dr`ava je bila u
usponu, u ekonomskom raz-
voju. U ~a~anskoj industri-
ji je osamdesetih godina
radilo 45.000 radnika. Na-
`alost, danas je mo`da za-
poslena tre}ina ili ~etvr-
tina radnika, tako da je si-
gurno plate`na mo} sta-
novni{tva lo{ija. “Opel”
je uvek imao automobile
pristupa~ne narodnom,
radni~kom “xepu” - rekao
je, izme|u ostalog, Milija
Kosti}.
Pa`wu posetilaca su
privukli odli~no o~uvani
modeli iz {ezdesetih godi-
na pro{log veka, a posebno
im je bio zanimqiv kadet
C, napravqen pre 40 godi-
na, koji je bio rekordno
prodavan auto u biv{oj Ju-
goslaviji.
\or|e Erdeqanovi} iz
Beograda je prvi “Opelov”
auto kupio, kako ka`e, sa-
svim slu~ajno, pre 20 godi-
na:
- Auto je star 43 godine.
Vo`en je uglavnom u Beo-
gradu, samo po asfaltira-
nom putu. I danas su na we-
mu original delovi, i la-
geri, i motor koji nikada
nije otvoren. Jo{ ima pr-
vu, originalnu boju. Auto
jako malo tro{i, u dobrom
je stawu, o~uvan je, vozim
ga samo tokom leta, i to
najdaqe do vikendice, koja
je 20 kilometara udaqena
od Beograda. Lak je za odr-
`avawe, jer je na starim au-
tomobilima dovoqno da
promenite platine, sve}i-
ce, ili da ih na{telujete
sami. Pre{ao je 220.000 -
230.000 kilometara, a ima
mali motor od 1.100 kubi-
ka. Neobi~an je i zbog toga
{to je karavan sa dvoja
vrata, takav ne}ete videti
po Srbiji. Pokloni}u ga
unukama, ako budu zainte-
resovane. Imam i “opel
olimpiju” iz 1952. godine,
koja je tako restaurirana
da je nema u Evropi - pred-
stavqa Erdeqanovi} svoje
“qubimce”, napomiwu}i
da qudi vole da vide stari
auto, pogotovu onaj koji je
nekada bio popularan.
Predsednik AMK “Di-
plomat klasik” Milan Po-
savec Lemi iz Petrovara-
dina, istakao je da su ~la-
novi ovog Auto-moto kluba
u ^a~ak dovezli desetak au-
tomobila istorijske vred-
nosti, napomiwu}i da ovaj
karavan pokazuje i koliko
je za ~etiri decenije napre-
dovala tehnologija u auto-
mobilskoj industriji.
- Danas ovde imamo pri-
merke iz {ezdesetih, se-
damdesetih i po~etka osam-
desetih godina. [ezdese-
tih godina proizvedena su
tri automobila, kadet B
karavan, kadet kupe i kadet
LS. Na izlo`bi mo`e da se
vidi tehnolo{ki napre-
dak, {ta je sve postignuto u
autosvetu za 40 godina. Au-
toindustrija ide velikim
stopama napred. Danas su
automobili bezbedniji, si-
gurniji, ali mi promovi-
{emo i stare automobile,
koji nisu za prese i otpade.
^uveni kadet C je bio naj-
prodavaniji u Srbiji, jer
je bio izuzetno ekonomi~an
i jednostavan za odr`ava-
we - obja{wava Milan Po-
savec.
Kolekcionarstvo sta-
rih automobila oduvek je
bilo privilegija bogatih
zaqubqenika u oldtajmere,
ali Lemi isti~e da mu
osim sina, veliku podr{ku
pru`aju kolege mehani~ari
i ~lanovi raznih auto-mo-
to klubova, a u posledwe
vrema i predstavnici
“Opela” iz Srbije. Restau-
rirani starovremenski le-
potani u svetu dosti`u vr-
lo visoku cenu, zavisno od
modela i broja serije u ko-
joj su proizvedeni, ali je
ovaj zaqubqenik u stare
automobile, posebno u
brend “Opela”, zahvalan
svim qudima koji razumeju
wegov hobi i poma`u mu
kako god i koliko god mo-
gu. Ina~e, Lemi ima 17
“Opelovih” i 54 automobi-
la oldtajmera.
- Sa jednim sastavqenim
autom, 1978. godine sam na-
pravio turu od deset i po
hiqada kilometara po
Evropi i Africi, i od ta-
da ne napu{tam “Opela”.
Mnogi poznanici mi ka`u
da sam “zastranio” u mom
hobiju, jer automobilima
posve}ujem mnogo vremena,
truda i rada. Imam sina od
14 godina koji mi mnogo
poma`e i koji se, iako
mlad, veoma razume u resta-
uracije. Ina~e, to je naj-
kompleksniji rad na auto-
mobilu, sve struke iz auto-
sveta su ukqu~ene u wu,
{to podrazumeva mehani-
ku, elektriku, limariju,
farbawe... - obja{wava je-
dan od na{ih najve}ih fa-
nova oldtajmera.
N. R.
QUBAV PREMA AUTOMOBILIMA
ISTORIJSKE VREDNOSTI
\or|e Erdeqanovi} pored svog ~etrdesettrogodi{weg „qubimca”
Milan Posavec, jedan od
najve}ih zaqubqenika
oldtajmera
36 PETAK 28. JUN 2013. GODINERECEPTI
Sreda, 3. julUtorak, 2. julPonedeqak, 1. julPetak, 28. jun Nedeqa, 30. junSubota, 29. jun
110
C
230
C
120
C 120
C 110
C 120
C 130
C
250
C
170
C
240
C
VREMENSKA PROGNOZA VREMENSKA PROGNOZAVREMENSKA PROGNOZA VREMENSKA PROGNOZA
^etvrtak, 4. jul
Vedro, porast
temperature
VedroVedro
230
C 240
C240
C240
C
Delimi~no obla~noDelimi~no obla~no Vedro
Pravi se od 100 do 200 g osu{enih
plodova koji se preliju sa 600 ml vrele
vode i potom ostave poklopqeni pola
sata. Preporu~uju se 2-3 {oqe ~aja pre
spavawa za lak{e znojewe prilikom
prehlade, gripa i angine.
Narodna medicina sok od sve`ih
malina preporu~uje za le~ewe bolesti
`eluca i creva, jer efikasno pro~i-
{}ava sistem za varewe, ubla`ava
posledice gastritisa i za-
paqewa debelog creva (ko-
litisa). Isto tako mo`e
biti koristan za tretira-
we urinarnih infekcija.
Pije se 50-100 ml, tri puta
dnevno, pre jela.
Doma}i sok od maline
sni`ava temperaturu i vra}a `ivotnu
snagu bolesnika. U malo vode, skuvajte
maline i topli napitak pijte ujutru i
uve~e.
25 g lista kupine, 25 g lista jagode,
25 g lista ribizle, 25 g lista maline.
U 200 ml vode dodajte ka{iku ove
me{avine i kuvajte pet minuta. Ski-
nite s vatre, poklopite i ostavite da se
malo prohladi. Jo{ topao ~aj procedi-
te i grgqajte nekoliko puta dnevno.
Napomena: Preostalu koli~inu
umla~ite pre svake upotrebe.
2 ka{ike lista maline, 1 ka{iku li-
sta `alfije i 1 ka{iku maj~ine du{ice
prelijte sa pola litra kqu~ale vode,
prome{ajte, poklopite i ostavite 1
sat. Procedite i ispirajte usta vi{e
puta u toku dana.
Od su{enih plodova maline mo`e da
se spremi izuzetno kvalitetan, vita-
minski ~aj. Za ~aj treba odvojiti tri
ka{ike osu{enih plodova ove vo}ke,
dva decilitra mlake vode, kao i vani-
lu, karanfili} i |umbir. Priprema se
tako {to se izmrvqene maline stave u
zagrejanu vodu i kuvaju pet minuta, a za-
tim se ostave da odstoje deset minuta.
- Sok od maline preporu~uje se za le-
~ewe bolesti `eluca i creva, jer efika-
sno pro~i{}ava sistem za varewe.
Obloge od lista - sve` list od mali-
ne dobro zgwe~iti i staviti na bolno
mesto.
Savr{en je sastojak kozmeti~kih
proizvoda, zbog antioksidacijskog de-
lovawa i prirodnog za{titnog fakto-
ra od UV-zraka. Ketoni {tite telo od
slobodnih radikala, {to smawuje zna-
kove starewa...
Kao sna`an izvor antioksidansa,
posebno vitamina C, uqe maline po-
godno je za suvu i zrelu ko`u.
Ispasirati 75 g malina, dodati dve
ka{ike jogurta i tri kapi pomoranxi-
nog uqa i sve vrlo dobro prome{ajte.
Masku naneti na o~i{}enu ko`u lica i
pustiti da deluje petaestak minuta.
Uklonite je vatom prethodno urowenom
u mlaku vodu, a lice isperite mlakom
vodom i osu{ite.
- Kod bora na licu poma`e i maska
od sme{e izgwe~enih plodova maline i
belanceta. U ulupan belanac dodati 2
ka{i~ice malina. Tu sme{u naneti na
lice i dr`ati 15-20 minuta. Sprati
hladnom vodom.
- Lice je korisno umivati (naro~ito
leti) vodom, pome{anom sa ~ajem od
cveta lipe, zelenih listova maline (po
1 ka{ika na ~a{u vrele vode). Ako se
taj ~aj zamrzne, trqawe dobijenim koc-
kicama leda poma`e da se iza|e na kraj
sa borama.
Izme{ajte {aku zrelih malina, ka-
{iku jogurta i ka{iku meda. Sme{u na-
nesite na lice i dekolte i isperite po-
sle 30 minuta.
Malina je bogata vlaknima i manga-
nom. Vlakna usporavaju probavni pro-
ces, dok mangan ubrzava metabolizam.
Ketoni, enzimi koji se nalaze u ma-
linama, razgra|uju masne }elije u telu i
uti~u na lu~ewe hormona koji upravqa
metabolizmom. Istra`ivawa su poka-
zala da ketoni maline uz kontinuiranu
upotrebu, smawuju potko`ne masti i
masti oko trbuha i struka, te {tite od
razvoja masne jetre.
100 g sve`eg ploda
maline iznosi 52 kcal /
217 kJ.
Malina sadr`i 86%
vode, 1,2% proteina,
0,65% masti i 12% ugqi-
kohidrata.
Sadr`i {e}er, pek-
tin (poma`e kod vare-
wa), minerale gvo`|a
(veoma va`an za
izgradwu kr-
vi), vitamine
C, A,E, ela-
ginsku, ja-
bu~nu, li-
munsku ki-
selinu.
Antioksidans - Malina je posebno za-
nimqiva zbog sadr`aja raznovrsnih an-
tioksidanata - 50% vi{e od jagode, deset
puta od paradajza, tri puta od kivija. Oko
20% antioksidativne aktivnosti iz ma-
line pripada vitaminu C. Antioksida-
tivna aktivnost se ne gubi kada je malina
smrznuta ili u obliku xema.
Antikancerogeno dejstvo maline je za-
snovano na velikom sadr`aju antioksida-
nasa. Oni spre~avaju o{te}ewe genetskog
materijala }elije i wenu mutaciju u ma-
lignu }eliju. Najpoznatiji sastojak mali-
na sa antikancerogenim svojstvom je ela-
ginska kiselina, zatim antocijanini i
polifenoli. Elaginska kiselina mo`e
spre~iti nastajawe maligne }elije, zatim
usporiti deqewe ve} formiranih malig-
nih }elija i wihovo {irewe. Interesant-
no je da ove kiseline ima vi{e u xemu ne-
go u soku, jer se ona nalazi uglavnom u ko-
{ticama maline. Elaginska kiselina
sni`ava holesterol i visok krvni priti-
sak a samim tim {titi
srce od udara. Da bi se
postigla preventivna
za{tita, svakodnevno u
organizam treba uno-
siti po 130 grama ovog
vo}a.
Zbog niskog sadr`a-
ja ugqenih hidrata ma-
lina je u razumnim ko-
li~inama bezbedna i za
ishranu dijabeti~ara,
{to se ne mo`e re}i i
za svako
drugo vo}e.
Odli~an je
izvor dije-
talnih vlaka-
na, koja poma`u u
pravilnoj funkciji creva, pove}ava ose-
tqivost insulina i tako spre~ava razvoj
dijabetesa tipa 2.
Antivirusno dejstvo maline i sadr`aj
prirodnih aspirina ima mnogostruko le-
kovito dejstvo na organizam. Sadr`i do-
sta kalijuma, tako da deluje diuretski, pa
je blagotvorna kod bolesti bubrega, be-
{ike, mokra}nih kanala, kamena i peska u
bubrezima i hipertenzije. Zbog sadr`aja
pektina mo`e povoqno da deluje kod dija-
reje. Malina sadr`i prirodne aspirine
te podsti~e znojewe. Zajedno sa antiviru-
snim dejstvom mo`e pomo}i kod bolesti
usta, grla i plu}a.
Sve`e maline jedino se ne preporu~uju
kod te`ih oboqewa bubrega.
Rubus idaeaus
MALINA
Hranqiva
i energetska
vrednost u 100
grama maline
Vitamina C 40 mg
Biqna vlakna 7,4 g
Beta-karoten
(provitamin A) 80 mg
Kalijum 220 mg
^AJ PROTIV PREHLADE
PROTIV GASTRITISA
ZA UPALU GRLA
TENOST PROTIV UPALE DESNI
VITAMINSKI ^AJ
KOZMETIKA
MASKA PROTIV BORA
ZA SUVU KO@U
ZA SNI@AVAWE
TEMPERATURE
Delimi~no obla~no
1 kg malina
1,25 kg {e}era
1 kesica limuntusa
Maline re|ati u {erpu, red malina - red {e}era,
a svaki red poprskati rastvorenim limontusom i
ostaviti da preno}i. Sutradan skuvati slatko,
ali pri kuvawu skidati penu. Sok gotovog slatka
pada}e te{ko s ka{ike i to po dve kapi odjed-
nom.
Slatko ostaviti da preno}i povezano vla`nom
kuhiwskom krpom, a sutradan sipati u tegle.
5 kg zrelih malina
600 – 700 gr {e}era
1,5 l vode
Maline oprati i ocediti. Prokuvati vodu i {e-
}er. Oprane i oce|ene maline izgwe~iti i pre-
liti pripremqenim toplim {e}ernim rastvo-
rom, pokriti ~istom salvetom i ostaviti preko
no}i na hladnom mestu. Sutradan maline propa-
sirati i dobijen sok kuvati dok ne prokqu~a.
Sipati u ~iste i zagrejane fla{e i zatvoriti.
3 kg malina
3 kg {e}era
2 l hladne vode
30 g limunske kiseline
Oprane maline staviti u dubqu posudu, sipati 2
l hladne vode, dodati limunsku kiselinu i izme-
{ti. Ostaviti sve pokriveno preko no}i na
hladnom mestu. Drugi dan maline procediti kroz
dvostruku gazu ili ih propasirati, dodati {e-
}er i me{ati dok se ne rastopi. Sirup uliti u
~iste i suve fla{e i povezati dvostrukim celo-
fanom namo~enim u alkohol.
500 gr malina
500 gr {e}era
1 ka{i~ica maslaca
Kuvati maline sa {e}erom i stalno me{ati. Kad
se po~ne stvarati pena, da bi se to spre~ilo, do-
dati 1 ka{i~icu maslaca.
Kuvati 8-10 minuta, dok se ne po~ne zgu{wavati.
Malo xema izvaditi na tacnu, posle jednog minu-
ta po vrhu bi trbalo da se uhvati korica.
Xem je dosta redak, ali se pri hla|ewu ste`e. Ku-
vati najdu`e 10 minuta.
3 kg zrelih malina
1 {oqa urmi bez ko{tica
4 {oqe suvog gro`|a
nekoliko karanfili}a
Maline operite i stavite da se kuvaju na tihoj
vatri. Kada budu napola ukuvane, dodajte izblen-
dirane urme, suvo gro`|e i karanfil~i}. Kuvati
na tihoj vatri dok se ne zgusne dovoqno. Stavite
xem, dok je jo{ vreo, u sterilizovane tegle i her-
meti~ki ih zatvorite.
1 kg kupina
500 g malina
600 g {e}era
sok od 1/2 maweg limuna
1/2 ka{i~ice cimeta
1 kesica xem fiks ekstra 2:1
Sve sastojke staviti u dubqu {erpu i kuvati po-
la sata, ~esto me{aju}i. Varja~om gwe~iti vo}e.
Sipati u oprane i sterilisane vru}e tegle. Od-
mah zatvoriti i ostaviti da se odhladi.
Mera za jednu teglu
700 g malina,
300 g {e}era
0,1 l vode.
Maline slagati u teglu red malina, red {e}era,
pa preliti vrelom vodom. Teglu dobro zatvori i
pasterizovati 20 minuta na 80 stepeni C ili 3
minuta u vodi koja kqu~a.
350 g malina,
200 g {e}era
1/2 l rakije
cimet u kori
Maline operite, stavite u fla{u, dodajte {e}er,
korice cimeta i zalijte rakijom. Prome{ajte i
ostavite 21 dan na suncu, svaki dan malo protre-
site. Nakon 21 dan smesu procedite kroz gazu,
prespite u fla{e i stavite na tamno i hladno
mesto.
500 gr malina
500 ml belog vinskog
sir}eta
50 gr {e}era
Oprane maline staviti sa malo sir}eta u pla-
sti~nu posudu i izgwe~ite ih da puste sok. Do-
dati preostalo sir}e, sipati smesu u fla{u i
uz povremeno protresawe, ostaviti na hladnom i
tamnom mestu 2 sedmice. Procediti, dodati {e-
}er i kuvati na laganoj temperaturi 10 minuta.
Ohla|eno sipati u fla{e. Par malina ubaciti
unutra za ukras.
Za xem od malina:
500 g malina
1 ka{i~ica narendane
limunove kore
1 ka{i~ica soka od limuna
5 listova nane
250 g {e}era
pola kesice xem fiks supera 2:1
Za xem od nektarina:
500 g nektarina
1 kesica vanilin {e}era
250 g {e}era
pola kesice xem fiks su-
pera 2:1
500 g malina oprati i osu{iti, a zatim iseckati
na sitnije komade. Dodati 1 ka{i~icu limunovog
soka, narendanu limunovu koru i prome{ati. Li-
stove nane oprati i sitno iseckati. Dve ka{ike
{e}era pome{ati sa sadr`ajem kesice xemfiksa.
Vo}e i xemfiks staviti u posudu za kuvawe i ku-
vati na jakoj vatri dok ne provri, neprestano me-
{aju}i. Kada provri, dodati ostatak {e}era i
sve dobro prome{ati. Kuvati jo{ 3 minuta ne-
prestano me{aju}i. Ostaviti da se ohladi.
Nektarine kratko staviti u kipu}u vodu, izvadi-
ti ih i staviti u hladnu vodu. Odstraniti koru i
iseckati na sitne komade. Dodati vanilin {e-
}er. Xem kuvati na isti na~in kao i xem od ma-
lina. Ostaviti da se ohladi oko 5 minuta.
Tegle prvo puniti xemom od nektarina, pa xe-
mom od malina i hermeti~ki zatvoriti.
PETAK 28. JUN 2013. GODINE 37
marketing 032/342-276
RECEPTI
AKO SU STAKLENE FLA[E
ZAPRQANE IZNUTRA
– Staviti 1/4 l vinskog sir}eta u bocu i
dodati smrvqene quske od jajeta i tu smesu
ostaviti najmawe 5 sati u fla{i, promu}-
kati s vremena na vreme, a nakon toga is-
prati.
ZA VREME KUVAWA XEM NE]E
PRSKATI PO [PORETU
– Ako se prethodno u{pinuje {e}er, pa tek
onda stavi vo}e.
AKO XEM NIJE DOVOQNO GUST
- Dodajte mu me{avinu {e}era i limunovog
soka.
DA BI STE SPRE^ILI PUCAWE
FLA[A I TEGLI
- Pre nego {to po~nete da ih punite toplom
zimnicom, stavite ih na vla`nu krpu.
SLATKO
OD MALINA
XEM OD MALINA
I URMI
SIR]E
OD MALINA
MALINE
I NEKTARINE
XEM OD MALINA
I KUPINA
KOMPOT
PIJANE MALINE
KA[ASTI SOK
OD MALINA
SIRUP
OD MALINA
BRZI XEM
OD MALINA
38 PETAK 28. JUN 2013. GODINEBEZBEDNOST
Sigurna vo`wa
no}u
Prilikom vo`we no}u
va{im o~ima potrebno je
neko vreme da se naviknu
na svetlost i tamu. Svetla
na putu tako|e mogu utica-
ti na va{ vid. Promenite
ugao nagiba unutra{weg
retrovizora kako biste
spre~ili zasqepqivawe
svetlima automobila iza
vas. Poku{ajte da izbegne-
te direktnu svetlost od
automobila koji vam dola-
ze u susret u suprotnom
smeru.
Sigurna vo`wa
po ki{i
Tokom nevremena sa gr-
mqavinom put postaje
klizav i vidqivost je sma-
wena. Usporite, dr`ite
sigurnu udaqenost od au-
tomobila ispred vas i ko-
ristite kratka svetla i
okolnu rasvetu.
Sigurna vo`wa po
blatu
Ako ima jako puno bla-
ta na putu ili ako vozite
po neasfaltiranom putu,
zaustavite vozilo i prove-
rite koliko je tvrdo i du-
boko blato pre nastavka
vo`we. Pogledajte tragove
to~kova drugih vozila ka-
ko biste izmerili dubinu
i gustinu blata. Proceni-
te koja bi vrsta vozila mo-
gla da ostavi takve trago-
ve na osnovu veli~ine i
{irine tragova. Upotre-
bite tu informaciju kao
referencu prilikom do-
no{ewa odluke o tome mo-
`ete li pro}i kroz to bla-
to.
Sigurna vo`wa
po vetru
Smawite brzinu. Budi-
te spremni da zaustavite
vozilo u svakom trenutku.
Ako prevozite neki teret,
proverite je li dobro
u~vr{}en. Podignite sva
stakla. Spu{teno staklo
mo`e privu}i ~estice koje
se prenose vazduhom, po-
put pra{ine, {to mo`e
uticati na vidqivost.
Sigurna vo`wa po
planinskim
podru~jima
Pre vo`we po planin-
skim podru~jima morate
proveriti ko~nice, prove-
riti imate li sav potreban
alat za slu~aj kvara na vo-
zilu, proveriti u kakvom je
stawu va{ rezervni to~ak
i poneti vi{e hrane, pri-
kladnu ode}u i sredstva za
prvu pomo}. Recite najma-
we jednoj osobi gde i kada
putujete i kad }ete se vra-
titi. Ako se ne vratite na
vreme, ta osoba po potrebi
mo`e obavestiti slu`be
spa{avawa.
Sigurna vo`wa
po autoputu
Po{tujte ograni~ewa
brzine na autoputu. Kori-
stite pokaziva~e smera
prilikom preticawa ili
promene saobra}ajne tra-
ke. Nemojte naglo okreta-
ti upravqa~, jer biste
mogli izgubiti kontrolu
nad vozilom i prevrnuti
se.
SAVETI ZA SIGURNU VO@WU U OTE@ANIM USLOVIMA
PETAK 28. JUN 2013. GODINE 39OGLASI
NEKRETNINE - PRODAJA
PRODAJEM novu gar-
soweru u centru, na 3.
spratu, ima terasa. Tel.
060/ 349-8-490
PRODAJEM garsoweru od
27 m2, u centru grada, zgra-
da Vavilona. Cena po
dogovoru. Tel. 066/ 366-
235
PRODAJEM name{tenu gar-
soweru od 26 m2. Tel. 064/
158-9-363
PRODAJEM garsoweru od
28 m2 kod H. Morave.
Odmah useqiva, renovi-
rana, u prizemqu. Tel. 064/
920-6-755
PRODAJEM garsoweru od
29 m2. Tel. 064/ 158-9-363
PRODAJEM garsoweru od
26 m2, Qubi} kej. Tel.
063/ 349-333
PRODAJEM jednoiposoban
stan od 48 m2, CG, Qubi}
Kej, ni`a spratnost. Cena
31.000 eura. Tel. 063/
735-0-260
PRODAJEM jednosoban
stan, renoviran. Tel. 064/
317-1-701
PRODAJEM jednosoban
stan, kod Hotel Morave.
Cena dogovor. Tel. 064/
158-9-363
PRODAJEM jednosoban
stan od 33 m2, CG, kod Hotel
Morave. Cena 25.000 eura.
Tel. 063/ 735-0-260
PRODAJEM jednosoban
stan od 34 m2 u Aveniji 1.
Tel. 064/ 158-9-363
PRODAJEM dvosoban stan
od 60 m2. Povoqno. Tel.
064/ 673-2-969
PRODAJEM dvosoban stan
46 m2 u Nemawinoj ulici .
Tel. 061/ 291-6-355
PRODAJEM dvosoban
name{ten stan kod Hotel
Morave. Tel. 064/ 317 -1 -
701
PRODAJEM dvosoban stan
od 62 m2 u centru G.
Milanovca. Tel. 064/ 025-
1-398
PRODAJEM dvosoban stan
40 m2 u Aveniji , ima lift
i terasa. Cena 18.000
eura. Tel. 062/ 514-429
PRODAJEM dvosoban stan
od 55 m2, u Nemawinoj
ulici. Cena 28.000 eura.
Tel. 064/ 158-9-363
PRODAJEM trosoban stan
od 76 m2. Tel. 064/ 317-1-
701
PRODAJEM trosoban stan,
centar, 2. mokra ~vora. Tel.
064/ 158-9-363
PRODAJEM trosoban stan
69 m2, kod Merkatora. Tel.
060/ 349-8-490
PRODAJEM trosoban stan,
naseqe Vinara. Povoqno.
Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM trosoban stan
68 m2 u Nemawinoj ulici.
Tel. 064/ 158-9-363
PRODAJEM ~etvorosoban
stan od 89 m2. Telefon:
063/ 735-0-260
PRODAJEM ~etvorosoban
stan od 129 m2. Tel. 064/
158- 9-363
PRODAJEM stan od 64 m2,
u Maloj koloniji kod
“Slobode”. Cena 15.000
eura. Tel. 063/ 128-8-840
PRODAJEM stan od 47 m2,
kod Merkatora. Cena
35.000 eura. Tel. 063/
735-0-260
PRODAJEM stan od 36 m2,
u Qubi}skoj ulici. Cena
22.500 eura. Tel. 063/
127-5-630
PRODAJEM stan od 63 m2,
u centru, 2. sprat. Tel.
063/ 127-5-630.
PRODAJEM stan od 41 m2,
kod Medicinske {kole. Tel.
064/ 137-4-137
PRODAJEM stan 37 m2, 3.
sprat. Tel. 063/ 735-0-260
PRODAJEM stan od 34 m2,
Avenija 1. Cena 22.000
eura. Tel. 064/ 137-4-137
PRODAJEM stan od 60 m2,
Alvaxinica. Cena 38.000
eura. Tel. 064/ 137-4-137
PRODAJEM stan od 48 m2,
Qubi} Kej. Tel. 064/ 146-8-
732
PRODAJEM stan od 28 m2,
5. sprat, kod H. Morave.
Cena 16.000 eura. Tel.
064/ 146-8-732
PRODAJEM stan kod
Belvija, od 45 m2, na 3.
spratu. Tel. 060/ 349-8-
490
PRODAJEM stan od 45 m2.
Cena 28.000 eura. Tel.
064/673-2-969
PRODAJEM stan u ulici
Milenka Nik{i}a br. 41.
Tel. 391-754
PRODAJEM stan od 54 m2
sa dve spava}e sobe na
Qubi} keju, u zgradama od
fasadne cigle. Povoqno.
Tel. 064/ 158-9-363
PRODAJEM stan od 77 m2,
centar. Cena 42.500 eura.
Tel. 032/ 224-590
PRODAJEM stan od 42 m2,
u ^a~ku, ulica Bate
Jankovi}. Tel. 062/ 200-
482
PRODAJEM stan 28 m2 kod
H. Morave. Tel. 348-927,
060/ 348-9-270
PRODAJEM stan od 40 m2,
Qubi} Kej. Cena 29.000
eura. Tel. 064/ 137-4-137
PRODAJEM stan od 62 m2,
ulica Svetog Save ,1. sprat.
Tel. 032/ 348-927
PRODAJEM stan u strogom
centru grada, 84 m2 sa
pogledom na {etali{te, ili
mewam za mawi uz doplatu.
Tel. 066/ 938-7-293
PRODAJEM stan od 88 m2,
5. sprat, ulica K. V.
Popovi}a. Tel. 064/ 137-4-
137
PRODAJEM stan od 43 m2,
ulica Nemawina. Cena
28.000 eura. Tel. 228-457
PRODAJEM stan od 41 m2 ,
CG, Qubi} kej. Cena 22.500
eura. Tel. 064/ 673-2-969
PRODAJEM stan od 43 m2,
2. sprat, ulica Qubi}ska.
Tel. 064/ 146-8-732
PRODAJEM stan kod
Solida od 53 m2. Ima tapi-
ja. Mogu}nost na kredit ili
rate. Odmah useqiv. Cena
31.900 eura. Tel. 061/
115-9-863
PRODAJEM stan od 43 m2
u Qubi}skoj ulici. Tel.
064/ 158-9-363
PRODAJEM stan od 64 m2,
1. sprat, U~iteqska ulica.
Tel. 063/ 844-2-791
PRODAJEM renoviran
stan od 77 m2, na 4. spratu
u centru. Cena 42.500 eura.
Tel. 063/ 735-0-260
PRODAJEM lokal od 11 m2
u centru. Tel. 064/673-2-
969
PRODAJEM monta`ni
lokal kod benzinske pumpe
“Prioritet” u Aveniji. Tel.
060/ 167-7-428
PRODAJEM ku}u u Atenici,
od 110 m2. Tel. 064/ 317-
1-701
PRODAJEM dve prizemne
ku}e na 6. ari placa na
Alvaxinici. Tel. 064/673-
2-969
PRODAJEM ku}u od 151
m2, u Beogradu kod Crvenog
Krsta. Cena dogovor. Tel.
060/ 349-8-490
PRODAJEM ku}u 60 m2 sa
2 ara placa, kod bioskopa
Prag. Tel. 064/ 139-4-468
PRODAJEM ku}u u centru
od 66 m2, plac 4.5 ari.
Mogu}nost zamene za
trosoban stan, uz doplatu.
Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM ku}u 35+13
m2, 1 ar zemqe, u ulici
Vojvode Stepe. Cena 30.000
eura. Tel. 032/ 228-457
PRODAJEM dve ku}e kao
posebne stambene jedinice
od 75 m2 i125 m2, na
Alvaxinici, sa placem od 4
ara. Mogu}nost zamene za
stan, ili za auto. Tel. 063/
843-0-214
PRODAJEM vikendicu od
20 m2 sa pomo}nim objekti-
ma, na 20 ari placa u
Loznici. Cena 6.000 eura.
Tel. 064/673-2-969
PRODAJEM kamp ku}icu u
Ro{cima. Tel. 060/ 033-2-
354
PRODAJEM vikendicu sa
vi{e pomo}nih prostorija i
60 ari placa u Kuki}ima.
Tel. 064/ 230-4-202
PRODAJEM imawe sa 2
ku}e u Pakovra}u, blizu
^a~ka, asfaltni prilaz.
Tel. 064/ 196-4-705
PRODAJEM seosko
doma}instvo u Lipnici sa
3.5 ha oku}nice. Tel. 063/
652-804
PRODAJEM ILI MEWAM
seosko doma}instvo kod
Vaqeva, za okolinu ^a~ka.
Tel. 063/ 208-597
KU]U U U@EM DELU
GRADA ILI STAN U
NOVOGRADWI MEWAM
ZA STAN U BEOGRADU.
TEL. 223-116 OD 9-18
PRODAJEM KU]U U
U@EM DELU GRADA,
ILI MEWAM ZA STAN U
BEOGRADU. TEL: 223-116
OD 9-18
NEKRETNINE -
IZDAVAWE-
POTRA@WA
IZDAJEM sobu sa upotre-
bom kuhiwe i kupatila star-
ijoj `enskoj osobi. Tel.
063/ 844-2-791
IZDAJEM jednosoban
name{ten stan, u stambenoj
zgradi. Tel. 064/ 191-1-911
IZDAJEM jednosoban stan
preko puta nove Bolnice.
Tel. 063/ 700-2-7951, 064/
910-2-332
IZDAJEM dvosoban
nename{ten stan, poseban
ulaz, ku}a. Tel. 032/ 332-
671
IZDAJEM dvosoban stan
kod Hotel Morave, CG,
kablovska. Cena po dogov-
oru. Tel. 064/ 202-2-820
IZDAJEM dvosoban
name{ten stan na Gradskom
bedemu. Tel. 063/ 876-4-
189
IZDAJEM kompletno
name{ten dvosoban stan,
CG, KTV, 2 kupatila. Tel.
032/ 373-571, 064/ 829-2-
720
IZDAJEM prazan jed-
nosoban stan u zgradi u
Nemawinoj. Tel. 063/ 844-
2-574
IZDAJEM potpuno
opremqenu ku}u od 40 m2
kod Slobodine raskrsnice.
Povoqno. Tel. 064/336-8-
222
IZDAJEM lokal od 40 m2,
u strogom centru grada. Tel.
225-431
IZDAJEM lokal od 50 m2 u
^a~ku. Tel. 064/ 229-9-952
IZDAJEM name{tenu gar-
soweru, na Qubi} Keju. Tel.
032/ 354-285.
IZDAJEM nename{tenu
ku}u u Draga~evskoj ulici.
Tel 064/ 264-2-653
IZDAJEM nename{ten stan
od 65 m2 u centru , na
prvom spratu ( CG, klima,
kablovska), za stambeni ili
poslovni prostor ( ordi-
nacije, kancelarije). Tel.
064/ 391-3-059
IZDAJEM lokal od 40 m2,
u strogom centru grada. Tel.
225-431, 063/ 711-0-511
IZDAJEM dvosoban
name{ten stan kod H.
Morave. Tel. 064/ 230-4-
202
IZDAJEM name{ten stan
od 64 m2 u U~iteqskoj
ulici. Tel. 063/ 844-2-791
IZDAJEM nename{tenu
ku}u u Kulinova~kom Poqu.
Tel. 063/ 103-1-335
PRODAJEM pet ari
placa u Kulinovcima
iznad kasarne.
032/368-393 i
063/72-02-735
MALI OGLASI
IZDAJEM
POSLOVNI PROS-
TOR, POVR[INE 250
m/2, U STROGOM CEN-
TRU GRADA. MOBIL-
NI: 063/609 784.
PRODAJEM, BEZ
POSREDNIKA,
UKWI@EN
POSLOVNO STAM-
BENI OBJEKAT U
TRNAVI (kod Trnavske
reke uz regionalni put)
600 m/2, NA DVA
NIVOA, POGODAN ZA
SVE DELATNOSTI I
ZA STANOVAWE.
Telefon: 032/221-
400, mob. 064/12-41-
806, preko celog dana.
PRODAJEM, BEZ
POSREDNIKA, STAN U
STROGOM CENTRU
^A^KA, 92 m/2, TRE]I
SPRAT. Telefon:
032/221-400, mob.
064/12-41-806, preko
celog dana
PRODAJEM STAN
DVOIPOSOBAN,
60M2, SOLITER
„PROSVETA“,
POVOQNO, BEZ
POSREDNIKA.
063/611-497
OD 17-20 ^ASOVA.
PRODAJEM RENOVI-
RAN ^ETVOROSOBAN
STAN OD 96 m2,
B.OSLOBO\EWA. MO-
GU]A ZAMENA ZA MAWI
STAN UZ DOPLATU.
TEL. 065/ 216-1-345
NOVI REZERVNI DELOVI
ZA ULI^NE OFF-ROAD I
ATV MOTOCIKLE OD JA-
PANSKIH, ITALIJANSKIH
I OSTALIH EVROPSKIH
PROIZVO\A^A. SUPER CE-
NE UZ DOBAR KVALITET.
TEL. 065/ 445-0-015
IZDAJEM lokal u Ulici
cara Lazara 23, kod “
Xamije”. Povr{ina lo-
kala, sa ~ajnom kuhiwom
i sanitarnim ~vorom je
29 m2.Lokal ima cen-
tralno grejawe. Opre-
mqen je kao frizerski
salon, a pogodan i za
druge delatnosti. Tele-
fon za kontakt:
064/ 150-5-675
PRODAJEM KU]U U
DQINU / LU^ANI / OD
230 M2 SA 7 ARI PLA-
CA I POMO]NIM
OBJEKTIMA.
TEL. 032/ 556-2-644
KUPUJEM MAWI FRIZER-
SKI SALON. TEL. 064/
196-4-705
ORDINACIJA op{te
stomatologije Dr. Sa{a
Spasojevi}, Jeli~ka 10,
^a~ak. Tel. 032/ 343-
314, 064/2454-094
NAJJEFTINIJE
[OFER [AJBNE ZA
SVE VRSTE AUTA,
KOMBIJA, KAMIONA
I AUTOBUSA. NABAV-
KA, PREVOZ, UGRAD-
WA. POSEBAN
LETWI POPUST.
TELEFONI: 032/800
200 i 063/606 979.
DE@URNI
STOMATOLOG
de`urni telefon
062/8617 988
STOMATOLO[KA
ORDINACIJA
Dr MLADEN BEHARA
^a~ak, Ko~e An|elkovi} 1
radnim danom
9 -12 i 15 -19 ~
subotom
9 - 12 ~
322-656
Pla}awe: administra-
tivnom zabranom, ~ekovi-
ma, platnim karticama,
gotovinski.
HITNO PRODAJEM 2 STANA , 65+30 M2, NA 1. SPRATU, DVE
ODVOJENE STAMBENE JEDINICE, SA CG, UL. M. NIK[I]A.
CENA 50.000 EURA. TEL. 060/ 349-8-490
SAMOSTALNA ZANATSKA
RADWA “ELEKTRIKA-D” ^A-
^AK
UGRADWA KLIMA URE\AJA
VE] OD 45 EURA.
f ElektrikaDamljanovic
www.elektrikad.ls.rs
TEL. 064/ 301-7-450
IZDAJEM KOMPLETNO NA-
ME[TEN DVOSOBAN STAN,
CG, KTV,2 KUPATILA.
TEL. 032/ 373-571, 064/
829-2720
IZDAJEM ILI PRODAJEM
PLAC 10 ARI I POSLOVNI
PROSTOR 200 m2 U PREQI-
NI PORED PUTA.
TEL. 061/ 111-6-439
KUPUJEM MAWI STAN OD
0.5-1, NI@E SPRATNOSTI.
TEL. 064/ 141-4-324
TRA@IM `enu od 50 do 60
godina, mogu} brak. Tel. 391-
754
PRODAJEM HITNO dve
ku}e od 75 m2 i125 m2 na
Alvaxinici, plac od 4
ara. Mo`e zamena za
stan, uz doplatu.
Mogu}nost dogovora.
Tel. 063/843-0-214
PRODAJEM U GORWOJ TR-
NAVI , ISPOD PLANINE
JELICE, KU]U OD 2 SOBE,
KUHIWE, LETWIKOVAC I
GARA@A I 12 ARI VO]WA-
KA MLADE [QIVE STERLEJ-
KE, ^A^ANSKA RODNA, ORA-
SI I 9 ARI [UME BAGREM.
TEL. 064/ 198-3-844
IZDAJEM NENAME[TEN
STAN OD 65 M2 U STRO-
GOM CENTRU ^A^KA, NA
PRVOM SPRATU ( CG,
KLIMA, KABLOVSKA).
POGODAN KAKO ZA
STAMBENI, TAKO I KAO
POSLOVNI PROSTOR
(ORDINACIJE, KANCE-
LARIJE).
TEL. 064/ 391-3-059
CENA FOTO OGLASA
- ^etvrtina strane 500 rsd
- Osmina strane 250 rsd
- [esnaestina strane 150 rsd
40 PETAK 28. JUN 2013. GODINEOGLASI
IZDAJEM ku}u od 48 m2, u
nasequ Trbu{ani. Ku}a je
zasebna, na sopstvenom
placu. Cena 80 eura.
Pla}awe unapred. Tel. 064/
018-8-754
IZDAJEM name{tenu gar-
soweru u Sin|eli}evoj
ulici. Tel. 032/ 700-957.
IZDAJEM poslovni pros-
tor od 60 m2 u centru
grada. Tel. 063/ 711-0-511
IZDAJEM dvosoban
name{ten stan, na Qubi}
keju. Tel. 032/ 880-332,
064/ 309-1-126
IZDAJEM name{ten stan
kod Solida. Tel. 061/ 115-
9-863
IZDAJEM ku}u u strogom
centru grada. Tel. 064/
102-2-759
IZDAJEM povoqno stan na
moru u Igalu. Tel. 062/
385-929, 063/ 779-9-264
IZDAJEM jednosoban
name{ten stan u stambenoj
zgradi. Tel. 063/ 609-784
MEWAM stan od 64 m2, 1.
sprat, CG, kod Gradskog
Parka, za odgovaraju}i u
Beogradu. Tel. 063/ 844-2-
791
MEWAM stan u ulici
Sin|eli}evoj kod Doma
Armije, 1. sprat, za ku}u.
Tel. 065/ 641-4-140
POTREBAN nename{ten
stan na du`i period. Tel.
062/ 228-283
PLACEVI
PRODAJEM plac u
Kowevi}ima, uz magistralu,
kod Auto baze (kompletna
infrastruktura). Tel. 032/
341-867, 065/ 517-4-957
PRODAJEM plac od 60 ari
u Preqini , u blizini
“Intereksa“. Tel. 032/ 341-
867, 065/ 517-4-957
PRODAJEM plac u ^a~ku,
kod Trnavske reke,
povr{ine 5 ari. Tel. 060/
600-3-323
PRODAJEM povoqno
livadu u Rtarima , pored
puta, povr{ine 40 ari. Tel.
064/ 124-1-806
PRODAJEM plac od 18 ari
kraj Morave, potes Rastoke.
Tel. 063/ 163-6-265.
PRODAJEM placeve od 4 i
30 ari, posle Kamenog
mosta u Trbu{anima. Tel.
061/ 110-5-134
PRODAJEM parcelu od 30
ari, na putu za Gu~u. Na
placu voda i struja. Tel.
032/ 366-163
PRODAJEM plac od 10
ari, voda i brvnara, kod
Kamenog mosta u
Trbu{anima. Tel. 060/ 754-
5-011
PRODAJEM plac od 5 ari
uz asfalt / ima struja i
voda /, na Topalovom Brdu.
Tel. 064/ 335-1-637
PRODAJEM plac u Qubi}u
od 5.5. ari. Tel. 061/ 111-
6-439
PRODAJEM plac od 5 ili
10 ari kod Slobode. Tel.
064/ 474-0-580
PRODAJEM plac od 10 ari
pored autobuske stanice
Pqo{ta u Viqu{i. Tel.
064/ 210-9-284
PRODAJEM plac 15 ari u
Miokovcima, sa objektom od
10 m2, ima struja i voda.
Postoji mogu}nost i zamene
za auto. Mogu} svaki dogov-
or. Cena 1.900 eura. Tel.
063/ 843-0-214
PRODAJEM plac od 63 m2,
u Prislonici. Tel. 032/
554-9-204
PRODAJEM placeve od 16
ari / deqiv / i 6 ari u
centru Kotra`e, pored puta.
Tel. 064/ 118-8-485
PRODAJEM zemqu u
Lipnici. Tel. 063/ 652-804
IZDAJEM plac od 15 ari
sa objektom od 80 m2, u
Parmencu do puta. Tel. 064/
250-7-493
RAZNO
PRODAJEM rashladni
orman od 700 lit, od - 15 C
do - 24 C. Tel. 064/ 121-4-
070
PRODAJEM p~ele, rojeve i
stara dru{tva u D.B.
ko{nicama sa mladim mati-
cama. Tel. 032/ 334-218,
064/ 201-8-845
PRODAJEM frizerske
makaze za prore|ivawe kose
Solinger ( nema~ke ). Veoma
povoqno. Tel. 060/ 767-6-
246
PRODAJEM trpezariju od
punog drveta. Tel. 060/ 346-
3-990
PRODAJEM radni sto bu
cnlteamwork.info, kombinaci-
ja boja po `eqi. Tel. 061/
297-9-521
PRODAJEM televizor. Tel.
060/ 346-3-990
PRODAJEM harmoniku
klavirku. Veoma povoqno.
Tel. 064/ 550-6-071
PRODAJEM polovan crep,
grede i blokove. Tel. 060/
418-3-333
PRODAJEM 130 bagre-
movih direka i cerovu dasku
u ekstra stawu. Tel. 063/
208-597
PRODAJEM livene radija-
tore. Tel. 069/ 161-0-777
PRODAJEM rolere marke
Alpina, 44. broj. Malo
kori{}eni. Tel. 060/ 033-
3-423
PRODAJEM italijansku
samohodnu kosa~icu. Tel.
032/ 841-674
PRODAJEM biciklu sa 21
brzinom Skot. Cena 175 E.
Mo`e zamena za laptop.
Tel. 063/ 749-4-846
PRODAJEM satelitski
tawir sa motorom i pozi-
cionerom. Tel. 063/ 749-4-
846
PRODAJEM krevet i dve
foteqe “ Mojca”. Veoma
povoqno.Tel. 060/ 346-3-
990
PRODAJEM 30 m3 suvih
drva, vrlo povoqno. Tel.
060/ 661-8-835
PRODAJEM drva, 3000
din/m2. Tel. 061/ 319-6-
188
PRODAJEM kvalitetnu
~ipku, {irine 5 cm. Tel.
371-685
PRODAJEM `ensku krznenu
{ubaru, nova, povoqno. Tel.
371-685
PRODAJEM prenosive
dvori{ne su{ilice za ve{.
Tel. 374-125, 064/ 294-2-
141
PRODAJEM prikolicu za
putni~ki auto. Tel. 062/
755-020
PRODAJEM mesing u
{ipkama fi 12, 6. kg. Cena
48 E. Mo`e zamena. Tel.
063/ 749-4-846
PRODAJEM unikatni nakit,
povoqno. Tel. 060/ 337-2-
510
PRODAJEM postoqe za
suncobran. Tel. 064/ 294-2-
141, 032/ 374-125
PRODAJEM kotao za parno
grejawe, ispravan. Tel. 371-
685
PRODAJEM kompresor.
Tel. 063/ 118-3-333
PRODAJEM novu trak-
torsku korpu. Cena 150
eura. Tel. 066/ 910-9-889
PRODAJEM gume za
putni~ka vozila :
175/65/14, 155/65/13,
165/70/13, 155/80/13. Tel.
032/ 334-218, 064/ 201-8-
845
PRODAJEM ovce sa
jagwi}ima. Tel. 877-382
Prodajem seosko doma}instvo u Bawici kod ^a~ka (4 hektara, u
jednoj celini, zasadi {qive i jabuka, smr~a i borovina, {uma i
obradivo zemqi{te).
Telefon za informacije: 064/985-98-03
PRODAJEM
BALIRANO
SENO I SLAMU
FOTOKOPIRNICA „COPY STUDENT“, BATE
JANKOVI] 21, vr{i najjeftinije digitalno foto-
kopirawe i {tampawe, kao i kori~ewe maturskih,
seminarskih i diplomskih radova. Za |ake i studen-
te 10% popust. Tel. 343-145, 061/ 173-1-172
Telefon
za informacije:
032/385 - 950
STANOVI:
P=19 m2, Nemawina,
6.sprat, lift, CG, cena: 17
500 eura
P=23 m2, nova, ulica
Svetozara Markovi},
prizemqe
P=24 m2, Avenija 1, u
zgradama od fasadne cigle, CG
P=34 m2 sa CG u Nemawinoj
ulici, cena: 20 500 eura
P=30 m2, novija gradwa, gre-
jawe na gas, 2. Sprat, [iri
centar, cena: 21 000 eura
P=34 m2, u blizini
Nemawine, 2.sprat, cena: 17
000 eura
P=26 m2 sa stvarima, Qubi}
kej, 3.sprat, cena: 18 500
eura
P=30 m2, novija gradwa,
Topli~ka ulica, cena: 23 000
eura
P=36 m2, Avenija 1, CG,
prizemqe, cena: 22 500 eura
P=45 m2, Nemawina ulica,
4.sprat, CG, cena: 26 500
eura
P=43 m2, u blizini
Nemawine ulice, cena: 26
000 eura
P=42 m2, Qubi} kej, 4.sprat,
cena: 28 000 eura
P=43 m2 + 9 m2, [iri cen-
tar, lift, 6.sprat, CG, cena:
31 000 eura
P=38 m2, Alvaxinica,
4.sprat, sa stvarima,novija
gradwa, povoqno.
P=32 m2, 6.sprat, Svetozara
Markovi}a, cena: 20 000
eura (sa stvarima)
P=45 m2, Avenija 1,
prizemqe, CG, cena: 29 000
eura
P=48 m2, Obili}eva-nov,
prizemqe, cena: 800 eura/m2
+ PDV
P=48 m2, Obili}eva-nov,
3.sprat, cena: 800 eura/m2 +
PDV
P=52 m2, Avenija 1, 5.sprat,
lift, CG, cena: 38 000 eura
P=55 m2, Qubi} kej, 1.sprat,
cena: 31 000 eura
P=58 m2, Centar, 2 lifta,
CG, cena: 31 000 eura
P=62,8 m2, Alvaxinica,
1.sprat, CG, cena: 31 000
eura
P=55 m2, u blizini
Nemawine ulice, 3.sprat,
cena: 31 000 eura
P=54 m2, Qubi} kej, u
zgradama od fasadne cigle,
4.sprat, CG, cena: 35 000
eura
P=59 m2 sa stvarima,
Industrijski prolaz, 1.sprat,
cena: 22 000 eura
P=60 m2, Alvaxinica,
2.sprat, novija gradwa, cena:
40 000 eura
P=58 m2, Qubi} kej, 5.sprat,
2 lifta, CG, cena: 34 000
eura
P=55 m2, Bate Jankovi}a,
3.sprat, cena: 36 000 eura
P=58 m2, Avenija 2, lift,
CG, cena: 36 000 eura
P=55 m2, Qubi} kej u
zgradama od fasadne cigle,
renoviran, 1.sprat, CG
P=52 m2, Alvaxinica,
3.sprat, nov, cena: 30 000
eura
P=57 m2, nov, Qubi}ska
ulica, 3.sprat
P=63 m2, Centar-ulica
Gospodar Jovanova, 2.sprat,
cena: 50 000 eura
P=68 m2, Nemawina,
3.sprat, CG, cena: 41 000
eura
P=81 m2, [iri centar,
1.sprat, CG, cena: 50 000
eura
P=74,35 m2, Avenija 2,
1.sprat, CG, cena: 650
eura/m2
P=85 m2, Svetozara
Markovi}, 3.sprat, novija
gradwa, CG
P=76 m2, Balkanska ulica,
CG, 3.sprat, cena: 47 000
eura
P=73 m2, nov, [iri centar,
nov, 2.sprat, cena: 42 000
eura
P-78 m2 Stari Autoprevoz,
renoviran, CG, 1. sprat. Cena
50.000 eura
P-26 m2 u ulici Vojvode Ste-
pe , 1. sprat, EG. Cena 21.000
eura
P-64 m2, Stari Autoprevoz,
visoko prizemqe. Cena
39.000 eura
P-36 m2 sa CG, u blizini
Hotel Morave, 3. sprat.
P-44 m2, Nemawina ulica, 4.
sprat, CG, cena 26.500 eura
P-61 m2, centar, Amixina
ulica, 1. sprat.
P-55 m2, Avenija 2, prizemqe,
CG,. Cena 31.000 eura
P- 69 m2 kod Medicinske
{kole, 3. sprat. Cena 35.000
eura
P-63 m2 kod [kole F.
Filipovi}, 3. sprat. Cena
28.000 eura
P-27 m2 u centru grada.
P-41 m2 na Qubi} Keju.
P-60 m2, Alvaxinica, fa-
sadna cigla, CG, lift, inter-
fon. Cena 38.000 eura
032/222-552
064/158-93-63
063/691-761
^a~ak, Vojvode Stepe 46
KU]E:
P=56 m2 + 12 m2, na 2,5 ara placa, kod
Slobode, renovirana, cena: 22 000 eura
P=55 m2, Balkanska ulica, cena: 26 000
eura
P=70 m2 + 40 ari, nova, Vidova, cena: 25
000 eura
2 prizemne ku}e na 6 ari placa na
Alvaxinici, cena: 56 000 eura
Seosko doma}instvo u Trnavi sa 60 ari
zemqe, cena: 20 000 eura
P=80+6,5 ari placa, Atenica-do glavnog
puta, cena: 45 000 eura
2 ku}e u odli~nom stawu na 5,10 ari placa,
u blizini Dacove kafane, cena: 48 000 eura
P+Pk-190 m2 + 3 ara placa, Alvaxinica,
cena: 67 000 eura
Ku}a 101 m2 i 2 ara placa u Qubi}u.
Povoqno.
Ku}a P- 200 m2 na 6.5 ari placa u blizini
Slobodinog igrali{ta.
P-300 m2 + pomo}ni objekti sa 11 ari
placa, udaqena 4 km od centra. Povoqno
P-107 m2 sa 6 ari placa, nova ku}a, uda-
qena 10 km od centra. Cena 33.000 eura
PETAK 28. JUN 2013. GODINE 41OGLASI
PRODAJEM ma{inu za
{ivewe ko`e i krzna,
ispravna. Povoqno. Tel.
371-685
PRODAJEM pi{toq sa
dozvolom. Tel. 061/ 111-6-
439
PRODAJEM kotlove na
~vrsto gorivo, ekonomik,
kvalitet i u{teda ogreva.
Li~na izrada. Tel. 065/
590-0-651, 032/ 391-964
PRODAJEM pe} na ~vrsto
gorivo BUDERUS 4000 ,
70/55/40 m3. Cena 10.000
dinara. Tel. 060/ 481-2-144
PRODAJEM uqnu zup~astu
pumpu , motor Sever. Cena
80 eura. Mo`e zamena za
cerova drva. Tel. 353-016
PRODAJEM gramofon
TOSKA 21, vrlo malo
kori{}en. Cena 5.000
dinara. Tel. 060/ 481-2-144
PRODAJEM dvobrazni plug
Lemind Leskovac, ispravan.
Cena 300 evra. Tel. 060/
481-2-144
PRODAJEM traktor Toma
Vinkovi} 18 ks, 74.god, sa
prikolicom. Cena 1.350
eura. Tel. 064/ 134-8-013
PRODAJEM motornu testeru
041 Stil. Cena 185 eura.
Tel. 032/ 353-016
PRODAJEM IMT 558 sa
ugra|enim servo upravqa~em
i dobo{ ko~nicama. Cena
4.000 eura. Tel. 060/ 481-
2-144
PRODAJEM motokultivator
IMT 509, 15 KS, sa
prikolicom , frezom i dosta
opreme. Tel. 032/ 351-682,
063/ 741-9-915
ARMIRA^I, prodajem
ma{inu za ispravqawe
betonskog gvo`|a, remu,
ma{inu za savijawe, ma{inu
za uzengije i se~ku. Tel. 063/
885-2-977
KUPUJEM biciklu Monti
Bike do 80 eura. Tel. 061/
110-5-134
KUPUJEM stoni fudbal.
Tel. 032/ 381-022
KUPUJEM mawi , dobro
o~uvan fri`ider. Tel. 060/
027-7-233
AUTOMOBILI
- PRODAJA
PRODAJEM [kodu Oktaviu
1.6 benzin. Cena 2.200
eura. Tel. 064/ 240-2-699
PRODAJEM kamion
Mercedes atego 2003. godi{te.
Mogu}a zamena za stan, uz
moju doplatu. Tel. 069/ 161-
0-777
PRODAJEM Zastavu 10,
bela, 5- vrata, 2008. god,
registrovana. Cena 2.500
eura. Tel. 032/ 344-630,
064/ 158-9-363
PRODAJEM Volkswagen
Polo 1.9 dizel, Cena 1.500
eura. Tel. 064/ 240-2-699
PRODAJEM kamion Iveco
Dajs, nosivosti 5 tona, u
odli~nom stawu. Tel. 064/
230-4-202
PRODAJEM Citroen C-2, 1.2
benzin, pre{ao 140.000 km,
2004.godi{te. Cena 2.600
eura. Tel. 064/ 240-2-699
PRODAJEM Peugeot 206 SW
sa plinom, 2002. godi{te.
Cena 2.900 eura. Tel. 064/
240-2-699
USLUGE
IZRADA kotlovskih oxaka
od metalnih hilzni. Tel.
069/ 870-5-061
IZRADA ma{inskih cement-
nih ko{uqica, izvo|ewe svih
gipsanih radova,
postavqawe zvu~ne, termo i
hidroizolacije. Izvo|ewe
svih vrsta betonskih radova.
Tel. 064/ 615-2-763
IZRADA i prodaja trak-
torskih korpi po `eqi. Cena
150 eura. Tel. 066/ 910-9-
889.
USLUGE elektromonta`e -
elektri~ne instalacije i
osvetqewe : izrada, poprav-
ka i prepravka. Tel. 064/
301-7-450
USLUGA zavarivawa gusa i
aluminijuma. Tel. 066/ 910-
9-889
USLUGE popravke le|nih
prskalica. Tel. 064/ 120-6-
572
USLUGE {emirawa komand-
nih ormana. Tel. 064/ 301-
7-450
USLUGE servisa gasnih kot-
lova i sistema grejawa. Tel.
064/301-7-450
USLUGE ~i{}ewa poslovnog
i stambenog prostora,
izuzetno kvalitetno i povo-
qno. Tel. 062/ 856-0-561
USLUGE ugradwe klima
ure|aja ve} od 45 eura. Tel.
064/ 301-7-450
VR[IM medicinske usluge
davawa terapije, previjawa
i medicinske nege nepokret-
nih lica. Tel. 062/ 841-8-
706
PREVODIM tekstove sa
engleskog - kwige, kataloge,
bro{ure. Tel. 061/ 115-9-
863
BRAVARIJA, gus, alumini-
jumsko zavarivawe. Tel. 066/
910-9-889
USPE[NO le~im hemoroide
~ajevima i svodim ih na nor-
malno stawe. Tel.
+38267259654
ZAPOSLEWE
OZBIQNA @ENA ~uvala
bih dete. Tel. 063/ 789-2-
472
OZBIQNA @ENA ,
izuzetno kvalitetno ~isti
ku}e i stanove. Povoqno.
Tel. 062/ 856-0-561
TRA@IM posao brawa
malina na Javoru. Tel. 060/
033-2-354
060/34-33-290
064/137-41-37
064/146-87-31
064/146-87-31
^A^AK
Bra}e Gli{i}a 13/8
Tel: 032/34-33-29
AGENCIJA
ZA NEKRETNINE
NAPOLEON
P- 26 m2, 6. sprat, CG, Merkator. Cena
19.000 eura
P- 26 m2, 3. sprat, CG, Kej. Cena 18.500
eura
P- 17 m2, VP. TA, Balkanska. Cena 9.000
eura
P- 19 m2, 6. sprat, CG, Kneza Milo{a. Ce-
na 17.500 eura
P- 30 m2, 4. sprat, CG, Skopska. Cena
21.500 eura
P- 33 m2, 6. sprat, TA, S.Markovi}a. Cena
20.000 eura
P- 39 m2, VP, CG, Avenija 1. Cena 22.500
eura
P- 33 m2, 2. sprat, TA, Medicinska {kola.
Cena 19.000 eura
P- 37 m2, 3. sprat, CG, H.Morava. Cena
24.000 eura
P- 35m2, 4. sprat, TA, Kej. Cena 18.000
eura
P- 39 m2, 1. sprat, CG, Centar. Cena
37.000 eura
P- 43 m2, 1 i 3. sprat, CG, H.Morava, nov.
Cena 40.000 eura
P- 42 m2, 4. sprat, TA, Medicinska {kola.
Cena 25.000 eura
P- 44 m2, 4. sprat, CG, Medicinska {kola.
Cena 25.000 eura
P- 46 m2, 2. sprat, CG, Qubi}ska. Cena
34.000 eura
P- 51 m2, VP, CG, Qubi}ska. Cena 37.500
eura
P- 54 m2, 5. sprat, CG, Bulevar Oslobo|e-
wa. Cena 33.000 eura
P- 46 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena
31.000 eura
P- 57 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena
29.000 eura
P- 53 m2, 2. sprat, TA, Nemawina. Cena
32.000 eura
P- 65 m2, 1. sprat, TA, H. Morava. Cena
34.000 eura
P- 58 m2, 12. sprat, CG, Kej. Cena 28.000
eura
P- 65 m2, 2. sprat, TA, Centar. Cena
45.000 eura
P- 65 m2, 1. sprat, CG, H. Morava. Cena
46.000 eura
P- 70 m2, 2. sprat, CG, Kej. Cena 43.000
eura
P- 70 m2, 3. sprat, CG, Merkator. Cena
55.000 eura
P- 85 m2, 1. sprat, CG, H. Morava. Cena
80.000 eura
P- 86 m2, 4. sprat, CG, Alvaxinica. Cena
60.000 eura
P- 67 m2, 5-6 sprat, CG, Balkanska. Cena
48.000 eura
P- 76 m2, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena
46.000 eura
P- 76 m2, 5. sprat, CG, S. Autoprevoz. Ce-
na 39.500 eura
P- 81 m2, 1. sprat, CG, K.V.P. Cena 51.000
eura
P- 90 m2, 5. sprat, CG, Alvaxinica. Cena
65.000 eura
P- 60 m2, ulica Svetozara Markovi}a,
plac 3 ara. Cena 45.000 eura
P- 170 m2, Suvi Breg, plac 2 ara. Cena
40.000 eura
P- 65 m2 ulica Dragi{e Mi{ovi}, plac 5.
ari. Cena 36.000 eura
P-37 m2, 1. sprat, CG, Nemawina. Cena
24.500 eura
P-34 m2, prizemqe, TA, Centar. Cena
21.500 eura
P-32 m2, 3. sprat, CG, Alvaxinica. Cena
22.000 eura
P- 138 m2, Med. {kola,
plac 2.5 ari. Cena
70.000 eura
P- 340 m2, Matijine
livade, plac 4 ara. Cena
60.000 eura
P- 230 m2, Matijine
livade, plac 4 ara. Cena
78.000 eura
P- 125 m2, Centar, plac
2.6 ari. Cena 125.000
eura
P- 110 m2, Centar, plac
1.4 ara. Cena 75.000
eura
P- 105 m2, D. Gorevnica,
plac 6 ari. Cena 35.000
eura
P- 50 m2, Parmenac,
plac 3.5 ari. Cena
18.000 eura
P- 90 m2, Ri|age, plac
13 ari. Cena 30.000
eura
P- 62 m2, Avenija, plac
5 ari. Cena 35.000 eura
P- 80 m2, kod Bolnice,
plac 4.22 ara. Cena
37.000 eura
P- 210 m2, Avenija, plac
5 ari. Cena 150.000
eura
P- 100 m2, Kowevi}i,
plac 9.77 ari. Cena
41.000 eura
P- 50 m2 + 35 m2,
Kneza Milo{a, plac 3.70
ari. Cena 35.000 eura
P- 100 m2, Mojsiwe,
plac 10 ari. Cena
30.000 eura
P- 60 m2, S. Markovi}a,
plac 3 ara. Cena 45.000
eura
P- 200 m2, ^. Bataqon,
plac 6 ari. Cena 45.000
eura.
P- 60 m2, ulica Sveto-
zara Markovi}a, plac 3
ara. Cena 45.000 eura
P- 170 m2, Suvi Breg,
plac 2 ara. Cena 40.000
eura
P- 65 m2 ulica Dragi{e
Mi{ovi}, plac 5. ari.
Cena 36.000 eura
STANOVI
KU]E
STAN P-33 m2, 1. sprat, Gvo`|ar, nov . Cena 19.500 eura. HITNO!
STANOVI
P-35 m2, 4. sprat, TA,
sre|en, Kej. Cena
21.000 eura
P-36 m2, 4. sprat, CG,
noviji, lift, Qubi}ska.
Cena 22.500 eura
P-37 m2, 3. sprat, CG,
renoviran, H.Morava.
Cena 24.000 eura
P-42 m2, 2. sprat, CG,
noviji, {iri centar. Ce-
na 28.000 eura
P-43 m2, PR, CG, novi-
ji, {iri centar. Cena
28.000 eura
P-42.5 m2, 2. sprat,
CG, noviji, Qubi}ska.
Cena dogovor.
P-54 m2, 1. sprat, EG,
Hotel Morava. Cena
33.000 eura
P-51 m2, VP, CG, Qu-
bi}ska, nov. Cena
37.500 eura
P-55 m2, 3. sprat, TA,
Nemawina. Cena 28.000
eura
P-43 m2, 4. sprat, TA,
Kej. Cena 27.000 eura
P-64 m2, 4. sprat, CG,
Svetozara Markovi}a.
Cena 43.000 eura
P-54 m2, 1. sprat, CG,
Qubi}ska , nov. Cena
50.000 eura
P-63 m2, 4. sprat, CG,
lift, gara`a, nov, cen-
tar. Cena dogovor.
P-55 m2, 4. sprat, CG,
lift, Kej. Cena 36.000
eura
P-67 m2, 1. sprat, CG,
[etali{te. Cena
70.000 eura
P-62 m2, 1. sprat, CG,
centar, nov. Cena
57.000 eura
P-89 m2, 1. sprat, CG,
lift, gara`a, nov, cen-
tar. Cena 80.000 eura
sa PDV
P-103 m2, VP, CG, nov,
luks, centar. Cena dogo-
vor.
P-130 m2, 2. sprat, CG,
nov, centar. Cena dogo-
vor.
P-80 m2, 4. sprat, CG,
Qubi} kej. Cena 46.000
eura
P-27 m2, 3. sprat,
noviji, garsowera, CG,
centar. Cena 22.000
eura
P-35.50 m2, 4. sprat,
lift, noviji, CG, centar.
Cena 24.000 eura
P-64 m2, 2. sprat,
lift, CG, Hotel Morava.
Cena 42.000. eura
P-47 m2, lift, CG, nova
gradwa, podzemna
gara`a. Lokacija
Beograd, TC Zira.
P- 70 m2, nov, CG,
lift. Povoqno.
P- 86 m2, 2. sprat, CG,
Vinara.
P-64 m2, 1. sprat, CG,
kod Gradskog Parka
P-61 m2, 1. sprat, TA,
Amixina
P-33 m2, 2. sprat, CG,
H.Morava, jednosoban.
Cena 25.000 eura
P-89 m2, 2.sprat, nov,
~etvorosoban, lift, cen-
tar.
P-46 m2, 1. sprat, CG,
dvosoban.
P-33 m2, jednosoban,
CG, 2. sprat, kod Hotel
Morave
P-64 m2, dvoiposoban,
CG, kod Hotel Morave.
Cena 40.000 eura
P-47 m2,3. sprat, nov.
Cena 35.000 eura
KU]E
P- 180 m2, 3.20 ari
placa, novo, Qubi}. Ce-
na 36.000 eura
P-120 m2, 3 ara placa,
novija, Dom Zdravqa.
Cena 65.000
P-110 m2 / lokal 55
m2 + stan 55 m2/, Dom
Zdravqa. Cena dogovor.
P- 80 m2, 4.5 ari pla-
ca, kod Gradske Bolnice.
Cena 36.000 eura
P-250 m2 + 120 m2,
plac 28 ari Qubi}. Ce-
na 77.000 eura
140 m2, 2.5 ari placa,
CG, kod O[ Milica
Pavlovi}. Cena 70.000
eura.
KU]A kod Kamenog mo-
sta, 60 m2, 10 ari pla-
ca, ukwi`ena. Cena
28.000 eura
BEOGRAD
BEOGRAD, Slavija /De-
ligradska/ P- 90 m2, 4.
sprat, kompletno reno-
viran. Cena dogovor.
BEOGRAD, Autokomanda,
garsowera 28 m2, nov.
Cena 1.800 e/ m2 sa
PDV.
BEOGRAD, Autokomanda,
jednoiposoban 43 m2,
nov. Cena 1.700 e/ m2
sa PDV.
BEOGRAD, Autokomanda
, jednoiposoban 47 m2,
nov. Cena 1.700 e/m2
AGENCIJA \OR\EVI] NEKRETNINE
^A^AK, ULICA FILIPA
FILIPOVI]A 2
/KOD GLAVNE PO[TE/
TEL. 032/ 224-590,
063/ 7350-260,
063/ 1275-630
42 PETAK 28. JUN 2013. GODINEOGLASI
Grad ^a~ak, na osnovu Odluke Gradona~elnika broj 404-27/13-II
od 14.06.2013. godine,
objavquje
OGLAS
o prodaji slu`benog motornog vozila
javnim nadmetawem u postupku prikupqawa zatvorenih ponuda
I. PREDMET PRODAJE
Predmet prodaje je slu`beno putni~ko motorno vozilo, vlasni{tvo grada ^a~ka.
Prodaja }e se obavqati po na~elu "VI\ENO-KUPQENO", {to iskqu~uje sve
naknadne reklamacije i prigovore kupca upu}ene prodavcu po pitawu kvaliteta i
eventualnih nedostataka odnosno ispravnosti, kompletnosti i tehni~kih karakteris-
tika vozila.
II. PODACI O VOZILU
1. Motorno vozilo vrsta: ; marka: [koda Superb classic; broj {asije:
TMBDT23U869117221; oblik karoserije: limuzina; godina proizvodwe: 2006. godina;
pre|ena kilometra`a: 332858 km; boja: 9M crna metalizirana; broj sedi{ta: 5; radni
obim motora: 2771 cm3; maksimalna snaga: 132 kW; vrsta goriva: bezolovni benzin; eko
karakteristike: Euro 4; broj motora: AMXA42322; mewa~: automatski; registrovano
do: neregistrovan;
III. PREGLED VOZILA
Vozilo se mo`e pogledati u dvori{tu Gradske uprave grada ^a~ka, svakog radnog
dana u periodu od 08.00 do 14.00 ~asova, po~ev od 28.06.2013. do 05.07.2013. godine, uz
predhodnu najavu na telefon 032/309-093, Milorad Kova~evi}.
IV. KRITERIJUM ZA IZBOR NAJPOVOWNIJEG PONU\A^A
Najpovoqnijom ponudom smatra}e se ponuda sa najvi{im ponu|enim iznosom.
U slu~aju da dva ili vi{e ponu|a~a u zatvorenim kovertama dostave ponudu sa
istim iznosom, koji je ujedno i najvi{i ponu|eni iznos, Komisija }e proglasiti
pobednikom ponu|a~a koji je ranije dostavio ponudu, po datumu i vremenu prijemnog
{tambiqa sa prijemne pisarnice Gradske uprave grada ^a~ka.
U slu~aju da izabrani ponu|a~ odustane od ponude, ne zakqu~i Ugovor o kupopro-
daji vozila u ostavqenom roku ili ne uplati utvr|eni iznos, depozit se zadr`ava i
smatra}e se da je odustao od kupovine, a Ugovor o kupoprodaji vozila }e se zakqu~iti
sa ponu|a~em koji je dostavio slede}u najpovoqniju ponudu.
V. PRAVO U^E[]A
Pravo u~e{}a imaju pravna i fizi~ka lica i preduzetnici koja uplate depozit u
visini 10% od utvr|ene po~etne cene vrednosti vozila. Uplata depozita vr{i se na
ra~un br. 840-813141843-51 Grada ^a~ka - depozit, sa pozivom na broj 97 93-034, sa naz-
nakom "Primawa od prodaje ostalih osnovnih sredstava u korist nivoa gradova".
Dokaz o uplati bez navedenih podataka ne}e se prihvatiti.
U~esnicima javnog nadmetawa koji nisu kupili vozilo (neuspe{ni) upla}eni
depozit se vra}a, na na~in kako su i uplatili, nakon okon~awa postupka izbora
najpovoqnijeg ponu|a~a.
Uspe{nom ponu|a~u upla}eni depozit bi}e ura~unat u cenu kupoprodajnog ugovo-
ra.
Nema pravo na povra}aj depozita u~esnik na nadmetawu:
- ako kao progla{eni kupac ne potpi{e kupoprodajni ugovor u predvi|enom roku
ili ne uplati kupoprodajnu cenu u propisnom roku i po propisanoj proceduri;
- ako kao drugi najboqi ponu|a~ na odr`anom javnom nadmetawu, nakon odustanka
progla{enog kupca, ne potpi{e kupoprodajni ugovor u roku od 3 dana od dana kada je
pozvan da pristupi potpisivawu ugovora ili ne uplati kupoprodajnu cenu;
VI. SADR@AJ PONUDE
Zatvorena koverta sa ponudom treba da sadr`i:
- prijavu za u~e{}e na javnom prikupqawu ponuda potpisanu li~no ili od strane
ovla{}enog lica ponu|a~a. Prijava fizi~kog lica sadr`i ime prezime, ime oca,
adresu prebivali{ta, JMBG, broj li~ne karte i mesto izdavawa, broj telefona.
Prijava pravnih lica sadr`i naziv i sedi{te, podatke o upisu u registar nadle`nog
organa (fotokopija Re{ewa o upisu), PIB, mati~ni broj, potpis ovla{}enog lica
overen pe~atom, telefon, osoba za kontakt;
- bezuslovnu ponudu, uz navo|ewe jasno odre|enog iznosa na koji ponuda glasi;
- dokaz o uplati depozita;
- potpisanu izjavu o gubitku prava na povra}aj depozita;
- potpisanu izjavu da je pre nadmetawa obavio razgledawe vozila koje se prodaje i
da svoju ponudu zasniva na sopstvenoj proceni stawa vozila;
VII. NEISPRAVNE PONUDE
Komisija ne}e uzeti u razmatrawe odnosno odbi}e kao neispravnu:
- ponudu koja je dostavqena po isteku roka odre|enog za podno{ewe (neblagovreme-
na );
- ponudu uz koju nije prilo`ena sva tra`ena dokumentacija, dokazi i izjave (nekom-
pletna );
- ponudu koja sadr`i uslov;
- ponudu sa iznosom mawim od utvr|ene po~etne cene;
VIII. DOSTAVQAWE PONUDA
Ponude sa kompletnom tra`enom dokumentacijom dostavqaju se u zatvorenoj kover-
ti sa naznakom "Ponuda - NE OTVARAJ - Javni poziv za prodaju motornog vozila javn-
im nadmetawem" putem po{te ili neposrednom predajom na pisarnicu Gradske uprave
grada ^a~ka, ul. @upana Stracimira br.2 ({alter 8), radnim danom od 07.00 do 15.00
~asova.
Krajwi rok za podno{ewe ponuda je petak, 05. jul 2013. godine do 12,00 ~asova,
ukqu~uju}i i ponude upu}ene putem po{te, a pristigle do nazna~enog datuma i vreme-
na.
Javno nadmetawe bi}e punova`no i u slu~aju da ponudu dostavi samo jedan ponu|a~.
IX. DAN I MESTO ODR@AVANjA JAVNOG NADMETAWA
Javno otvarawe ponuda, obavi}e Komisija, i odr`a}e se se u petak, 05. jula 2013.
godine sa po~etkom u 13:00 ~asova u prostorijama Gradske uprave grada ^a~ka.
Otvarawu ponuda mogu prisustvovati ponu|a~i ili wihovi opunomo}eni pred-
stavnici.
X. OBAVEZA KUPCA
U~esniku koji je ponudio najve}u cenu, upla}eni depozit se ura~unava u kupoproda-
jnu cenu, dok je razliku izme|u deponovanog iznosa i kupoprodajne cene izabarani
kupac du`an da uplati na ra~un Gradske uprave grada ^a~ka broj: 840-813141843-51 sa
pozivom na broj: 97 93-034, svrha uplate: "Primawa od prodaje ostalih osnovnih sred-
stava u korist nivoa gradova", a u skladu i u roku utvr|enom u Ugovoru o kupoproda-
ji vozila.
Sve poreze, tro{kove overe kupoprodajnog ugovora i tro{kove oko prenosa prava
vlasni{tva nad kupqenim motornim vozilom snosi Kupac.
Po zakqu~ewu Ugovora o kupoprodaji i izvr{enoj uplati kupoprodajne cene Kupac
mo`e preuzeti motorno vozilo, zajedno sa prate}im dokumentima motornog vozila.
XI. DODATNE INFORMACIJE
Javni poziv za prodaju vozila putem postupka javnog nadmetawa objavi}e se u listu
"^a~anski glas", kao i na slu`benoj web stranici grada ^a~ka www.cacak.org.rs
Za sve dodatne informacije kontakt osoba je: Milorad Kova~evi}, broj telefona:
032 / 309-093
Tiho i ne~ujno, ali uz `aqewe ogromnog
broja po{tovalaca, saradnika, kolega,
prijateqa i rodbine nedavno nas je napu-
stila u~iteqica Dobrila Eri}. Weni |a-
ci, odnosno wena „deca“, kako ih je iz
istinske qubavi prema svima wima ~esto
zvala, izgubili su osobu koja im je, ne samo
utrla put ka prvim slovima, prvim sabi-
rawima i oduzimawima, ve} i ~oveka koji
im je jo{ od malih nogu prenosio i usa|i-
vao istinske vrednosti `ivota, pona{awa
i qudskog po{tovawa. Ali i ta wena „de-
ca“ nisu to nikada zaboravqala. Ostali
su joj do kraja zahvalni za sve u~iweno i
nau~eno, bez obzira da li su u klupe seli
na samom po~etku {ezdesetih, kada je po~e-
la da slu`buje u ^a~ku, ili su to |aci iz
devedesetih kada je vodila wenu posledwu
generaciju. A li~ni i profesionalni us-
pesi mnogih od wih, samo opravdavaju ova-
kav odnos prema wihovoj u~iteqici.
Me|u prijateqima, kolegama i saradni-
cima popularna Doca bila je pojam otvo-
renosti i iskrenog prijateqstva. Imala je
voqu za `ivotom i to je svojom energi~no-
{}u i spontano{}u uporno pokazivala.
Ni, ve} vi{e od dva-
deset godina penzij-
skog sta`a, nisu je
spre~avali da bude
redovan posetilac i
u~esnik mnogih pro-
slava i dru`ewa sa
kolektivom.
Osamdeset ~etiri
godine ovozemaq-
skog `ivota, u~ite-
qica Dobrila Eri}
ispunila je svojim ranim detiwstvom u
Bresnici, gde je ro|ena, zatim svojim {ko-
lovawem u ^a~ku i Kragujevcu, prvim slu-
`bovawem u Ostri (Solincu), a zatim re-
dom u Prizrenu, Gu~i i od 1961. godine u
^a~ku. Sa svojim `ivotnim saputnikom
Mladenom - Mla|om, tako|e prosvetnim
radnikom, provela je ta~no {ezdeset godi-
na skladnog braka, {to su i pokazivali
stalnim zajedni~kim izlascima i ispija-
wem, sa wihovim prijateqima, ve~erwe ka-
fe u ba{ti HB-a, takore}i do posledweg
wihovog zajedni~kog dana. Bila je uvek pu-
na pri~e o svojoj deci, sinu Draganu i }er-
ci Dragici - Seki, koji sa svojim porodi-
cama tako|e `ive u ^a~ku, i koje je vaspi-
tala u istom duhu, kao i wene u~enike.
M. S.
DOBRILA ERI]
IN MEMORIAM
PETAK 28. JUN 2013. GODINE 43OGLASI
Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka, na osnovu ~lana 20. stav 1. Zakona o
proceni uticaja na `ivotnu sredinu (“Sl. glasnik RS”, broj 135/2004 i 36/2009),
obave{tava zainteresovane organe, organizacije i javnost o
JAVNOM UVIDU, PREZENTACIJI I RASPRAVI
1. Gradskoj upravi za urbanizam grada ^a~ka podnet je zahtev investitora
“Telekom Srbija” a.d. Beograd, za izdavawe saglasnosti na studiju o proceni utica-
ja na `ivotnu sredinu projekta radio bazne stanice mobilne telefonije, na lokaci-
ji “^A-Svetog Save Tehni~ki fakultet” - ^A47/^AU47, koji se realizuje na zgradi
Tehni~kog fakulteta u ^a~ku, na k.p. br. 3, 6/1 i 7/1, sve u K.O. ^a~ak, u ulici Svetog
Save br. 65
2. Zainteresovani organi, organizacije i gra|ani mogu izvr{iti javni uvid u
navedenu studiju o proceni uticaja objekta na `ivotnu sredinu u prostorijama
Gradske uprave za urbanizam grada ^a~ka, @upana Stracimira broj 35, III sprat,
soba 12, svakim radnim danom od 08,00 do 12,00 ~asova, uz prisustvo predsednika
stru~ne slu`be, do zakqu~ewa javne rasprave, odnosno do 19. 7. 2013. godine.
3. Javna prezentacija i javna rasprava o navedenoj studiji o proceni uticaja
objekta na `ivotnu sredinu bi}e odr`ana dana 19. 7. 2013. godine u sali Gradskog
ve}a grada ^a~ka, @upana Stracimira broj 2 u ^a~ku, sa po~etkom u 11,00 ~asova.
4. Zainteresovane organizacije, organi i gra|ani mogu svoje primedbe, predloge i
mi{qewe o navednoj studiji o proceni uticaja na `ivotnu sredinu dostaviti grad-
skoj upravi za urbanizam grada ^a~ka do zakqu~ewa javne rasprave, odnosno do 19. 7.
2013. godine. NA^ELNIK UPRAVE
Milo{ Milosavqevi}, dipl. ing. arh.
Na osnovu ~l. 10 stav 1. a u vezi sa ~l. 29. stav 1. i 3. Zakona o proceni uticaja na
`ivotnu sredinu (“Sl. glasnik R. Srbije” 135/04, 36/09) daje slede}e
O B A V E [ T E W E
Obave{tava se javnost i zainteresovani organi i organizacije da je nosilac pro-
jekta Radoslav @ivani}, Kowevi}i, Grad ^a~ak, podneo Ministarstvu energetike,
razvoja i za{tite `ivotne sredine, Zahtev za odlu~ivawe o potrebi izrade Studije
o proceni uticaja na `ivotnu sredinu projekta eksploatacije peska i {qunka na
levoj obali zapadne Morave, KO Trnava i KO Kowevi}i, Grad ^a~ak, staciona`a
(km 139+450 do km 139+960), zaveden pod brojem 353-02-00877/2013-05.
Zainteresovana javnost mo`e da izvr{i uvid u sadr`inu zahteva svakog radnog
dana od 11-14 ~asova u prostorijama Ministarstva energetike, razvoja i za{tite
`ivotne sredine u Novom Beogradu, Omladinskih brigada 1, kancelarija 426 i
dostavi svoje mi{qewe u roku od 10 dana od dana objavqivawa ovog obave{tewa.
Republika Srbija
MINISTARSTVO ENERGETIKE,
RAZVOJA I @IVOTNE SREDINE
Broj: 353-02-00877/2013-05
Datum: 10. 6. 2013. godine
Beograd
OGLA[AVA PRODAJU
Putni~kog vozila Renault Thalia 1.4, reg. oznake ^A 019-KE broj {asije:
VF1LBOBC533650002, godina proizvodwe 2004.
Po~etna prodajna cena je 162.305,00 dinara.
Prodaja se vr{i prikupqawem pisanih ponuda, uz mogu}nost da ponu|a~i po jed-
nom pove}aju cenu prilikom javnog otvarawa ponuda.
Vozilo se prodaje u vi|enom stawu. Tro{kove poreza snosi kupac.
Javno otvarawe ponuda i progla{ewe napovoqnijeg ponu|a~a, izvr{i}e se u
prostorijama ^a~anske banke a.d. ^a~ak, ulica Pivarska 1, dana 8. 7. 2013. godine,
sa po~etkom u 12 ~asova, kancelarija broj 36.
Vozilo se mo`e razgledati u periodu od 1. 7. do 5. 7. 2013. godine na adresi
Pivarska 1. Osoba za kontakt je Slobodan Novakovi}, telefon 063/669-133.
Pisane ponude u zatvorenom omotu dostaviti na adresu Pivarska 1 najkasnije do
8.7.2013. godine u 11 h, sa naznakom "ponuda za kupovinu vozila" - " ne otvarati"
Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka, na osnovu ~lana 10. stav 1. Zakona o
proceni uticaja na `ivotnu sredinu ("Sl.glasnik RS", broj 135/2004 i 36/2009),
obave{tava zainteresovane organe, organizacije i javnost o
PODNETOM ZAHTEVU ZA ODLU^IVAWE O POTREBI
PROCENE UTICAJA NA @IVOTNU SREDINU
1. Gradskoj upravi za urbanizam grada ^a~ka podnet je zahtev investitora
Preduze}e za spoqnu i unutra{wu trgovinu "TEHNOPAPIR" d.o.o. Zemun za
odlu~ivawe o potrebi procene uticaja na `ivotnu sredinu postrojewa za
skladi{tewe i tretman (presovawe i balirawe) neopasnog otpada (otpaci i ostaci
od papira i plastike) na k.p.br. 2513/3 KO ^a~ak, ul \or|a Toma{evi}a br. 111,
^a~ak.
2. Zainteresovani organi, organizacije i gra|ani mogu izvr{iti uvid u podatke,
obave{tewa i dokumentaciju iz zahteva investitora u gradskoj upravi za urbanizam
grada ^a~ka, @upana Stracimira broj 35, III sprat, soba 12, svakim radnim danom
08,00 do 12,00 ~asova, kao i dostaviti svoje mi{qewe o podnetom zahtevu na istu
adresu u roku od 10 dana od dana objavqivawa ovog obave{tewa.
3. Gradska uprava za urbanizam grada ^a~ka, na osnovu rezultata navedenog
upravnog postupka, done}e re{ewe kojim odlu~uje da li je za izgradwu predmetnog
objekta neophodno sprovesti postupak procene uticaja na `ivotnu sredinu.
NA^ELNIK UPRAVE,
Milo{ Milosavqevi}, dipl. ing. arh
Zaposleni u Institutu za vo}arstvo,
na komemorativnom skupu u ovoj na-
u~no-istra`iva~koj ustanovi, minu-
tom }utawa odali su po~ast po{tovanom
kolegi dr Dobrivoju Oga{anovi}u. Kome-
moraciji su prisustvovali i ~lanovi po-
rodice. Doktor Dobrivoje Oga{anovi},
dugogodi{wi ~lan kolektiva Instituta
za vo}arstvo, nau~ni savetnik u penziji i
dopisni ~lan Akademije in`ewerskih na-
uka Srbije, preminuo je 13. juna. Sahrawen
je u subotu, 15. juna, u rodnom Krivequ.
- Imam te{ku, ali i ~asnu du`nost da
se u ime kolektiva oprostim od po`rtvo-
vanog pregaoca i veterana na{e nauke i
struke, dopisnog ~lana Akademije in`e-
werskih nauka Srbije, uva`avanog i po-
{tovanog kolege, samosvojnog ~oveka, ve-
likog individualca, koji je ceo svoj `i-
vot posvetio razli~itim aspektima raz-
voja vo}arstva, stvarawu novih sorata,
pre svega {qive, prou~avawu, o~uvawu i
kori{}ewu autohtonih sorata, unapre|e-
wu tehnologije gajewa vo}aka i proizvod-
we vo}a i proizvoda od vo}a - rekla je u
svom po~asnom govoru dr Svetlana Pauno-
vi}, direktor ~a~anskog Instituta za vo-
}arstvo.
Doktor Dobrivoje Oga{anovi} je ro-
|en 14. juna 1938. godine u Krivequ, op-
{tina Bor. U svom rodnom mestu je zavr-
{io osnovnu {kolu, a gimnaziju u Boru
1958. godine. Na Odseku za vo}arstvo i vi-
nogradarstvo Poqoprivrednog fakulteta
u Zemunu diplomirao je 1963. godine. Od
1964 do 1969. godine radio je u Poqopri-
vrednoj zadruzi „Jedinstvo“ u Boru kao
rukovodilac kooperacije. U novembru
1969. godine preselio se u ^a~ak i u In-
stitutu za vo}arstvo u ^a~ku zapo~eo
uspe{nu karijeru nau~nog radnika kao
asistent u Odseku za pomologiju i selek-
ciju vo}aka, u kome je predano radio ne sa-
mo do odlaska u penziju, ve} i godinama
posle toga. Zvawe magistra poqoprivred-
nih nauka na grupi za Pomologiju Poqo-
privrednog fakulteta u Zemunu stekao je
1975. godine. Odbranio je doktorsku di-
sertaciju na istom fakultetu 1985. godi-
ne. Zvawe nau~nog savetnika stekao je
1992, a za dopisnog ~lana Akademije in`e-
werskih nauka izabran je 2002. godine. Od
1989. do 2003. godine, obavqao je veoma od-
govornu du`nost zamenika direktora In-
stituta. Bio je ~lan Jugoslovenskog nau~-
nog vo}arskog dru{tva, Me|unarodnog
dru{tva za hortikulturne nauke i po~a-
sni ~lan nau~nog vo}arskog dru{tva Sr-
bije.
Doktor Oga{anovi} je sav svoj nau~ni
i stru~ni rad posvetio unapre|ewu proiz-
vodwe {qive, breskve i kajsije. Radio je
na prou~avawu i uvo|ewu u proizvodwu
novih sorti i podloga, prou~avawu i ko-
lekcionisawu doma}ih sorti, sa kolegama
iz Instituta prvi u Evropi je razvio po-
seban program planske hibridizacije i
ciqane selekcije hibrida {qive na ot-
pornost ili tolerantnost prema virusu
{arke {qive. Objavio je vi{e od 150 na-
u~nih, 27 stru~nih radova i dve monogra-
fije o novim sortama vo}aka stvorenim u
Institutu. Kao oplemewiva~ i prvi au-
tor radio je na stvarawu i priznavawu de-
vet sorti {qive: valerije, jelice, vaqev-
ke, boranke, timo~anke, mildore, krine,
zlatke, pozne plave i nade. Jedan je od
oplemewiva~a tri perspektivna hibrida
{qive, koji se sada nalaze u postupku pri-
znavawa za nove sorte.
Za postignute rezultate u oblasti na-
u~nog i stru~nog rada dobio je Plaketu 10.
Kongresa vo}ara Jugoslavije i Povequ za
ostvarene rezultate rada na stvarawu no-
vih sorti {qiva i wihovom uvo|ewu u
proizvodwu na 1. Simpozijumu o {qivi
Srbije 2006. godine u ^a~ku.
OPRO[TAJ OD POZNATOG NAU^NIKA,
TVORCA PRIZNATIH ^A^ANSKIH SORTI [QIVE
U INSTITUTU ZA VO]ARSTVO ODR@ANA KOMEMORACIJA DR DOBRIVOJU OGA[ANOVI]U
^ITUQE
Dana 22. 06. 2013. godine, preminuo je na{ voqeni
mu`, tata i deda
JOVAN
FILIPOVI]
JOVO
(1928 - 2013)
SE]AWE
TOMISLAV
JOROVI]
TOMO
profesor u penziji
27. 6. 2004 - 27. 6. 2013.
1. 7. 2009 - 1. 7. 2013.
STOJKA BELI]
COJA
U utorak 2. jula 2013. godine, navr{i}e se
[EST GODINA od smrti na{eg dragog
DANILA DA^A
VRANI]A
3. jula 2013. godine, navr{ava se 40
tu`nih dana od kako nije sa nama na{a
voqena
5. jula se navr{ava GODINA DANA
od kako tugujemo za na{om sestrom
Dok smo `ivi, se}a}emo se wene
dobrote i po`rtvovanosti za svakoga
od nas.
TVOJI: brat BORO i sestra RADA.
MICOM ^OLANI]
SE]AWE
27. jun 1988 - 27. jun 2013.
S po{tovawem i qubavqu tvoji najdra`i:
VERA, MI[KO i NEVENKA
16135
DRAGI[A
MIHAILOVI] - ]AMO
Dana 5. jula 2013. navr{ava se
GODINU DANA od smrti na{e drage
U subotu 29. juna u 11,30 ~asova,
okupi}emo se na ~a~anskom grobqu, da
odamo pomen, na{oj voqenoj mami i
baki.
Neka joj je ve~na slava i hvala.
WENI NAJMILIJI
MILEVE MICE
^OLANI]
Dana 4. jula 2013. navr{ava se god-
inu dana od smrti na{e drage
Beskrajno nam nedostaje{ i ponosni
smo {to smo te imali.
]erka DU[ICA sa porodicom
16132
VOJIMIRKE VOJE
NIKOLI]
Sa neizmernim bolom i tugom obave{tavamo rodbinu i prijateqe
da je na{ dragi
MILENKO LUKI]
iz Mr~ajevaca
preminuo dana 17. juna 2013. godine.
Sahrana je obavqena 19. juna na grobqu u Mr~ajevcima.
Zahvaqujemo se rodbini, prijateqima i kom{ijama koji su svojim
izjavqivawem sau~e{}a i prisustvom dostojanstveno ispratili na{eg
Milenka.
O@ALO[]ENI: supruga DESA, }erka VESNA, zet MILAN,
unuke JOVANA i MILICA, brat PETRONIJE
i ostala mnogobrojna rodbina.
fak.
OGLASI I
^ITUQE
032/342 - 276
44 PETAK 28. JUN 2013. GODINE
Uvek }emo sa ponosom izgovarati tvoje ime.
Neka te na{e misli zagrle, neka te na{e
suze poqube, neka te u ti{ini ve~nog mira
prati na{a beskrajna qubav.
Suprug MILOQUB, sin JOLE i }erka VESNA
sa porodicama.
RADMILA KI]ANOVI]
iz Atenice^etiri godine je dugo vreme. Uzalud je brojati dane jer
te ne mogu vratiti. Svaka stvar ima svoju pri~u o
tebi, svaki doga|aj svoju uspomenu na tebe. Zauvek si u
na{im srcima.
TVOJI NAJMILIJI: BEBA i DANILO
16133
Uspomenu na tebe ~uva}e zauvek tvoji: ROSA,
DRAGICA, LIDIJA, TIJANA, TEODORA,
STEFAN i FILIP
16134
Vreme je pro{lo, a se}awe i uspomena na tebe su na{a
qubav i nezaborav.
Supruga NADA i sestra MARA sa porodicom.
16131
Neizmerno hvala za svu qubav koju si nam pru`io.
Uvek sa nama u du{i i mislima.
TVOJI NAJMILIJI:
RADA, KA]A i ILIJA sa porodicama.
16130
^ITUQE
26. 6. 2007 - 26. 6. 2013.
JELENA
DOK @IVIM @IVE]E[ I TI SA MNOM.
TVOJ COKI
16125
Svom bratu
DEJANU DROBWAKU
DEJAN
DROBWAK
28. 6. 2012 - 28. 6. 2013.
MIROSLAV
PROKOVI]
iz ^a~ka
preminuo je 16. juna 2013.
godine.
QUBAN
PAVLOVI]
27. 6. 1999 - 27. 6. 2013.
U subotu, 29. juna 2013. u 12 ~asova na ~a~anskom
grobqu dava}emo {estomese~ni pomen na{oj dragoj
JELI
LAZOVI]
SE]AWE
na na{e drage roditeqe
NIKOLA
27. 6. 1993 - 27. 6. 2013
BO@ANA
5. 5. 1995 - 5. 5. 2013
RADOVAN
RA[O
ARSOVI]
iz Trbu{ana
Dragi na{
\OR\E
Dana 30. 6. 2013. godine u 14 ~asova navr{ava se
[EST MESECI od smrti na{e majke
Dani prolaze a tuga za tobom ostaje.
Hvala za svu pa`wu i dobrotu koju si nam podarila.
Tvoja deca: GINA, STANICA i VEQO
i brat STANI[A sa porodicama.
16129
RADOSIJE
MARTA]
iz Rajca
SE]AWE
30. 6. 2011 - 30. 6. 2013.
PETAK 28. JUN 2013. GODINE 45
GODI[WI POMEN
30. 06. 2012 - 30. 06. 2013.
Cile moj, istina je te{ka, tuga velika, re~i premalo
da ka`emo koliko nam nedostaje{.
Tvoji supruga MILENA i sin MLADEN
16119
MLADEN
JELI^I]
BRKO
Dana 2. 7. 2013. godine, navr{ava se 30 GODINA
od prerane smrti na{eg nikad pre`aqenog
Vreme prolazi ali bol i tuga iz dana u dan su sve ve}i.
Ne mo`emo i ne}emo da prihvatimo istinu da vi{e
nema na{eg milog Preda.
Ve~no o`alo{}eni: majka QUBICA i brat NENAD
16120
POPOVI]
PREDRAGA
PREDA
18. 08. 1964. - 02. 07. 1983.
U subotu, 29. juna 2013. godine navr{ava se pola godine
od smrti na{eg dragog Ra{a.
Ostajemo tu`ni i beskrajno zahvalni za sve {to je za
nas u~inio.
Supruga LEKSA, sin DRAGAN i k}erka MILOJKA
sa svojim porodicama.
16128
[ta god da ti napi{emo malo je...
SLAVA TVOM IMENU!
Pavle i Rastko
16127
PANTOVI]
iz Trnave
Vreme koje je pro{lo nije umawilo qubav i se}awe na
vas.
Sa ponosom vas pomiwemo i u srcu nosimo.
]erke ZORICA i @IVKICA sa porodicama.
16130
Ovim putem `elimo da se zahvalimo, prijateqima,
kom{ijama i rodbini na izrazima sau~e{}a i pris-
ustvu na sahrani na{eg dragog Mira.
WEGOVI NAJMILIJI: supruga MICA,
}erka DRAGA, zet DEJAN, unuci MILICA
i \OR\E i ostala rodbina.
16123
Vreme prolazi, a mi se i daqe
ne mirimo sa tim da te zaista
nema.
Uspomenu na tebe ~uvaju tvoji najdra`i.
PORODICA LAZOVI]
16124
Dana 27. juna navr{ilo se 14
godina od smrti mog voqenog
sina. Te`ak je bol i tuga koja se
uselila u maj~ino srce, od kada
nisi sa wom. Bio si maj~in ponos
i nada. Nada je nestala, a ostao je samo ponos {to sam
te imala. Sve {to je bilo ~asno, lepo i plemenito
bilo je u tvojoj du{i. Bez tebe je te{ko `iveti, mnogo
majci nedostaje{. Se}awe na tvoj dragi lik i dobrotu
daje mi snagu da se borim sa tugom.
Tvoji koji te najvi{e vole: majka CMIQKA i sestra
SELENA sa porodicom.
16126
Re~i nemaju snagu da opi{u
ose}awe kad se izgubi majka, supruga,
baka.
S qubavqu i po{tovawem uspomenu na wu ~uvaju
weni najmiliji: deca i suprug DRAGAN
MAGDA TOPALOVI]
iz Preqine
ro|ena Jovi~i}
Te~o,
Bio si ono {to ne mo`e biti svako, ~ovek iskrenog i
velikog srca.
Ko te poznavao zna {ta smo izgubili.
MARKO sa mamom i babom.
16138
I nakon godinu dana postoji{ u na{im pri~ama i
se}awima. Zaborav ne postoji za one koji te vole.
TVOJI: GORDANA, MILO[, IVANA,
JOVANA i MI[KO
^ITUQE
U nedequ 30. juna 2013. navr{ava se
GODINA DANA
od smrti na{eg dragog
STEVANA JOKSI]A
Svako jutro, novi dan ne donosi utehu, velika tuga u na{im srcima,
samo na{ Stevo. An|eli ~uvajte ga.
WEGOVI NAJMILIJI: majka DMITRA, supruga DANA,
brat CANE, sinovi, snaje, unuke, sinovci i snaje i rodbina.
16126
STRAHIWA KRUPNIKOVI]
Pro{lo je godinu dana od kada si napustio ovaj svet, ali ti nisi umro
samo si se upokojio. Sve na tebe podse}a, svaki novi dan budi uspomene na
tebe. Ti `ivi{ kroz na{e snove, se}awa. U na{im srcima ostala je prazni-
na sa nadom da }emo jednog dana opet svi biti zajedno.
TA[A, BOKA, MAMA, TATA, KALINA, MAJA i LALE
16129
DEJAN DROBWAK
24. 1. 1966 - 28. 6. 2012.
Godina je pro{la ali se}awe i qubav prema tebi ne}e nikada. Vrati}e{ se
svaki put kad pomislimo na tebe. Ni suze ni re~i utehe doneti ne mogu. Ovo
nije san, ovo je stvarnost. Mnogo je bolna i prazna jer ti nisi u woj.
TVOJI NAJMILIJI: majka DANICA, otac MLADEN,
sinovi FILIP i VITO, supruga ZORA.
16139
Dragi na{
\OR\E RAKI]EVI]
1. 7. 2007. - 1. 7. 2013.
Toplina tvoje du{e i tvoje veliko srce `ive u nama. Godine su nemo}ne
da te odnesu u zaborav.
S qubavqu! Tvoja porodica
16129
46 PETAK 28. JUN 2013. GODINE
23. 8. 1986 - 3. 7. 2012.
^ITUQE
SLAVICA MITROVI]
(ro|ena Kari})OLGA OLGICA
]OSOVI]ro|ena Bodi}
10. 2. 1952 - 25. 5. 2013.
MOM VOQENOM OCU
SE]AWE
na na{eg dragog brata
DEJANA DROBWAKA
28. 6. 2012 - 28. 6. 2013.
1. 7. 2008 - 1. 7. 2013.
Navr{ava se PET GODINA bez moje supruge
MILICE
ILI]
iz ^a~ka
29. juna 2013. g. navr{ava se GODINA DANA
od smrti na{eg voqenog
RAJKOVI]
TOMISLAVA
diplomiranog ekonomiste
iz ^a~ka
OLGI GAJI]
ro|. Rakovi}
iz ^a~ka
6. 7. 2012. - 6. 7. 2013.
penzioneru Narodne banke
Srbije
Dana 29. juna 2013. godine, navr{ava se [EST
MESECI od kada nije sa nama
na{ voqeni suprug i otac
NOVICA
NOVI^I]
SE]AWE
26. 6. 1983 - 26. 6. 2013.
Pro{le su 33 godine od kako nije sa
nama na{a
Hvala ti za sve {to si u~inila za
nas, za svoju decu. Zauvek te ~uvamo u
na{im srcima.
TVOJI NAJMILIJI
16116
JOVANKA JOVA[EVI]
iz Preqine
27. juna 2013. navr{ilo se PET
TU@NIH GODINA od kako nije sa nama
MILKA SRE]KOVI]
ro|ena Jova{evi}
iz Preqine
OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK
PETAK 28. JUN 2013. GODINE 47
Voqena Milice, pet godina bez
tebe provodim u tuzi i bolu.
Bila je sre}a imati takvu
suprugu - ~estitu, razumnu...
HVALA TI ZA SVE!
Jedan tvoj osmeh da mi je, da mi snagu povrati.
Neute{an suprug RADOJICA
16121
Po~ivaj u miru kraj onih koje si volela, a mi }emo
nastaviti da ostvarujemo tvoje plemenite `eqe,
sa osmehom i kad oko zasuzi.
K}erka SNE@ANA TOQI] sa porodicom i porodice
GAJI], BOLI], VU^ETI] i RAKOVI].
16125
Nismo se rastali
i ne}emo nikada.
Tvoji: supruga MIROSLAVA, k}i KATARINA,
unuk \OR\E, zet DRAGAN
16114
Mnogo nam nedostaje{, beskrajno
smo ponosni na tebe i ~uvamo te u na{im srcima.
TVOJI NAJMILIJI
16117
Pru`io nam je qubav, plemenitost
i dobrotu koja se ne zaboravqa.
Supruga CANA i k}erka ANA
16111
S qubavqu i tugom
VA[I NAJMILIJI
16112
MIODRAG
LI[ANIN
LI[KO
DANA
TEOFILOVI]
U mislima si sa nama, nasmejan i vedar, kakav si uvek
bio.
TVOJI DROBWACI
Ra{o, ^upe, Kiwo, Jasna, Sne`ana, Vla}a,
Miro, Goca, Mi{ko i Ra{ko
sa porodicama.
16122
U sredu, 3. 7. 2013. navr{avaju se tri tu`ne godine od
prerane smrti na{e drage i nikada nepre`aqene ses-
tre i }erke.
Ponosni smo {to smo te imali, tu`ni {to smo te
izgubili. ^uvamo te u srcu i mislima.
VE^NO O@ALO[]ENI: brat DRAGAN,
majka SIBINKA i otac MIQKO
16118
^ETIRI GODINE SU PRO[LE OD KADA NISI
SA NAMA.
TVOJ SVETAO LIK @IVE]E VE^NO U NA[IM
SRCIMA.
S' qubavqu i po{tovawem
supruga QIQANA i k}i TAWA
16115
Dipl. ing. SAVOVI]
MILIJAN - SALE
25. 2. 1937 - 27. 6. 2009.
Voqenoj sestri Olgici s velikom qubavqu, velikim
bolom i tugom nosi}u te u srcu do kraja.
Tvoja sestra RADA i sestri~ina ANA
16113
29. 06. 2013. godine da}emo
godi{wi pomen i otkriti
spomenik na prijevorskom
grobqu na{oj
PETAK 28. JUN 2013. GODINE